Jedno odeljenje sakupilo 1.300 izostanaka: Katastrofalno stanje u srpskim školama gde pola đaka KASNI, a pola BEŽI sa časa
05. 12. 2019. u 08:00
Rezultati PISA testiranja pokazali da učenici ne dolaze na vreme i izostaju sa nastave
Depositphotos
UČENICI u Srbiji nisu zainteresovani za školu. Ne vide da ona ima nekog smisla. Demotivisani su, u školu idu po navici i zato što moraju. Deca školu doživljavaju kao izolovano ostrvo i slabo je povezuju sa svojim životima. I ovo je nešto najstrašnije što je moglo da nam se dogodi.
Pročitajte još: Više od trećine učenika ne razume pročitani tekst: Na sve strane "vukovci", a rezultati pokazuju da naši đaci ne napreduju
Dr Dragica Pavlović Babić, direktorka Instituta za psihologiju, ovako objašnjava rezultate PISA testiranja koji su pokazali da 41 odsto učenika u Srbiji neopravdano izostane iz škole u toku dve nedelje. Njih čak 61 odsto zakasni na neki čas, svaki četvrti smatra da naporno učenje nije važno za postizanje rezultata, a polovina navodi da tokom nastave ne dobija jasnu povratnu infomaciju od nastavnika.
Pročitajte još: Uskoro rezultati "Pisa" testiranja: Zaostajemo 50 bodova za svetom, a napredujemo dva-tri za tri godine
Ovaj proces, kaže Dragica Pavlović Babić, traje dugo, a razlog su okolnosti u kojima živimo i vreme u kome nema entuzijazma.
Ona naglašava da se stanje može popraviti, ali ne preko noći.
- Obrazovanje mora da se posmatra kao vrhunska vrednost. Upornim radom ono može da dođe u fokus kao razvojna šansa - ističe Dragica Pavlović Babić i kao primere navodi Finsku i Poljsku, koje su postigle velike rezulate u toj oblasti.
Kada je reč o konkretnim primerima, majka jednog gimnazijalca iz Beograda kaže na naš list da su deca u odeljenju u koje ide njen sin, nedavno na tromesečju imala - 1.300 izostanaka.
- Od toga je 800 opravdanih, 20 neopravdanih i ostatak je bio u nedefinsanom statusu, jer opravdanja još nisu bila doneta - prenosi ova majka podatke koje je razredni starešina izneo na roditeljskom sastanku.
A svojevremeno je u Petoj beogradskoj gimnaziji broj izostanaka bio po učeniku od 67 do 200, u proseku oko 100 izostanka tokom školske godine. U Prvoj beogradskoj gimnaziji prosečan broj izostanka svojevremeno je bio 113, najviše u četvrtom razredu - 147 po učeniku, a najmanje u prvom - 76.
Nastavnici pojašnjavaju da je ovoliki broj izostanaka bio karakterističan za učenike završnih razreda, da se to pomerilo ka nižim razredima, što je zabrinjavajuće. Ističu da se najviše izostaje kada su pismeni, kontrolni zadaci, zaključivanje ocena... Učenici se vode logikom da im je bolje da ne dođu u školu nego da pokvare ocenu ili dobiju keca. Nastavnici pričaju da se đaci u starijim razredima ponašaju kao da su na fakultetu, spreme gradivo, dođu i odgovaraju, dobiju pet i onda ih opet nema do sledećeg odgovaranja.
Smatraju da je problem u roditeljima koji redovno pravdaju izostanke, uz uredna lekarska opravdanja, ali i u domovima zdravlja u kojima se ta opravdanja olako dobijaju.
- Naš program je prenatrpan, deca između 14 i 17 godina su u pubertetu, ne žele da idu u školu, vreme koriste da bi kampanjski naučili ono što moraju, jer uče za ocenu a ne da bi znali - kaže nam Valentina Ilić, predsednica Sindikata obrazovanja Srbije, koja je 22 godine radila kao nastavnik u srednjoj školi, gde je, kaže, uvek bilo mnogo izostanaka. - Trend među srednjoškolcima je da su deca koja izostaju sa nastave "in", a ona koja redovno idu na časove nisu - kaže ona.
Kao moguće rešenje vidi uključivanje roditelja, domova zdravlja i nastavnika, koji su sada nemoćni jer moraju da pravdaju časove prema potvrdi koju deca donesu.
HeavyTrucker
05.12.2019. 08:16
Budeš odličan đak, žrtvuješ mladost i najlepše godine života učeći, završiš sve to i ako imaš sreće da se zaposliš onda rmbaš za 300€ mesečno i trpiš mobinge svake vrste. Baš imaju razloge da budu motivisani. Bio sam odličan đak, završio srednju farmaceutsku, radio 16 godina u struci i na kraju su uništili državni sektor farmacije tako da sam otišao po belom svetu da vozim kamione od 20m kako bi obezbedio deci i porodici iole pristojan život.
Naravno da ne vide sebe u bliskoj budućnosti kao školovanu osobu jer u ovoj našoj državi se posao dobija po rodbinskoj i stranačkoj pripadnosti, za školovane i obrazovane, ili kao običan radnik fizikalac u pogonu neke novootvorene fabrike.
Prva stvar koja treba de se uradi je da se prestane sa zaštitom najgorih učenika (po vladanju), i da se djacima koji hoće da idu u školu i uče to omogući. Bespotrebno se maltretiraju nastavnici kada učenik napravi teži disciplinski prestup (pogotovu kada se to ponovi) i postaju istražitelji, policajci, pravnici pišući kojekakve izveštaje i gube svoje vreme da navodno pomognu nevaspitanim osobama da se poprave.
Pa menjajte nesto pobogu ste! Nacin rada, ceo sistem prevazidjen, ovako se radilo pre sto godina. Ako sami ne znate da analizirate, zamolite fince da od njih prepisete. Ovo je visestrana frustracija, deca, roditelji i nesrecni nastavnici. Ne zna se ko je u tom krugu nesrecniji.
Totalna reforma skolstva je neophodna kao i investicije u skolstvo. Nastavnici treba da svojim radom zainteresuju ucenike i stvore bolju relaciju kao i da se poveca odgovornost nastavnika za neuspeh ucenika koja su na nastavi. Srbija jos uvek ima skolstvo 50 tih godina proslog veka gde se ocekuje sve od roditelja i dece a ustvari je sistem koji je pogresan i zastareo. Naravno da treba i ekonomski stimulisati nastavnike ali za te stimulacije traziti rezultat.
Komentari (30)