Živimo sa 240 dinara dnevno
05. 04. 2013. u 20:58
Na hranu i piće odlazi veći deo prosečnih primanja porodica. Žitelji na jugu Srbije za jedan obrok mogu da izdvoje samo 67 dinara
KADA se ukrste primanja u porodicama i troškovi za ishranu, većina građana Srbije često gladuje. Prosečno na namirnice trošimo 21.612 dinara mesečno ili oko 43 odsto svih porodičnih prihoda. Prema toj računici, svaki član domaćinstva mesečno mora da se ishrani sa 7.204 dinara, što znači da dnevno na raspolaganju za doručak, ručak i večeru imamo 240 dinara. Po obroku - 80 dinara.
Tako pokazuju statistički podaci o troškovima tročlanih porodica u Srbiju. Na jugu naše zemlje, međutim, situacija je još "tužnija". Tamo domaćinstva u gradovima za hranu odvajaju 48,6 odsto, a u selima čak 51 odsto svojih primanja. Ovakva matematika kaže da svaki član seoske familije mesečno za hranu može da da samo 6.502 dinara. Dnevno mogu da odvoje 202 dinara, a po obroku 67 dinara. Za nešto više od 200 dinara moguće je kupiti pola hleba, pola kilograma krompira, toliko jabuka i 400 grama najjeftinijeg mesa sa kostima.
Pre dve godine svaki član porodice mesečno za hranu na raspolaganju je imao 8.546 dinara, odnosno 285 dinara dnevno. Na obrok mogao je da potroši 95 dinara.
- To što se u Srbiji najveći deo kućnog budžeta izdvaja za zadovoljenje egzistencijalnih potreba samo po sebi govori tome u kolikoj se krizi živi - smatra Saša Đogović, ekonomista, i dodaje da takvi parametri kod nas važe već godinama. - Južni deo Srbije raspolaže nižim prihodima, slabija je kupovna moć, i logično je da u odnosu na sever zemlje skoro 10 odsto više mesečnih primanja usmeravaju na hranu.
U potrošačkim organizacijama tvrde da je realna situacija još dramatičnija, posebno u unutrašnjosti zemlje.
- U Srbiji se o standardu ne može ni govoriti, već o bukvalnom preživljavanju - kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača. - O tome mogu da pričaju građani iz razvijenih dražava, koji uz kvalitetnu hranu mogu od svojih primanja da plate odmor, kupe knjigu, posete pozorište, bioskop i priušte sebi trenutke opuštanja.
PRIHODI
OD ukupno raspoloživih sredstava, 94,3 odsto čine prihodi u novcu, a 5,7 odsto su prihodi u naturi.
Domaćinstva sa gradskog područja u Srbiji lane su mesečno raspolagala sa 53.666, a ostala sa 48.399 dinara. Prosečni prihodi od penzija od 30,2 odsto "opasno" se približavaju platama od svega 33 odsto. Na Jugu Srbije za oko pet osto veći su prihodi porodica najstarijih sugrađana od onih u radnom odnosu.
Krle
05.04.2013. 21:25
Opstina u Hrvatskoj je zbog krize gradjanima koji su zainteresovani obezbedila komad poljoprivrednog zemljista malo van grada i podelila na koristenje besplatno svakom po 60m da si zaseje luk, persin, celer ili nesto slicno. Ovo lokalnu zajednicu ne kosta prakticno nista, a vrednim ljudima malo olaksa.
Nije sve tako kako statistika kaze.Svaka roba se proda i jeftina i skupa.Svuda je guzva u svakoj prodavnici,mesari,kafani..Tako je bilo od kad znam za sebe neka kriza kod nas,nikad nije bilo dovoljno para iako je svako radio.70-Ih I 80-Ih bilo je jos gore ali niko se nije zalio,ja se nesecam da smo hranu kupovali u prodavnicu,vec smo sve sami proizvodili i bili smo zdraviji.U prodavnici se samo u specijalnim prilikama nesto kupovalo,danas svi bi da kupe.Mnogi kukaju a nista ne preduzimaju sami.
Može li neko da onda objasni prepune tržne centre?
@Mini pitanje - Imaju dobro plaćeno mseto i mogu da rade šta im je volja. Idi u neku firmu i traži nekog osrednjeg budžovana oko 11 sati, videćeš da su "na sastanku", njihova deca kupuju familija kupuje.
@Mini pitanje - Mogu ja! Desetine hiljada malih prodavnica je zatvoreno,a narod mora negde u kupovinu,ne ide se u TC svaki dan,vec periodicno.
Komentari (17)