U prerađevinama trećina stranog sumnjivog mesa
05. 08. 2013. u 21:32
Uvozimo mašinski okoštano meso, zamrznuto, kom rok upotrebe ističe. Namirnice animalnog porekla pune su aditiva i raznih konzervanasa
PRAVE pršutu, a farme ni na vidiku. Gotovo da nema prerađevine u našoj zemlji bez uvoznih sirovina. Najmanje trećina mesa koja raznoraznim kanalima stigne u Srbiju završi u „domaćim“ viršlama, salamama, paštetama. Osim toga, namirnice animalnog porekla u našoj zemlji pune su aditiva i raznih konzervanasa, za koje je dokazano da su štetni za zravlje.
U svežem mesu i nekim mesnim prerađevinama otkriveni su hormoni, antibiotici i sedativi, ali i soja, loj, kao i polifosfati, čija je upotreba zabranjena u svetu. Stoga građani sve više strahuju zbog gotovo dupliranog uvoza mesa iz sveta ove godine.
Šunke u crevu, pica-šunke, viršle, salame spadaju u vrlo „opasne“ prerađevine... Sumnju u startu izazivaju nelogičnosti da je recimo šunka duplo jeftinija od svoje osnovne sirovine - svinjskog buta! To je zato što se na 100 kilograma buta doda 100 do 150 kilograma leđa, a da bi se ta masa ujedinila, dodaje se soja, plus polifosfati, kao i poboljšivači ukusa, glutaminati, emulgator „karagenan“, koji spada u hidrokoloide, materije koje vezuju vodu...
- Veliki broj potrošača s razlogom ima primedbe na kvalitet mesa i prerađevina - kaže za „Novosti“ Mladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. - Iako Srbija tvrdi da ima propise, koje je harmonizovala sa EU, ona nema sistem laboratorija i nema sredstava za kontrolu tih proizvoda, koja su potrebna da bi potrošači bili apsolutno zaštićeni. Posebno nema uvida u kvalitet uvoznog mesa. Osim toga, spominju se vrlo često lobiji između proizvođača i uvoznika.
Prema procenama stručnjaka, najmanje trećina uvoznog mesa završi u našim mesnim prerađevinama, jedan deo u ugostiteljskim objektima, a ostalo u STR-ima i manjim radnjama.
Najviše primedbi je, dodaje Ševarlić, na uvoz MOM-a, mašinski okoštanog mesa, od koga se prave paštete, viršle, razne salame, pa na uvoz mesa iz Robnih rezervi zemalja u Evropskoj uniji na samom kraju isticanja roka upotrebe. Sve više strepnji izaziva i uvoz mesa iz Brazila, Čilea i SAD-a, gde se dodaju veće količine hormona rasta u uzgoju stoke, pre svega kod piletine i govedine.
TRAŽITE DOMAĆE
- U ovakvim okolnostima savetujem potrošačima da se kada god je moguće orijentišu na domaće proizvođače, ugovore isporuke na seljačkim gazdinstvima - izričit je Ševarlić. - Tada postoji direktna odgovornost između proizvođača i potrošača, što je kada uđete u prodavnicu nemoguće uspostaviti. Bilo bi dobro da u prodavnicama bude označeno uvozno meso od domaćeg. Ali to, nažalost, nikada nije zaživelo, iako se o tome govori. Kupci treba maksimalno da izbegavaju kupovinu već pripremljenog mlevenog mesa, i da zahtevaju da se ono melje pred njihovim očima iz komada mesa. Zato imaju pravo kao potrošači. Takođe, ako nije provereno mesto kupovine, nije dobra ideja kupovati ni meso za roštilj, ćevape i pljeskavice.
Branko
05.08.2013. 21:57
Pitanje: U čemu je problem, prerađevine, trećina, strano ili "sumljivo"? A šta ako stranog nema?
@Branko - Nerealne cene mese kod nasih seljaka.U Austriji je kg.svinjetine 1.25eur a u Madjarskoj 1.05eur.Kod nas trenutno seljaci nece da daju svinje ispod 180din.a mnogi cekaju cenu od 200.Pa vi sad budite vlasnik kompanije sa takvom osnovom.Kupi domace i budi ne konkurentan na trzistu ili ...
@Branko - Tako je Branko najverovatnije da stranog smeca i nema jedemo sopstveno smece-ja od toga nista ne jedem odavno ni moja porodica.Ali jedno mi nije jasno stalno se prica i pise o zatrovanoj hrani a inspekcija i nadlezni se ne oglasavaju,oni dobiju u mesari najkvalitetnije meso i tako se ta tema presakoci......Znaju nase domacice sta je zdravo a sta nije ali nazalost nemamo puno izbora jer je skoro sve zatrovano.Mogu nas jedino geni i nasledni faktori spasti od prerane smrti.Za nasu decu se bojim.
@ - Tekst je fantastican i potpuno istinit.A ja kao mesar pozivam narod da kupuju sto vise i vise i vise mesne preradjevine jer ko ce mi platiti skolovanje dece u Londonu?Kako da otplatim audija?Pa sa polifosfatima,sojom,pratom i ledom u mesu....prijatno...
Nema zdravog ni kod nasih seljaka,ono sto je za prodaju nije isto kao za sebe.Jedino kad covek sam proizvodi i zna kako je proizveo-u to se moze uzdati.Ali posto Niko nece da radi a svi imaju novca da kupe,onda ce jesti sta im se servira i platice cenu koju oni traze,em skupo,em sumnjivog kvaliteta.Tesko je Naci seljaka u Srbiji koji zaista BIO proizvodi,jer njemu se ne isplati nikako,troskovi su veci od zarade,jedini nacin je da pocnete sami da uzgajate,bolje biti zdrav i siromasan nego bogat i
Komentari (26)