Dobar posao moguć i sa samo 2.000 evra
14. 12. 2013. u 21:30
Svaki treći zaposleni u privatnom sektoru radi u mikro preduzeću sa manje od 10 radnika. Mali biznis obezbedio radna mesta za 363.285 ljudi. Najčešće se otvaraju trgovine, pekare i ugostiteljski objekti
POSLE javnih preduzeća, koja zapošljavaju oko 735.000 ljudi, i velikih privatnih kompanija, u kojima radi oko 433.000 građana, najznačajniji poslodavci u Srbiji su vlasnici malih firmi, onih koje na platnom spisku imaju manje od deset zaposlenih.
U većini razvijenih evropskih država ove, uglavnom porodične manufakture, motori su razvoja privrede. I kod nas bi to možda mogle da postanu, ali su danas, kažu stručnjaci, one više borci sa vetrenjačama i entuzijasti koji se bore da uz minimum uloženih sredstava ostvare profit samo da prežive. Prema podacima Unije poslodavaca Srbije, skoro svaka druga mala firma ugasi se u prve tri godine rada.
Sreću da prežive duže od tog roka imaju samo najuporniji. Među njima je i porodica Bosnić iz Nove Pazove. Svoj biznis su započeli pre ravno trideset godina, a od jedne mašine, koja je proizvodila kese, stigli su do čak 22!
- U početku su radili moji mama i tata, a baka i deda su pomagali - priča Nikola Bosnić, direktor prodaje u preduzeću za proizvodnju i štampu džakova, kesa i folija „Niksan“ iz Nove Pazove.
- Posle su zapošljavali jednog po jednog radnika i danas ih imamo 40. U međuvremenu smo proširili proizvodnju i uspeli da zauzmemo značajno mesto na tržištu. Sada više nismo mikro preduzeće, ali smo prošli trnovit put dok nismo počeli da se bavimo ozbiljnom proizvodnjom.
Dragoljub Rajić, predsednik Unije poslodavaca, napominje da je osnovni problem mikro preduzeća mali osnivački kapital, jer se ovakve firme osnivaju sa 2.000 do 3.000 evra ušteđevine.
- U boljim slučajevima je to oko 5.000 evra, dok svaki deseti uloži više od 10.000 evra - napominje Rajić. - Ovakve firme nemaju neke značajnije olakšice i plaćaju poreze i doprinose na zarade po istim stopama doprinosa kao i oni koji su već zauzeli svoje mesto na tržištu. Prolaze kroz čitav niz birokratskih procedura u poslovanju koje odnose i novac i vreme, suočavaju se sa brojnim problemima i pokušavaju da nekako opstanu. Njihova prednost je što imaju mali broj zaposlenih i lakše mogu da kontrolišu troškove. Takođe, lakše se mogu preorijentisati sa jednog tipa usluga na drugi ili sa jednog proizvoda na drugi ukoliko vide da ono što su prvo počeli da proizvode ili nude kao uslugu ne ide, odnosno da se ne prodaje dovoljno.
Rajić smatra da politika razvoja mikro preduzeća mora da se promeni. To znači da početnici moraju imati određene olakšice u prve dve godine rada, u vidu manjeg opterećenja zarada i manjih taksi i naknada koje naplaćuju lokalne samouprave.
- Kada u Vladi Srbije budu shvatili da je svaki pojedinac koji otvori malu firmu i počne legalno poslovanje ustvari veliki plus za državu, jer ona ne mora da ga izdržava, onda će uslovi za razvoj preduzetništva početi da se menjaju - ističe Dragoljub Rajić. - Političari se decenijama takmiče da vuku za rukav neke velike investitore, daju im subvencije od novca poreskih obveznika i slično. Veliki investitori jesu potrebni, ali bogate države su razvijene zato što imaju puno malih i stabilnih firmi koje zapošljavaju više od 65 odsto radno sposobnog stanovništva.
Milena Vasić, šef direkcije za razvoj privrednih društava i preduzetništva u Nacionalnoj agenciji za regionalni razvoj, ukazuje da među mikro preduzećima dominiraju male trgovinske radnje, pekare, prodavnice brze hrane, kafići i agencije za konsultantske usluge.
- Ima dosta i preduzetnika iz oblasti saobraćaja koji se bave prevozom putnika, taksiranjem, selidbom, ali i firmi koje angažuju molere, tesare i ostale građevinske radnike - kaže Vasićeva. - Sve su to uglavnom poslovi za koje nije potrebno mnogo ulaganja.
VELIKI NAMETI
REFORMA poreske politike i smanjenje nameta na rad bi najbolji efekat dali kod malih preduzeća - smatra Saša Radulović, ministar privrede. - Danas oni od 300 evra koje zarade, 120 moraju da daju državi. U tom segmentu je siva ekonomija najveća, jer imaju veliku uštedu ako rade na crno.
Predrag Zdrale
15.12.2013. 00:02
Braco Srbi, zanati su ono sto se trazi a kad ga jednom dobro izucis sa njim mozes da radis u "Kini" ako ti je volja. Jos od malih nogu se secam da je svaki zanatlija uvek imao para, kucu, auto, itd, itd a to se narocito vidi u evropi, francuskoj pre svega. Snaga francuske ekonomije je PME, mala i srednja preduzeca, zato braco srbi pre nego upisete razne beskorisne fakultete tipa filozofija, psihologija itd, itd razmislite dobro sta je stvarno potrebno danasnjem drustvu u krizi koja ce samo rasti
@Predrag Zdrale - Bravo Predraze. Podrzavam i potrvrdjujem. Sa 27 godina, koliko sada imam shvatio sam upravo to - zanat je blago. Da se ne zavarate, nije zanat samo obucar i pekar. U moderno vreme postoje i moderni zanati. Skole su pale testove i dobile jedinice i dvojke, u smislu da nisu ispunile ovu svrhu u poducavanju mladih. One sluze sada samo za stampanje diploma. Moje misljenje.
Mala privreda cveta. Nameti uopste nisu veliki, pa ljudima ostaje fina zarada, radnici redovno primaju visoke plate. Sunce sija, svako od svog rada moze lepo da zivi.
Ja za uplatu od 1000-3000 evra mogu isto da vam obezbedim dobar posao, Takva tarifa je i kod svih mojih kolega... Zato nemojte da lazete!!
Clanak je izvanredan za motivisanje, ipak mislim da bismo trebali vise mesta dati regulisanju poreza i osnovice za sva preduzeca, kako mala tako i velika. Srbija je uvek "stucala" zbog birokratskog aparata koji ima izvanredno veliki apetit.Smanjenje doprinosa ce zasigurno obezbediti smanjenje sivog rada i povecanje priliva poreza u drzavnu blagajnu.Cim pre to obavimo pre cemo uvideti da imamo vise zaposlenih i manje onih koji cekaju pomoc drzave.
Komentari (27)