Ima li spasa za srpsko selo

R. DRAGOVIĆ - N. SUBOTIĆ

05. 10. 2013. u 21:25

Sela u Srbiji na ivici su demografskog i ekonomskog sunovrata, a situacija je gora nego pre pola veka. Isprazniće se 1.000 sela, a milion hektara zemlje neobrađeno. Neophodan zaokret

SELJAK Milovan Davidović iz Poćute kod Valjeva ovih dana ustaje rano. Prvo popije jednu malu domaću rakiju, nazuje opanke i namiri stoku. Izvede dva vola iz štale, upregne ih u plug i ode na oranje. Teren je strm, pa mu traktor ne bi bio od koristi, čak ni da ga ima. Ne obrađuje mnogo zemlje, pedesetak ari okućnice. Mogao bi i mnogo više, ali kaže da niti ima račun da „previja leđa“, niti ima za koga. Deca su u gradu, solidno žive, ne treba im. Narod nema para da pazari, a od države i otkupa ionako nema vajde.

Davidović živi u staroj, trošnoj kući, koju je još deda zidao, tamo negde posle rata. Ore istim plugom u koji je volove prezao i njegov otac. Gazi isto blato, pije istu rakiju, kosi iste livade. Razlika je samo što je otac imao i po 20 grla u štali, i sejao i po sedam-osam hektara kukuruza i pšenice, a iz bašte je brao deset puta više povrća. I psovao je državu koja se samo drugačije nazivala.

Ova valjevska priča tipična je za većinu sela u Srbiji i svedoči da se život u njima za više od pola veka nije mnogo promenio. Jeste stigla struja, put (makar makadam), poneki traktor, ponegde i telefon i mesni vodovod. U iščekivanju asfalta i pošte, doma kulture i škole, međutim, nestali su - ljudi. Sela danas, za razliku od pre pedesetak godina, zvrje prazna. Mnogo manje zemlje se obrađuje, a jednu kravu dele i tri sela. Umesto da napreduju i razvijaju se, situacija u srpskim selima danas je neuporedivo gora nego pre pola veka.

UVOZ I PROFIT - Kada sam bio u Danskoj, video sam da svi gaje svinje, iako stočnu hranu moraju da uvoze - kaže Šarčević.
- Kod nas, međutim, imamo dovoljno stočne hrane, čak se i ponosimo izvozom kukuruza. Kada bi njime hranili stoku, i tako dobijali veću zaradu, a selo bi nam procvetalo....

Najveći broj naselja van gradova nema ni najosnovniju infrastrukturu. Na gotovo milion hektara oranica jedina kultura koja raste jeste korov, a za svega nekoliko godina isprazniće se čak 1.000 sela. Srbiji preti realna opasnost da država, kada se posle višedecenijskih najava konačno „okrene selu“, tamo ne zatekne nikoga.

Od sela su svi digli ruke - slažu se poljoprivrednici, ali i stručnjaci i agroekonomisti. Poljoprivreda je interesantna kada se postižu dobri izvozni rezultati, ali kada poljoprivrednicima treba obezbediti sigurnost u radu i solidne otkupne cene, a takođe i komunalnu infrastrukturu kakvu imaju gradovi, selo biva zaboravljeno.

Srbija, koja je, prema svim pokazateljima, agrarna zemlja, kako upozorava prof. dr Milanin Ševarlić, šef Katedre za ekonomiku poljoprivrede na Poljoprivrdnom fakultetu u Beogradu, sebi dopušta „luksuz“ da, uz sve više napuštenih sela, ima više od 2.500 mladih nezaposlenih agronoma, a takođe i gotovo 20.000 hektara pašnjaka koje niko ne koristi.

- U Skupštini sam predložio da se i mladim agronomima obezbedi prednost pri zakupu državne zemlje, kako bi počeli da je obrađuju, i na taj način uneli bar malo života u sela koja su sve praznija - kaže Ševarlić. - Sada, po uslovnom grlu dajemo prednost za zakup hektara oranica, a moj predlog je da agronom ima prenost pri zakupu 50 hektara, i to na najmanje 20 godina. Agronomi bi tako na selo doneli neophodno znanje, a takođe bi, koristeći prazne i najvećim delom zapuštene pašnjake po selima, mogli da pokrenu stočarsku proizvodnju, prvo gajeći ovce i koze, koje bi pašnjake „prilagodile“ govedima, i na taj način, ne samo zaposle sami sebe, već i mnoge stanovnike sela..

Ševarlić napominje kako bi u revitalizaciji sela trebalo iskoristiti i pretpristupne fondove Evropske unije, koji su nam sve bliži. Ako se to ne uradi, napominje Ševarlić, mogli bismo da doživimo sudbinu Španije, u kojoj je celo selo, nedavno, ponuđeno na prodaju za samo 300.000 evra.

- Na selo ne treba gledati kao na mesto gde se bave poljoprivredom, već je to mesto i za mnoge delatnosti koje se „naslanjaju“ na poljoprivredu, kao što su stari zanati, seoski turizam... - smatra Ševarlić. - Naravno, potrebno je da se država okrene selu, i da stvori dobar ambijent za to. Selo, takođe, postaje interesantno i kao mesto na koje mogu da se „povuku“ stari ljudi iz gradova, ako im se obezbedi adekvatna lekarska nega...

SELA BEZ PRODAVNICE Istraživanje na temu kvaliteta života u selima koje je za potrebe Ujedinjenih nacija napravljeno u Srbiji pokazalo je da više od polovine naselja u Srbiji nema dom zdravlja niti ambulantu. Od 4.600 sela u Srbiji u čak 73 odsto ne postoji dom kulture, niti biblioteka. Poštu sanjaju meštani 2.000 sela, dok oko 500 naselja nema vezu sa ostatkom sveta javnim prevozom. Da je žiteljima najvećeg broja mesta u Srbiji nedostupna većina sadržaja za iole normalnan život, najbolje pokazuje podatak da čak 400 naselja po osnovne proizvode moraju na put, jer u njihovom mestu ne postoji čak ni - prodavnica. Petina naselja, uz to, nema ni osnovnu školu, a dve trećine sela nema veterinarsku ambulantu ili biljnu apoteku.

Đorđe Bugarin, sekretar Udruženja poljoprivrede Privredne komore Vojvodine, za jako teško stanje na selu krivi pre svega loše urađenu privatizaciju u poljoprivredi koja je dovela do toga da su vlasnici imovine na selu postali ljudi koji ne žive od poljoprivrede.

- To je dovelo do toga da se profit koji su pravili nekadašnji veliki kombinati ne vraća nazad u selo, i time selo čini neatraktivnim za zapošljavanje - kaže Bugarin. - Zadruge, koje su okupljale male poljoprivrednike, takođe su prepuštene same sebi, i najčešće su se urušavale, pošto su zaposleni u njima preuzeli upravu, i nisu dozvoljavali da poljoprivrednici, čiji je „servis“ one trebale da budu, počnu njima da upravljaju. Država, sa svoje strane, nije uspostavila sistem organizovanja zadruga, koji bi odgovarao pravilima EU, tako da su poljoprivrednici, bukvalno, ostavljeni sami sebi...

Stvari bi se, dodaje Bugarin, mogle popraviti, pre svega kroz reformu zadružnog sistema, i povratak imovine zadruga, pošto bi se na taj način poljoprivrednici uverili kako nisu samo tranzicioni gubitnici.

- Tu su, naravno, i pretpristupni fondovi EU - kaže Bugarin. - Nama, međutim, kako mi se čini, najviše nedostaju upravo pažnja i dobra volja odgovornih, da se situacija na selu promeni...

Stipan Šarčević, poljoprivrednik iz Starog Žednika, kod Subotice, koji sa sinom obrađuje oko 450 jutara oranica, i gaji 5.000 koka nosilja i ima farmu sa 30 krmača i oko 700 tovljenika u turnusu, objašnjava kako selo neće krenuti nabolje, dok god se zanemaruje stočarska proizvodnja.

- Samo u Žedniku, nekad smo, u turnusu, gajili oko 10.000 tovljenika - podseća Šarčević. - Sada, u celom selu, nema više od 1.000 tovljenika. A jasno je da se od same ratarske proizvodnje teško može izvući profit. Nama poljoprivrednicima, naravno, najviše smeta neizvesnost, odnosno to što ne možemo da planiramo cene po kojima ćemo prodati naše proizvode. Diktiraju nam ih drugi, a mi smo tu da „uzmemo ili ostavimo“. Kako mlad poljoprivrednik da stvori nešto, kad stalno idemo korak napred, dva koraka nazad. Za nas, ozbiljne proizvođače, veliki je uspeh samo da sačuvamo ono što smo stekli...

Kao jedan od najkrupnijih razloga za lošu demografsku sliku Srbije uzimaju se migracije iz sela u gradove. Odlazak mlade, reproduktivne populacije sela je ostavilo u rukama staraca. Istraživanja su pokazala da je iz sela u gradove od pedesetih godina do danas prelo oko osam miliona ljudi, što je proces za koji bi bilo kojoj razvijenoj zemlji bilo potrebno najmanje 150 godina. Da bi se u ruralna područja vratio život, potrebna je ozbiljna rešenost države.

Da za to nema volje među onima koji vide državu i usmeravaju njen razvoj, smatra Branislav Gulan, član Odbora za selo SANU. On kaže da je poslednji čas da se nešto preduzme, ali i da bi kriza i velika nezaposlenost u gradovima mogli da budu šansa za opustela sela.

- Da bi se to dogodilo, mora da postoji jaka politička volja - objašnjava Gulan. - Veliki broj onih koji ostanu bez posla, uz pristojnu otpremninu, okrenuli bi se poljoprivredi i životu u nekoj od 50.000 napuštenih ili 145.000 neuseljenih kuća. Život u selu, međutim, ne sme da bude poseljačenje. To znači da bi država morala i selu da obezbedni minimum životnih uslova koji postoje u gradu.

Odbor za selo SANU, koji čine stručnjaci različitih profila, sastavio je plan demografskog i ekonomskog oporavka sela u Srbiji. Prva stavka u ovom dokumentu jeste da populaciona politika u seoskim sredinama mora da bude sastavni deo ekonomske, agrarne, razvojne i kulturne politike. Ona mora da napravi raskid sa dosadašnjom praksom koja je mlade ljude istiskivala iz sela i poljoprivrede. Zato je važno da se poboljša položaj ove privredne grane i da se mnogo više investira u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu seoskih područja. Uslov za bilo kakav napredak je i poboljšanje socijalnog osiguranja, ali i obrazovanje i prosvećivanja mladih poljoprivrednika.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (38)

Sekula

05.10.2013. 22:22

Treba sto vise pisati o selu, da ljudima udje u glavu kako je to najvece bogatstvo Srbije i kako od sela moze da se izvuce korist. U buducnosti ce, a bogami vec i sada hrana i voda ce biti najveci problem. Hrane ce biti u izobilju, ali vrlo loseg kvaliteta. Po mom misljenju, uzrok porastu malignih oboljenja najveci doprinos je hrana koju ljudi kupuju, koja je neprovjerenog kvaliteta. A s druge strane, poboljsao bi se i natalitet, jer na selu su domacini uvijek imali vise djece nego u gradu.

pera

05.10.2013. 23:42

Kad vec pominjete Dansku,koliko kosta kila mesa svinjetine,a koliko je kod nas? Prosta racunica zasto niko nece vise da gaji kod nas,jer je dzabe.

Gaga

06.10.2013. 08:00

@pera - Meso u prodavnice u Skandinaviju nije skuplje vec dosta puta jeftinije i stalno bolji kvalitet.

duh vremena

05.10.2013. 23:54

država mora da obezbedi osnovno a to je svud cesta, svud struja i sve ostalo što je neophodno...zatim obezbediti otkup po dobrim cenama sve što seljak proizvede. za modernizaciju ce se seljak koji hoće da radi i da se proširuje već snaći samo mu treba obezbediti dobre uslove i garancije za svoj rad

Zoran1

06.10.2013. 07:57

@duh vremena - Da bi drzava to mogla da uradi moralo bi se manje trositi na dedinjski klan i odbaciti program unistavanja sela.

Dusan

06.10.2013. 00:24

Drzava ne radi nista ozbiljno za ocuvanje srpskog sela. Dobar deo sela ni danas nema asfaltiran put. Ustanove kulture i strucne skole su i dalje daleko. Cene u prodavnicama su u selima uvek vise nego u gradovima. A onda i najveci problem: Drzava poljoprivrednike vuce za nos! Ne postoje ozbiljne poljoprivredne zadruge gde seljaci mogu da prodaju svoje plodove po pravicnim cenama! To se mora srediti pod hitno!

BACVANIN

06.10.2013. 15:52

@Dusan - Zadruge su unistene iz razloga da mali poljoprivrednici nemogu svoju robu da plasiraju na trziste.Zadruge su snabdevale radnike u gradovima preko sindikata na 3-6 rata,e takav vid trgovine smeta velikim trgovackim centrima, jer imaju konkurenciju.Sada se trgovacki lanci snabdevaju od velikih proizvodjaca ili uvoze sumljivu robu i normalno diktiraju visoke cene.Tako su na gubitku i seljaci i potrosaci,to je neko smisljeno uradio uz dobru proviziju ili korupciju,sve je to isto

Mile-Motka

06.10.2013. 01:02

Radije u sobicku jednom ali da su u gradu,niko nece da radi ni za sebe,prima socijalno i ne radi nista,kazu bolje da sedim dzabe nego da radim dzabe.Ja se ne secam kad kod nas nije bila kriza ali su ljudi radili,danas su svi lenji od mladjih a oni koji su radili su ostarili ili umrli.To je najveci Problem kod nas,lopovluk i nerad.Oduvek je bilo siromasnih i bogatih,tako je i danas,ima i vrednih ljudi koji rade od jutra do mraka i imaju ali narod je zavistan i odma ga proglase lopovom iako nije.

Dragan

06.10.2013. 02:18

Vrlo jednostavno-oporezovati sve stanovnike Beograda i Novog Sada sa 20% i taj novac uloziti u seosku infrastrukturu. Tako bi smo oziveli i srpsko selo a i gradove poput Cacka, Valjeva, leskovca, Kikinde...

CENAISTINE

07.10.2013. 04:37

@Dragan - .. a 'la Pol Pot I jos ti samo treba qvota Beogradjana da "rade" do istrebljenje I svima bi bilo isto u tom PAKLU? Dragane komentar je neozbiljan. 20% takse? Probaj to na sebi pa vidi dokle ces dogurati.. daj na doprinos ima sirotinje kojoj bi zaaista pomoga a I ti bi naucio sta znaci 20% ekstra taksi.. bice ti ogromna skola a I neke ces ljude usreciti tvojom "studijom"?

Boba

06.10.2013. 03:12

Selo je najvise uništeno u periodu posle 2000-e kao posledica potrosacke manije i pogresnog uverenja da je uvek trava zelenija na drugoj strani. Nikakvi strani fondovi ga nece obnoviti. To bi mogla samo drzava koje smo se odrekli ili bolje receno koju su nam ukinuli i ukidaju. Tek kada i ako se povrati drzava povratice se i selo.

Dragan Sweden

06.10.2013. 07:08

Iz Srbije sam otisao veoma mlad dolazim svake godine na odmor u Srbiji i argumentovano tvrdim da nema lepse zemlje u Evropi od Srbije.Komunizam je napravio od te drzave i tog naroda haus posle komunizma su ovi ne strucni ljudi napravili katastrofu.Toliko prirodnih lepota i toliko uslova za stocarstvo i poljoprivredu nema nigde na svetu.Umesto da proizvode hranu i da imaju svoj brend, u svetu oni pokupili svu omladinu sa sela da montiraju nekakvi Italijanski Fiat.Srbiju samo sela mogu da spase.

4c

06.10.2013. 07:36

Da se mene pita,a ne pita me se,ja bi ovako 1.dignuti porez na zemlju koja se ne obradjiva 2.poljoprivrednicima da se garantira otkup po povoljnim cjenama 3.izgraditi male proizvodne pogone u blizini par sela dje bi ljudi radili i opstajali. pogone za preradu voca,povrca,hladnjace itd. 4.infrakstrukturu i sta sve ide uz to Cudi me da Srbija nije sredinom 90ih ohrabrivala prognane ,koji bi bili sretni da su im dali nesta zemlje i kuce hahahaaa da,da Srbija.

4c

06.10.2013. 07:38

nastavak iz proslog komentara :) Sa rastom sela i poljoprivrede rastao bi nam i natalitet,tako da bi rjesili mnoge probleme koji nas trenutno muce

BACVANIN

06.10.2013. 15:43

@4c - Mnoga deca na selu su se radjala posle 9 meseci od kopanja kukuruza,tj u januaru kada zene nisu zaposlene na njivi,a do novih poljskih radova beba naraste pa se sa njom moze ici na novu zezonu radova.

sale

06.10.2013. 07:38

Ipak je bolje u gradu,ne radis nista i nemas nista a ne kao u selu,radis kao konj i opet nemas nista.

Zoran1

06.10.2013. 07:55

Tito je davno vec shvatio da dok selo postoji postjace i Srbija pa je poceo sa programom unistavanja sela a njegovi naslednici danasnji politicari su nastavili sa tim programom.

Kraljevčanin

06.10.2013. 11:41

@Zoran1 - Bravo za komentar i prozivanje najvećeg Srpskog krvoloka koga i danas mnogi priželjkuju i vole u Srbiji.Zato nama još nema spasa!!

radojko

06.10.2013. 15:23

@Zoran1 - Znas kako karakteristika nas Srba je da uvek kukakmo i da okrivljujemo druge za to sto nam se desava.Pa se odmah setimo Tita i Milosevica ,ali oni odavno nisu zivi a ne vidim da smo ista popravili.Dakle problem nije samo kod njih.Ali zato bravooo za komentar jer nam je kad ih pomenemo lakse.Oni su krivi.

Darko

06.10.2013. 08:23

Tesko ce biti da se sela ozive.I ko hoce da se vrati iz grada u selo nailazi na puno problema.Sve i da ima 10 hektara svoje zemlje ogromne pare mu trebaju da renovira ili napravi kucu,kupi mehanizaciju,stoku,pocetni kapital...Da nepricamo o tome sto su se ljudi odvikli od teskog seoskog posla a o deci i da ne govorimo.Njih ni puskom nebi naterao da zive u selu.Mislem da je ozivljavanje sela nemoguca misija.

Joza

06.10.2013. 08:48

Nema spasa jer se upravo i radi na unistenju svega sto je preostalo kako bi tajkuni dosli do preostale zemlje po dzabe ceni! Ako poznajete nekog sa par miliona EUR u dzepu, ispricace vam istu pricu - samo cekaju da ovo sto je preostalo pomre pa da se fino raskrcmi preostala zemlja! Po njima buducnost sela je BIZNIS gde je granica rentabilnosti 100-150 ha zemlje i gde svi koji imaju manje od toga jednostavno ne treba da postoje! Selo je mrtvo odavno ostaje da se i to "tajkunizuje"!

4c

06.10.2013. 12:02

U Americi se poljoprivrednicima garantira otkup,dobijaju pare od drzave ,sad da li uzgajaju ono sta im drzava odredi to vec neznam,ali da dobijaju ogromne pare iz budzeta to je poznato.Zato je hrana jeftinija nego u Srbiji,a kvalitet tu i tamo.

BACVANIN

06.10.2013. 15:28

Problem je bar za Vojvodinu,sto na selu mladi ljudi nemaju odgovarajucu povrsinu zemlje da bi se ostvario dohodak za citavu porodicu.Danas mladi poljoprivrednik nemoze da prosiri svoje imanje jer cenu zemljista diktiraju ljudi kojisu do novca dosli uglavnom iz korupcije ili drugih nezakonitih radnji.Tako poljoprivrednik pored svoje zemlje obradjuje zemlju u zakupu od starackih domacinstava,eventualnog zakupa drzavnog zemljista i uzimanje u zakup zemljiste ciji novi vlasnici zive u gradu.

BACVANIN

06.10.2013. 15:40

Drzava treba da uvede porez koji je dobijen od zakupa zemljista za vlasnike koji imaju neka druga zaposlenja i ne zive iskljucivo od prihoda iz zakupa.Odnos poljoprivrednika prema zakupljenoj zemlji odvija se da se sa sto manjim ulaganjem postigne neki profit,a na ovaj nacin se zemljiste raubuje u svojoj plodnosti.Seljak nece da ulaze u tudju zemlju jer su ugovori na zakup veoma krtki.Neresenim pitanjem nad vlasnistvom zemljista dobijaju se slabiji prinosi sto steti citavom drustvu.

marko

06.10.2013. 18:20

Ja hteo da iznajmim 100 hektara zemlje u sumadiji da se bavim poljoprivredom ali ni posle dve godine traganja za zemljom nisam uspeo toliko o tome da imamo zemlje na pretek........

Nenad

06.10.2013. 22:14

@marko - Tvoj problem nije zbog toga što nema zemlje, nego što je komunizam rasparčao parcele i podelio tako da će trebati oko 200 godina da se sve uparceli ponovo. Nećeš nigde naći 100 ha u parceli, ali zato kupi manje pa se preseli, i godinama širi imanje. Kad komšije vide ko si i kakav si, prodavaće se sve, polako.

CENAISTINE

07.10.2013. 04:26

@marko - Nenade u pravu si I CIA u "Area HAandbook za US Congres 1978, 1980, 83 congruentno su uvek pominjali to kao najvecim problemom Yugoslovenske Poljoprivrede JER manje farme imaju ograniceniju mogucnost useva koje bi mogli boljom mehanizacijom I navodnjavanjem da bolje odrade - kost efektivnije. Po klimi oni su procenjivali do 4 setve po sezoni. U danasnjim uslovima to je nemoguce. Drugo jos bitnije sve Evropske zemlje stite svoje lokalno trziste to bi morala I Srpska vlada da jako OPREZNO odradi.

CENAISTINE

07.10.2013. 04:30

Dali postoji sidikat zemljoradnika koji zaajednicki prinose svoje produkte trzistu? Kome prodaju? I koje su im opcije.. recimo ko obecava buducu cenu I koje su konsekvence ako ovaj ne odrzi obecanje... I koja je uloga drzave da zastiti ugovorna prava I odgovornosti koje su konsekvence prevare odstete I sl.?

kosmajacsale

07.10.2013. 06:51

o ovome je drzava trebala da misli pre 30 godina. kasno je za mnoga sela. sva sela ispod 500 ljudi nema teorije da opstanu. kao prvo nikakve uslove za normalan zivot nema. od ovih 27 komentara sigurno je pisano 25 iz fotelje i daju savete da se vrate ljudi. selo nisu videli. radis kao konj od 6 do 8 uvece ne vidis nista u zivotu ostaris prerano, nikakva desavnja svaki dan isti. tako da su to samo snovi o kojima se prica svakog meseca, ali to su maste ralnost je drugacija.

CENAISTINE

07.10.2013. 10:50

@kosmajacsale - Jedna farma mlecnih krava od 100tinak krava proizvodi 12,000 litara mleka kostanje proizvoda je 22 centi po litru drzava daje 50 centi preko toga daklep 70 centi po litru a ako ide za Americko trziste dobijaju jos ekstra 30 centi tako da po jednoj prosecnoj farmi CIST profit je 7,000$ Dnevno vrednost takve farme na trzistu je oko 24 miliona Dollara

CENAISTINE

07.10.2013. 11:52

Svaka drzava stiti svoje stratesku infrastrukturu, poljoprivreda je kriticna strateska komponenta bilo koje drzave. Nemci su izgubili I Svetski Rat samo na konto nehajnog odnosa prema svojoj poljoprivredi, daklem drzava koja nema svoju prehrambrenu industriju pada na bilo koji embargo ako ovi nece da ti prodaju hranu onda bilo cija vlada da se tim dripcima ne svidja izlaze svoj narod gladovanju I uceni.

4c

07.10.2013. 12:56

"Carine snizene,a cene ostale",e ovo je zadnji udarac ...............umjesto da su carine dignute da se zastiti domace proizvodjace ono ....ma

malikiza

07.10.2013. 13:46

Selu nema spasa. Ono se sistematski unistava, a "demokratska vlast" zadaje zavrsni udarac. Oni koji u komentarima vide buducnost u selu verovatno sede u nekom kaficu, pijuckaju kaficu i mlate praznu slamu, veruju da su najpametniji i kako bi oni napravili biznis u selu, samo da im neko pokloni 100 ha zemlje. U selu nema struje (napon 160-180v) vode, kanalizacije, telefona, poste, puteva, skole.... jos malo pa nece biti ni zivih ljudi. Plus, u ovoj zemljji seljak je niza klasa.

dejo

07.10.2013. 15:59

Potpresednice Vlade Republike Srbije Vucicu investirajte sto vise u poljoprivredu Srbije trazite od svih kompanija da naprave puteve put svakog sela u Srbiji da se naprave skole u svim selima u Srbiji da se prosiruju te parcele u Srbiji da se napravi u svakom selu u Srbiji dom zdravlja da se daju benefiti onima koji ostanu na selu jer drzava Srbija bi tako mogla da bude opet jaka tamo gdje ima i bas puno sansi na nadogradnju potpresednice Vlade Republike Srbije Vucicu hajde vjerujem u tebe :)

CENAISTINE

07.10.2013. 23:06

Da zakljucimo ovaj primer Kanada ne daje farmerima pare sto je to lepo nego znaju koliko je to bitno imaju Amere na granici sa kojima zive u "jako" prijateljskim odnosima I konsekvencema tog bliskog "odnosa".. netreba puno maste nadam se.. Kanada na dole pomenutu farmu ulaze 2,336,000$/godisnje za Americko trziste dodaj jos 30 centi po litru 12,800 litara na dan..Sto bi bilo jos 1,401,600 ali Americki market je nepristupacan I to Kanadjani znaju I trude se da odrze svoj market I pored Amerike