PREDSTOJEĆA jesen mogla bi da bude "vruća" za Jugobanku a. d. Beograd u stečaju, ukoliko Viši trgovinski sud u Splitu prizna navodna potraživanja hrvatske države od 700 miliona evra, saznaju "Novosti". Hrvatska bi u tom slučaju mogla pred srpskim sudovima da traži priznavanje strane sudske odluke i svojstvo poverioca u glavnom stečajnom postupku koji se vodi u Srbiji.

Tako bi Zagreb praktično pružio ruke ka vrednim nekretninama i potraživanjima koje je nekada jedna od najmoćnijih jugoslovenskih banaka imala ne samo u bivšim jugoslovenskim republikama već i u Americi. Navodni dug od 700 miliona evra nastao je kada je Hrvatska isplatila 235 miliona štedišama, posle ulaska Jugobanke u stečaj, i zatim pokrenula parnicu tražeći od glavne splitske filijale ovaj iznos, s kamatama, koje su za više nego duplo premašile glavnicu.

Ceo postupak pred Trgovinskim sudom u Splitu od samog početka bio je sporan, baš kao i prvostepena presuda koja je, bez prethodne rasprave i izvođenja dokaza, doneta ovog proleća. Sud je, naime, rešenjem stavio van snage izvođenje dokaza koje je prvobitno prihvatio da izvodi, tako da su sve oči iz beogradske centrale banke sada uprte u Viši trgovinski sud.

- Stečajni postupak u Splitu pokrenut je 28 godina pošto je već pokrenut postupak likvidacije, a dobro je poznato da se to kosi sa aksiomima privrednog poslovanja. Ukoliko je pokrenuta likvidacija, znači da je imovina veća od dugovanja, pa kako je onda moguće pokrenuti stečaj, koji podrazumeva suprotno - objašnjava hrvatsku pravnu zamku advokat Ivan Simić.

Hrvati su se, međutim, poslužili činjenicom da je u njihovo zakonodavstvo uveden institut posebno-sekundarnog stečaja. On podrazumeva da se posebni stečajni postupak može voditi bez obzira na to što se već vodi stečaj nad glavnim dužnikom, ukoliko su za to ispunjeni uslovi. Doduše, situacije sa istovremenim stečajem i likvidacijom nisu predviđene, ali to hrvatskom pravosuđu očigledno nije smetalo.

PROČITAJTE I: HRVATI ODBILI TUŽBU: Jugobanka ostala bez 23 miliona evra


- Uveren sam, imajući u vidu iskustvo koje imamo sa drugim sudskim postupcima u Hrvatskoj, da je poseban stečajni postupak pred Trgovinskim sudom pokrenut isključivo radi "fabrikovanja" potraživanja. Za njih je idealna pozicija da postanu poverioci u odnosu na preostali deo stečajne mase (nekretnine i potraživanja Jugobanke a.d. Beograd u stečaju), pošto je imovina glavnih filijala ove banke u Hrvatskoj odavno raskrčmljena, nekretnine nacionalizovane, sredstva otišla ko zna kuda, a potraživanja prema hrvatskim preduzećima otpisivana - kaže Simić.

Advokat Ivan Simić pred splitskim sudom / Foto Privatna arhiva


Na primer, glavna filijala Rijeka imala je potraživanja prema brodogradilištu "3. maj", ali je odlukom hrvatske vlade ovo potraživanje preneto na Državnu agenciju za sanaciju banaka, čime je praktično ugašeno.

POKRENULI RADNICI

POSEBNI stečajni postupak prvo su pokrenuli bivši radnici glavne filijale Split, a stečajna upravnica Dunja Krstulović priznala je potraživanje. Glavni dužnik, Jugobanka Beograd u stečaju, ovo je osporila, posle čega je Hrvatska počela parnicu.