Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević danas je, reagujući na izjavu hrvatske koleginice Nine Obuljen Koržinek da je Nikola Tesla hrvatski naučnik srpskog porekla, odgovorio da pridev "hrvatski" neće Srbinu Nikoli Tesli oduzeti ništa od njegove večne slave, ali da takvu interpretaciju smatra "nelogičnom, istorijski neutemeljenom, detinjastom i proizvoljnom".

"U svom brzom i pomalo brzopletom odgovoru na saopštenje Ministarstva kulture i informisanja Srbije, ministarka Obuljen Koržinek povišenim tonom reaguje na jednostavne istorijske činjenice i javnosti nudi svoje, mada pretpostavljam i viđenje zvanične Hrvatske u vezi sa temom", navodi Vukosavljević u nastavku polemike o poreklu i nacionalnosti Nikole Tesle.

Vukosavljević kaže i da će izaći u susret predlogu hrvatske ministarke da se "okrene činjenicama, a ne mitovima", saopštilo je Ministarstvo kulture.

"Činjenice kažu sledeće: Nikola Tesla rođen je 1856 godine u selu Smiljan u Austrijskom carstvu, u okviru područja koje se zvalo "Vojna Krajina" i koje je, skoro isključivo, bilo naseljeno Srbima. Otac mu je bio pravoslavni sveštenik, a kršten je u srpskoj pravoslavnoj Crkvi Svetih Petra i Pavla u Smiljanu. Dakle, jasno je šta je bio po nacionalnosti", ističe Vukosavljević dodajući da i Obuljen Koržinek to ne osporava.

"Ostaje da vidimo šta ministarka misli kada kaže da se "Hrvatska s poštovanjem seća jednog od SVOJIH najvećih izumitelja", navodi Vukosavljević i pita:

"Kako je Srbin, rođen u Austrijskoj carevini, u okviru Vojne krajine, u vremenu kada od države Hrvatske nema ni nagoveštaja, zanimljivim pseudoistorijskim inženjeringom, postao "hrvatski izumitelj"?"

Vukosavljević navodi da se država Hrvatska u međunarodno priznatom kapacitetu, prilično kasno popela na istorijsku scenu i da razume "težnju da se u retroaktivnom smislu trudi da popuni razne diskontinuitete", ali veruje da ima dovoljno uglednih Hrvata u istoriji da odgovore na te identitetske potrebe mlade države.

On napominje i da je Hrvatska najmanje u dva navrata, vrlo neposredno pokazala šta misli i o Nikoli Tesli i o njegovim sunarodnicima.

"Da je Tesla posetio svoj zavičaj 1941. godine i da ga je tamo zatekao početak Drugog svetskog rata, sva je prilika da bi bio zaklan i bačen u jamu, kao i brojni pripadnici porodice Tesla i više od 500 žitelja Smiljana", navodi Vukosavljević.

Da je to preživeo, kako dodaje, verovatno je da bi stradao u Jasenovcu, Glini, Jadovnu, na nekom drugom od bezbrojnih stratišta Srba ili bi možda poginuo u borbama protiv hrvatskih ustaša.

"Da je imao potomka, i da se taj potomak zatekao u Smiljanu ili u Gospiću 1991. godine, video bi prizore i postupke za koje verujem da ih ministarka zna, pa ih ovde ne bih podrobnije opisivao", kaže ministar.

On ističe i da zato misli da pridev "hrvatski" ne ide uz ime Nikole Tesle u istoj rečenici, "osim ako nije reč o nekom dečijem kvizu iz popularne geografije".

Što se tiče ministarkine tvrdnje da "Srbija ne prestaje sa falsifikovanjem istorije..." pripisaću to, kaže Vukosavljević, trenutnom padu koncentracije i neću odgovoriti onako kako to taj "klevetnički i intelektualno nepošteni stav" zaslužuje.

"Kada je reč o Ivi Andriću, irelevantno je šta o njegovom osećanju nacionalne i duhovno-intelektualne pripadnosti mislimo uvažena ministarka Obuljen Koržinek i moja malenkost", navodi Vukosavljević i upućuje da se o tome obavesti u mnogobrojnim izjavama samog Andrića i u dokumentima koje je potpisivao veliki srpski i svetski književnik i nobelovac.

"Takođe, kada je reč o Ivi Andriću, ohrabrujem je da razume da nisu svi rimokatolici rođeni na ovim prostorima, istovremeno i Hrvati. Toliko bi već morala da zna ako joj jedini izvor informacija nije isključivo "Hrvatska enciklopedija"", ukazao je Vukosavljević.

On dodaje da religija nigde u Evropi nije vododelnica nacija, pa tako ni uverenja ministarke Obuljen Koržinek, kako kaže, ne mogu da potru postojanje brojnih uglednih Srba katolika sa ovih prostora.

"Uzvratiću ministarki istovetnim savetom da se okane mitova i da se upozna sa biografijama i radom Ruđera Boškovića, Ivana Gundulića, Petra Preradovića, Vlahe Bukovca, Ive Vojnovića, Matije Bana, Marka Murata, Valtazara Bogišića, Antuna Matije Reljkovića i mnogih drugih", navodi dalje Vukosavljević.

On ponovo ističe da autentična hrvatska kultura ima veliki broj značajnih predstavnika, kojima može da se diči i lokalno i globalno.

"Mitomanija i svojatanje tuđeg nisu pouzdan saveznik ni jednom narodu, pa ni hrvatskom i srpskom", poručuje Vukosavljević i poziva hrvatsku koleginicu da zajednički zapaze brojne mogućnosti za buduću saradnju u oblasti kulture, a da njihova različita viđenja u vezi sa temom ove debate, pripišu složenim istorijskim okolnostima iz prošlosti.

"Budućnost je jedini zajednički živi prostor na koji možemo da računamo. Isključivo od nas zavisi šta ćemo od njega da napravimo", zaključio je Vukosavljević.

Ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek juče je, povodom izjave srpskog kolege Vladana Vukosavljevića o Nikoli Tesli, rekla da se Hrvatska s poštovanjem seća jednog od svojih najvećih naučnika ne pokušavajući da negira Teslino srpsko poreklo i poručila da bi joj bilo drago kada bi se Vukosavljević "okrenuo činjenicama, a ne mitovima".

"Hrvatska enciklopedija za Nikolu Teslu navodi da je bio američki i hrvatski izumitelj srpskog porekla. Tesla je rođen u Hrvatskoj, u Hrvatskoj se školovao i iz Hrvatske je otišao dalje u svet - u Austriju, Češku, Mađarsku, Francusku i zatim u SAD", rekla je hrvatska ministarka za Hinu.