Počinju pregovori sa MMF

D. I. Krasić

02. 03. 2014. u 12:10

U Beogradu u ponedeljak počinju zvanični razgovori između misije Međunarodnog monetarnog fonda i zvaničnika Srbije. Očekuje se da uslov za sklapanje aranžmana bude postizanje ušteda u budžetu

MISIJA Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u ponedeljak počinje zvanične razgovore sa delagacijom Srbije koju predvodi Lazar Krstić, ministar finansija u ostavci. Šta će Međunarodni monetarni fond konkretno tražiti od Srbije, u sklopu pregovora za novi aranžman, najverovatnije će biti poznato tek po formiranju nove vlade. Ali, očekuje se da će glavni uslov za sklapanje aranžmana biti postizanje ušteda u budžetu i dalje smanjenje javnog sektora u Srbiji.

Većina stručne javnosti ukazuje na to da je našoj zemlji i te kako potreban novi sporazum sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom, makar samo zbog "slike" Srbije u očima investitora. Međutim, postoje i oni, poput Dušana Bajatovića, direktora "Srbijagasa", koji tvrde da aranžman sa MMF, iako bitan za imidž zemlje, mnogo košta i da bismo mogli da se jeftinije uzajmimo, uz manje političkih uslova.

Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, smatra da i zagovornici i protivnici aranžmana sa MMF precenjuju njegove domete.

- Suština svakog aranžmana sa MMF je da se spreči mogući bankrot države, i očuva spoljna likvidnost zemlje. Ali, za ekonomski napredak zemlje potrebno je mnogo više od onoga što je sadržano u sporazumu sa MMF, a za to je odgovorna vlada svake zemlje, a ne MMF - ističe Arsić u razgovoru za "Novosti". - Da bi se ostvario dugoročni rast standarda građana, neophodno je da se uporedo sa merama koje traži MMF sprovedu reforme kojima bi se stvorili bolji uslovi za investiranje i zapošljavanje u privatnom sektoru, da se unapredi kvalitet usluga države: pravosuđa, administracije, obrazovanja...

Osim toga, kako kaže, neophodni su i kratkoročni stimulansi kako bi se podstakla kreditna aktivnost banaka, rešili problemi prezaduženosti velikih preduzeća, pokrenule neke delatnosti koje su u dubokoj recesiji.

- Prema tome, MMF može samo da pomogne Srbiji, ali najveći deo ekonomskih problema moraćemo da rešimo sami - ukazuje Arsić.

PRETHODNI ARANŽMAN PREDSTAVNICI MMF, sa Žužanom Murgasovom na čelu, borave u Beogradu od 26. februara, a planirano je da poseta traje do 13. marta. Poslednji aranžman Srbije i MMF-a sklopljen je krajem septembra 2011, a zamrznut je u februaru naredne godine, jer je budžet za 2012. odstupio od dogovorenog fiskalnog programa.

Nesporno je da bi sporazum sa MMF rešio deo ekonomskih problema Srbije: otklonila bi se opasnost da se državna kasa isprazni, smanjile bi se kamatne stope po kojima se zadužuje država, podstakli bi se privatni investitori da više ulažu u Srbiju.

Ministar finansija, Lazar Krstić, već ja ukazivao da će se sa delegacijom MMF, koja je u Beogradu do 13. marta, pregovarati o novom trogodišnjem aranžmanu, koji će realizovati nova vlada.

- Do tada će vlada u tehničkom mandatu pripremiti sve da bi nova vlada, posle izbora, donela odluku i realizovala novi sporazum sa MMF - najavio je Krstić, uoči dolaska delegacije Fonda.

Gotovo je izvesno da će novi sporazum sa MMF dovesti do proširivanja poreske osnovnice i smanjivanja javnog sektora.

Aranžmam sa MMF, kako se očekuje, sadržaće i mere štednje kojima će se kratkoročno, kontrolisano, smanjiti životni standard građana koji ostvaruju dohotke, to jest plate i penzije, od države.

- To smanjenje je neophodno kako bi se rashodi države uskladili sa porezima, jer nije moguće da država u dužem periodu kreditima finansira potrošnju građana i preduzeća od oko 2,5 milijardi evra godišnje - objašnjava Arsić. - Mere štednje imaju za cilj da se spreči još veći, stihijski pad životnog standarda.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije