Trgovina dobar biznis

S. B.

19. 05. 2013. u 20:57

Iz direktne prodaje ni dinar ne stiže jedino državnoj upravi i odbrani, a u ostalim granama trgovački promet učestvuje od 0,8 do 30 odsto u ukupnom prometu preduzeća

U SRBIJI skoro da nema delatnosti koja makar deo zarade ne stiče trgovinom. Iz direktne prodaje ni dinar ne stiže jedino državnoj upravi i odbrani, a u ostalim granama trgovački promet učestvuje od 0,8 do 30 odsto u ukupnom prometu preduzeća. Trgovina kao dodatna delatnost najviše je zastupljena u poljoprivredi, šumarstvu u ribarstvu, a najmanje u - poslovanju sa nekretninama.

Ovo je jedan od zaključaka istraživanja "Struktura rashoda i prihoda poslovanja pravnih lica i preduzetnika", koje je Republički zavod za statistiku realizovao u okviru IPA projekta na uzorku od 17.627 preduzeća.

- Ova analiza omogućava uvid u strukturu prihoda i rashoda preduzeća u Srbiji - objašnjava Rade Ćirić, jedan od autora istraživanja. - Daje podatke i koje delatnosti se bave kojim sporednim delatnostima. U nekim granama dodatne delatnosti donose i polovinu prihoda. Jedan od zanimljivijih nalaza istraživanja je da se skoro svi, uz osnosvnu delatnost, bave i trgovinom. Najveći dodatni prihodi dolaze od zakupnina. Firme često izdaju svoje prostorije i magacine.

Da nije troška radnika i investicija, u Srbiji ne bi bilo firme koja posluje sa gubitkom. Odnos troškova i prihoda, prema ovom istraživanju, najpoljovniji je u administraciji, a najnepovoljniji u građevini. Troškovi poslovanja ćata iznose svega 29 odsto prihoda, dok građevinari u materijal ugrade čak 70 odsto novca koji naplate.

- Racio ukupnih troškova pokazuje koliki su troškovi materijala i proizvodnih i neproizvodnih usluga u odnosu na ukupne prihode - objašnjava Rade Ćirić. - U troškove nisu uvrštene nabavke osnovnih sredstava za rad, što su najčešće investicije, niti troškovi radnika.

LAKO ODLUČUJU

ISTRAŽIVANJE otkriva i da mala preduzeća veoma često menjaju delatnost.

- Male frime to i mogu lako da rade, velikima bi promena delatnosti bila mnogo komplikovanija - dodaje Ćirić. - Mali se lako odlučuju na taj korak. Na primer, neko ko se bavio proizvodnjom nameštaja shvati da mu se mnogo više isplati da se bavi samo trgovinom nameštaja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Dragutin Karlovacki

20.05.2013. 16:06

Republicki zavod za statistiku ne treba uopste uzimati u obzir