Kamate napunile kase banaka

Slavica Moravčević

15. 02. 2014. u 21:28

Banke u Srbiji i tokom prošle godine zarađivale dobro, uprkos padu i kreditiranja i štednje. Samo za devet meseci na kamatnim stopama zarađeno 89 milijardi

Uprkos krizi sa kojom se kao i mnoge evropske zemlje suočavamo, padu kreditiranja i štednje, banke u Srbiji su za prvih devet meseci prošle godine povećale zaradu za 42 odsto u odnosu na isti period 2012. godine. U Narodnoj banci Srbije ukazuju da je rast profita posledica gašenja loših banaka koje su 2012. godine negativno poslovale. NBS je oduzela dozvole Razvojnoj banci Vojvodine i Novoj Agrobanci, koje su za prvih devet meseci 2012. ostvarile gubitak od 7,9 odnosno 4,3 milijarde dinara.

- Od ukupnog broja banaka, 18 je poslovalo pozitivno i ostvarilo dobit od 29,5 milijardi dok je 13 banaka poslovalo s gubitkom. Pokazatelji profitabilnosti pokazuju trend oporavka, međutim i dalje su ispod nivoa pre početka krize - kažu u NBS.

Banke su najviše zarađivale na kamatama, provizijama i naknadi po osnovu kursnih razlika. Iako je prošle godine prvi put došlo do smanjenja ukupno odobrenih kredita, i to za 14,7 milijardi dinara, bankari su od kamata za devet meseci zaradile gotovo tri milijarde dinara više nego u isto vreme prethodne godine, ili čak 89 milijardi dinara. Prihodi od naknada i provizija bili su nešto manji, ali su i dalje činili više od 20 odsto zarade banaka, ili 26 milijardi dinara.

Prema podacima Narodne banke, najveću dobit imale su Banka Inteza i Rajfajzen banka. Najveću gubitaši su bili KBC i NLB banka.

Iako je nivo kredita koji banke ne mogu da naplate premašio 400 milijardi dinara, zarada bankara je i dalje veoma dobra. Kamate na zajmove, pre svega u velikim bankama, i dalje su veoma visoke i kreću se od 22 do 28 odsto godišnje. Korišćenje dozvoljenog minusa u bankama koje ovde posluju je najskuplje u Evropi. Kamate na ovu vrstu pozajmice kreću se u rasponu od 28 do 45 odsto godišnje. Kamate na kreditne kartice su od 24 do 34 odsto.

Kada su u pitanje provizije i naknade samo održavanje tekućeg računa donosi bankama po računu od 100 do 600 dinara mesečno. U bankama ima ukupno oko 6,5 miliona tekućih računa - aktivnih i onih koji miruju, a za koje se svejedno, plaća održavanje dok se ne ugase.

Tu je i zarada od bankomata. Podizanje gotovine na bankomatu druge banke donosi minimum 100 dinara, ali kod većine bankara obično dva do tri odsto od iznosa transakcije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (8)

Iksa

16.02.2014. 05:14

Naš bankarski sistem je stabilan,banke izvlače korist a mi zna se kakvu korist imamo.Tu je guvernerka u pravu sistem je izuzetno stabilan ali ne u našu korist.

Mis_Pigi

16.02.2014. 06:32

кад банке зарађују не великим каматама то је добар знак да смо близу просјачког штапа

Orvel

16.02.2014. 09:24

Glavno da NBS svojom politikom dozvoljava ovakvu pljacku stedisa i naroda.Za stednju kamata pet puta niza nego za kredite i to sve uz blagoslov Narodne banke.

rus

16.02.2014. 10:31

kada drzava stavi strane banke pod kontrolu tada ce biti suverena nezavisna naravno i slobodna

Zoran1

17.02.2014. 05:30

@rus - Banksteri drze drzave pod kontrolom, njih politicari nemogu staviti pod kontrolu kada za njih rade. ZLATNI ZAKON GLASI: ONAJ KO IMA ZLATO PRAVI ZAKONE.

Шта раде наше банке

17.02.2014. 04:01

Са банкама у Србији би најбоље било да човек нема никакав контакт, наравно ако не мора. Не могу а да не приметим драње грађана Србије за свако "Добар дан". Како је могуће да у Немачкој постоје банке у којима се не плаћа одржавање рачуна (још добијете 50евра да отворите рачун код њих), бесплатан унутрашњи платни промет, па чак и на европском нивоу, групе банака на чијим банкоматима можете подизати новац без провизије итд. Зашто ништа од овога не постоји код нас?

Zoran1

17.02.2014. 04:28

Banksterske kase se nikada nemogu napuniti. Mali broj familija koje gazduju bankama sveta su ljudi koji su vecno prazne duse pa pokusavaju nadohnaditi sa parama sto im u dusi fali. Vec su opljackali ceo svet i jos im nije dosta. Na zalost njihove sluge politicari jos uvek rade sto im bezdusne gazde banksteri narede.