Spajanje biznisa: Rađa se balkanski gigant?

D. I. KRASIĆ - D. MARINKOVIĆ

14. 01. 2014. u 21:16

Vodeće regionalne kompanije zainteresovane za udruživanje zbog lakšeg poslovanja. Po visini prometa, AMANP bi po prihodu bio ispred "Lidla" i "Karfura" u ovom delu Evrope

VODEĆE kompanija u našem regionu, poput "MK grupe", "Agrokora", "Atlantik grupe", "Nektara" i "Podravke" zainteresovane su za saradnju koja bi mogla da dovede do njihovog spajanja u jednu moćnu regionalnu kompaniju. Takav "balkanski div" imao bi prihode od oko šest milijardi evra i tako premašio poslovanje jednog "Lidla" ili "Karfura" u centralnoj Evropi.

Prema podacima sa "Dilojtove" liste najboljih kompanija u ovom delu Evrope, nemački "Lidl" je u 2012. na ovom području ostvario prihod od 4,95 milijardi evra, a francuski "Karfur" 3,12 milijardi evra.

GIGANT

Ideja da se stvori velika kompanija pod nazivom AMANP, što su početna slova kompanija koje bi se ujedinile "Agrokor", "MK grupa", "Atlantik grupa", "Nektar" i "Podravka" potekla je od vlasnika "MK grupe" Miodraga Kostića. Kostić, čija kompanija raspolaže s više desetina hektara oranica u Vojvodini i Ukrajini, mesnom industrijom "Karneks" i poslovima u turizmu predložio je stvaranje velike zajednička kompanije, koja bi imala jednu upravu i prihod koji bi se brojio milijardama evra. - Ako se na vreme ne opametimo, bićemo samo gledaoci u velikoj evropskoj utakmici - upozorio je Kostić.

Inače takva kompanija bi proizvodila najpoznatije brendove s područja bivše Jugoslavije, od "vegete", preko "kokte" i "karneksa", pa do "smokija", "cedevite", "fruktala"...

- Pozdravljamo inicijative koje idu u smeru udruživanja kompanija u regionu - izjavila je za "Novosti" Anja Linić, direktor Ureda za odnose s javnošću "Agrokora". - Ideja koju iznosi gospodin Kostić je odlično strateško razmišljanje i nešto o čemu je "Agrokor" uvek govorio, ali ne i vezano uz imena nekih kompanija. To je jedini ispravni put razvoja regionalnih kompanija radi njihove konkurentnosti.

ŠIRE MALOPRODAJNU MREŽU Hrvatski "Agrokor" već godinama pokazuje tendenciju ka širenju u regionu. Sa 35.000 zaposlenih ta kompanija je tokom proteklih nekoliko godina preuzela više kompanija u zemljama regiona. U Bosni su tako preuzeli "Ledo Čitluk", "Sarajevski kiseljak" i "Velpro Sarajevo", u Srbiji "Dijamant" i "Frikom". U Srbiji "Agrokor" kroz maloprodajni lanac "Idea" već poseduje 13,6 odsto tržišta, a zajedno s "Merkatorom", kada u martu isplati akcije, dobija i trećinu srpskog maloprodajnog tržišta. "Agrokor" bi nakon preuzimanja "Merkatora" u Srbiji zaostajao za belgijskim "Delezom", koji poseduje "Maksi" i "Tempo", za samo pet odsto tržišnog udela.

MENTALITET

"Agrokor" je od 2003. investirao u tri kompanije u Srbiji -"Frikom", "Dijamant" i u "Ideu" (u kojima je zaposleno 7.000 zapolenih) - 450 miliona evra. Kako ističu, oni Srbiju smatraju prirodnom okolinom u koju će ulagati i da je 'Agrokoru', kao hrvatskoj firmi, poznat mentalitet i tržište u Srbiji, pa su se zato odlučili da investiraju.

I hrvatska "Atlantik grupa" podržava ovakvu inicijativu. Na tržištu Srbije "Atlantik" objedinjuje proizvodnju u "Štarku", "Grand kafi", "Palanačkom kiseljaku", "Multiviti" i "Atlantik brendsu". Izuzetno bogata ponuda uključuje renomirane lokalne i regionalne brendove, kao što su "smoki", "najlepše želje", "bananica", "grand kafa", "kokta". Kompanija ima predstavništva u 11 zemalja, 17 proizvodnih pogona u šest zemalja, a posluje na više od 40 tržišta.

- "Atlantik grupa" je uvek otvorena za razgovor o svakoj inicijativi, i kad je reč o rastu i razvoju poslovanja ne delimo kompanije po geografskim oznakama, nego kroz poslovnu logiku i obostrani interes - kažu u "Atlantik grupi", koja godišnje ostvaruje prihod od oko 670 miliona evra. - Činjenica je da su kompanije na ovim prostorima, koliko god značajne i velike u regionalnim okvirima, još male na velikim, trećim tržištima. Za veći uspeh na tim tržištima moraće da pronađu uspešnu formulu zajedničkog nastupa. To može, ali ne mora biti vlasničko povezivanje. U svakom obliku povezivanja treba voditi računa o nivou dopuštene koncentracije u skladu sa zakonskom regulativom, koju kontrolišu agencije za zaštitu tržišne konkurencije na pojedinim tržištima.

Stručnjaci smatraju da međusobno poređenje ovih kompanija iz regiona nije zahvalno, jer posluju u različitim oblastima: trgovina, prehrambena prerađivačka industrija, šarolika "MK grupa"...

BERZA

Kako navodi Nenad Gujaničić, direktor Odeljenja za poslovni razvoj "Vajz brokera", malo je kompanija među pomenutim čije se akcije kotiraju na berzama.

- One koje se kotiraju, a reč je o "Podravki" i "Atlantik grupi", imaju veoma malu količinu akcija u slobodnom prometu, pa je upitno i njihovo berzansko vrednovanje - navodi Gujaničić. - Ukoliko ovaj nastup na inostranim tržištima bude kvalitetan i konzistentan u smislu da može ostvariti plus za kompanije, svakako će uticati na poboljšanje rezultata, samim tim i vrednosti kompanija.

- Evidentno je da je "Agrokor" najveći po prihodu, sa ostvarenih 3,9 milijardi evra u 2012. godini, ali prilikom ocene svakako treba uzeti i druge pokazatelje, kao što su njihova zaduženost, profitabilnost... - objašnjava Gujaničić.

- Tako je, na primer, "MK grupa" ostvarila po zvaničnim bilansima prihod od 340 miliona evra, ali je Kostićeva imperija znatno veća: ovde nije uračunat biznis u Ukrajini, šećerni biznis koji zbog vlasništva ne ulazi u konsolidovane rezultate...

MILOJKO ARSIĆ: LAKŠE DO TRŽIŠTA KAPITALA

Osnovni motiv udruživanja kompanija u regionu, poput "MK grupe" sa "Podravkom" ili drugim preduzećima jeste ostvarenje ekonomije obima u proizvodnji i plasmanu proizvoda, ocenio je profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić. U budućnosti, kaže, ako bi se to povezivanje pretvorilo i u vlasničko, olakšalo bi njihov pristup svetskom tržištu kapitala, mogli bi da se zadužuju po nižim kamatnim stopama, da se kotiraju na svetskim berzama. U tom smislu, države regiona ne samo da ne bi trebalo da prave prepreke za takvo povezivanje, nego bi trebalo i da ih podstiču:

- Ne verujem da je osnovni motiv tog povezivanja omogućavanje povoljnijeg pristupa hrvatskih preduzeća tržištu CEFTA ili tržištu Rusije. Sporazumi o slobodnoj trgovini, uključujući CEFTA sporazum ili naš sporazum sa Rusijom, sadrže klauzule po kojima se carinska povlastice odnose samo na proizvode koji su većim delom proizvedeni u zemljama potpisnicima sporazuma.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (6)

Aca

05.02.2014. 19:10

@Branko - ovo jevisoka ekonomija za nase pliticare i finansijske strucnjake. Ovim ovi tajkuni prave ogroman koncern gde ce unistiti svu konkurenciju. ovde ne mirise zdrava ekonomija. Ovde samo moze da pomogne udruzen SKJ ili SKS. Ovo je pljacka naroda na visokom nivou. Videce te sta ce biti od bivse SFRJ. Ali to nam svima nama treba. ko nas je.. Ovo vise niko ne moze da spreci

Djoko

15.01.2014. 08:33

Fino,a gde je tu sirotinja raja?Bas me briga sto se ovi udruzuju da se jos vise bogate.

čiča

15.01.2014. 17:48

Skupili se da ovim prostorima ostvare apsolutni monopol pa nam je onda djavo kriv što imamo najiše cene hrane u Evropi

Petrovic Nikola

15.01.2014. 18:13

Za nekog ce da pude pozitivno.Ne moze i za nas gradjane i za njih. A oni se ne udruzuju da bi nama bilo bolje. I sta je tu pozitivno?