Srpsku robu u Hrvatskoj uvek čeka rampa
20. 06. 2013. u 21:30
Dok je hrvatska roba preplavila domaće tržište, naši proizvodi su tamo slabo zastupljeni. Na investicije iz Srbije ne gleda se blagonaklono
SRPSKA roba je i dalje veoma slabo zastupljena na hrvatskom tržištu. Čvrst gard stvaraju mnogobrojne prepreke. Najveće „kočnice“ su necarinske barijere, komplikovane procedure pri uvozu, neusaglašenost naših standarda sa propisima EU, ali i medijska kampanja protiv uvozne robe. Tako, samo 10 naših firmi posluje na hrvatskom tržištu, dok je u Srbiji prisutno 280 kompanija iz ove susedne zemlje.
Preduzeća iz Hrvatske su kod nas preuzela veliki deo prehrambene i konditorske proizvodnje. Nekada naše najveće kompanije „Soko štark“, „Dijamant“,“Frikom“... sada su strane - u rukama hrvatskih vlasnika.
Na investicije i robu iz Srbije, međutim ne gleda se blagonaklono, što otežava prodor naših kompanija. Većina privrednika koji rade u Hrvatskoj ili koji su pokušavali da otpočnu biznis kod komšija ističu da „naša roba nije još tamo dobrodošla, mada se polako situacija menja nabolje“.
I statističke brojke pokazuju da nismo dovoljno prisutni na tom tržištu, jer i dalje Srbija godišnje plasirala u Hrvatsku robu za oko 110 miliona dolara manje vrednosti od one koju odatle primi, odnosno ima veći uvoz od izvoza. Srpske investicije u Hrvatskoj iznose oko 40 miliona evra, dakle 12 do 13 puta manje od hrvatskih u Srbiji. Tamo posluje tek desetak naših firmi, među kojima „Svislajon“, „Metalac“, NCA „Investments grup“, „Tarket“, „Galeb grupa“...
Domaće firme se žale da im je teže da plasiraju svoju robu u Hrvatsku nego u obrnutom smeru. Rade Veselinović, vlasnik „Galeb grupe“, kaže da imaju firmu u Hrvatskoj, ali da slabo rade, daleko ispod svojih mogućnosti. Takođe, navodi da su pre nekoliko godina hteli da kupe jednu firmu na tamošnjem tržištu, ali da su bili sprečeni u tome.
- Imamo stalne kupce, nema nekih većih problema, ali postoje izvesne vancarinske barijere koje koče poslovanja - dodaje Veselinović.
Modna kuća „Mona“ u Zadru i Osijeku u poslednje vreme prodaje značajne količine svoje robe, pre svega torbi, što je kako kažu, „prosto neverovatno“.
- Trenutno imamo u Hrvatskoj dva velika kupca i nema problema u plasmanu robe - kaže Đorđe Momirović, generalni direktor „Mone“. - Problem je, međutim, što smo neorganizovani kao privreda, da nastupimo na drugim tržištima, mislim da je to generalno problem. Spremamo se da opet „napadnemo“ hrvatsko tržište, ali teško je ako se zaista ne uloži u reklamu, bar sa aspekta modne industrije.
Predsednik UO „Metalca“ Dragoljub Vukadinović kaže za „Novosti“ da već sedam-osam godina posluju u Hrvatskoj bez problema i beleže sve veću prodaju.
- Robu plasiramo preko dva kanala distribucije, jedan preko „Konzuma“, a drugi preko naše firme u Zagrebu, gde imamo i skladište - dodaje Vukadinović.
BROJKE
280 hrvatskih firmi posluje u Srbiji
10 srpskih kompanija radi u Hrvatskoj
110 miliona dolara deficit sa Hrvatskom
DejanBg
20.06.2013. 22:04
Mislim da nisu potrebne nikakve carinske, birokratske, zakonske i bilo koje druge prepreke srpskoj robi u Hrvatskoj, kad najvažnija barijera stoji i hrani se sama od sebe. Hrvati jednostavno ne podnose ni Srbe ni Srbiju ni srpsku robu niti će uraditiišta što bi Srbiji moglo da koristi. To su proste činjenice a neki u Srbiji se samozavaravaju. Reciprocitet je jedini zdrav odnos prema našem susjedu.
da smo pametni trebali bi organizovano ignorisati monopl u trgovini koji ovde nastaje a sa kojim naša privreda nestaje
Pa normalno.Sta se mi Srbi cudimo i lupamo minuse.Iskreno oduvek sam ih cenio sto za razliku od nas Srba,znaju sta hoce,vole svoju zemlju,bore se za nju svim sredstvima i dozvoljenim i nedozvoljenim,kako u ratu,tako i sada u miru.Njihovi glumci,novinari,biznismeni,starlete,pevacice,firme,uzimaju lovu nama u Srbiji samo tako!To sto mi vec 90 god.nemamo samopostovanje,dostojanstvo,treba da se zapitamo sami?Ali na kraju balade zavrsice ponovo kao sluge Austrijancima! A mi,valjda smo naucili lekciju
Samo reciprocitet rešava problem.
da je pogrešna i promašena politika najbolje se vidi na ovakvim primerima. Ako sa Hrvatima nismo mogli uspostaviti paritet u razmeni, a gde će mo onda. Mi im još otvaramo tržište. Neka nas muzu i dalje.
Komentari (80)