Muke zaštićenih stanara: Zakupninu koja ide i do 60.000 treba da plate od penzije
24. 10. 2019. u 14:02
Zakupci stanova na neodređeno žale se da sve teže mogu da plaćaju ekonomski zakup. Većina teško plaća kiriju
Foto P. Milošević U zgradi u Ulici Stanka Vraza, na Zvezdari žive zaštićeni stanari
VIŠE od 4.000 zaštićenih stanara, odnosno zakupaca na neodređeno, nezadovoljno je sprovođenjem Zakona o stanovanju, jer im do sada lokalne samouprave nisu obezbedile nijedan stan, a za kirije koje plaćaju imaju sve manje para. Njihovi predstavnici tražiće sledeće nedelje prijem kod predsednika Srbije.
Pročitajte još:Čudan razlog iza otkazivanja ekskurzija: Policija zaustavila 100 autobusa, iako je većina bila ispravna!?
- Najveći problem su nam astronomske zakupnine koje većina nas ne može da plaća, pošto je reč o penzionerima - kaže Svetozar Savić, predsednik Udruženja korisnika stanova u privatnom vlasništvu.
- Kirije su od tri do četiri puta veće nego što su bile, a budući da se zakon ne primenjuje i da lokalne samouprave, iako su na to zakonom obavezane, ne obezbeđuju odgovarajući smeštaj za preseljenje, naši članovi su u sve težoj poziciji, finansijski iscrpljeni.
Ljudi koji su plaćali pre donošenja zakona 15.000 dinara kiriju npr. na beogradskoj Slaviji, sada plaćaju oko 26.000, a zakupnine idu i do 60.000. Iako na atraktivnim lokacijama, mnogi od ovih stanova su neuslovni, a po zakonu, stanari moraju da plaćaju, pored kirije, i tekuće troškove, kao i hitno održavanje i porez.
- Takav je primer stana u Ulici Stanka Vraza 25, na Zvezdari. Stanari ulaze u stan sa terase, koja je u veoma lošem stanju. Drže je čelični nosači i deo se već obrušio, u aprilu, o čemu su "Novosti" i pisale. Šta da radimo kada ljudi nemaju para za hitne intervencije - pita se Savić.
Zakon o stanovanju stanari ocenjuju kao jako loš pre svega jer stvara, kako kažu, pravnu nesigurnost. Zato traže njegovu izmenu ili donošenje novog akta. Pre svega, treba, kaže Savić, napraviti razliku između originarnih vlasnika i onih koji su kupili neuseljive stanove za male pare, u nadi da će zaštićeni stanari ubrzo biti iseljeni i da će doći do vredne nekretnine.
Foto P. Mitić Svetozar Savić

Upravo zato Udruženje predlaže da država korisnicima omogući otkup ovih stanova, kao što su učinile neke druge zemlje, poput Češke ili Republike Srpske, a vlasnici su pravedno obeštećeni. - Prema jedinoj kvalitetnoj analizi iz 1997. godine, bilo je oko 10.000 korisnika stanova u privatnom vlasništvu. Oko 6.000 nagodilo se sa starim vlasnicima i otkupili su stanove za polovinu tržišne vrednosti - kaže Savić. On dodaje da je u Poljskoj čak dva miliona takvih stanova rešeno, i da oni žele dogovor, a ne svađu ni sa državom, niti sa vlasnicima.
TRAŽE MANjE NAMETE
UKOLIKO postojeći Zakon o stanovanju ostane na snazi, stanari traže da se zakupnine vrate na nivo pre donošenja zakona, kao i da im lokalne samouprave za preseljenje obezbede odgovarajuće stanove i po drugim kriterijumima, a ne samo po kvadraturi.
Jovan Ristić
25.10.2019. 12:06
Čitava ideja iza zakona i jeste bila da se zaštićeni stanari "ekonomskim kirijama" isteraju iz stanova.
Zašto bi država obeštećivala vlasnike privatnih stanova koji su kupovali neuseljive stanove, daleko ispod tržišne cene?Oni nisu platili useljivost u te stanove, te stanove kupovali su bez prava da u njima stanuju dok stanaru ne obezbede drugi stan. Oni su rizikovali, uložili novac i zarađivali kroz dobit preko zakupnina, i ništa investiciono nisu ulagali u te stanove. Država ih nije silila da kupuju, ništa im nije ni oduzela, pa nema ni obavezu da im bilo šta vraća u bilo kom obliku
Država treba da korektno obešteti originalne vlasnike, materijalno ili im da stan sa manjom kvadraturom,( jer dobijaju novi stan) ili isplati novčano, a zaštićenim stanarima da da mogućnost otkupa stanova u kome žive već 50-70 god. i ne iseljava iz sanova, dok na ove vlasnike ,kupce neuseljivih, stanova nema pravo i ne sme da troši novac poreskih obveznika. i bilo šta im nadoknađuje. Oni su sami svojevoljno rizikovali i sami treba da snose svoj rizik ulaganja novca, tržišna ekonomija.
Komentari (2)