Azbest mora iz škola, vrtića i zgrada
08. 04. 2019. u 20:13
Privredna komora pokrenula inicijativu da se popišu svi objekti sa opasnim materijalom
U naselju Bele vode stanari su masovno raseljavani zbog azbesta 2008. godine
AKO je vrelo, on neće provesti toplotu. Ne gori, ne ugljeniše se, a i nije skup. To je bilo sasvim dovoljno da azbest postane, polovinom prošlog veka, čest izbor u građevinskoj industriji. Ne koristi se već godinama, ali je preživeo u mnogim objektima.
Privredna komora Srbije i Agecija za zaštitu životne sredine pokrenule su novu inicijativu da se očisti sav azbest u Srbiji. Sa sličnim ciljem je već izrađen Nacionalni profil izloženosti azbestu i formirana je radna grupa sa zadatkom sprečavanja bolesti koje on izaziva.
Duže od veka se zna da su čestice azbesta odgovorne za bolesti pluća. Sa rakom plućne maramice povezan je 1940. godine, pa su ga devedesetih godina prošlog veka razvijene zemlje polako izbacile iz upotrebe i počele uklanjanje iz zgrada i postrojenja. Ni u srpskoj gradnji se ne koristi već decenijama, ali opstaje u krovovima, dimnjacima, na podovima... Ideja Privredne komore Srbije je da se izradi kartoteka objekata u kojima se i dalje nalazi azbest.
- Moramo da započnemo sa velikim čišćenjem, a u građevinarstvu to je rešavanje problema azbesta - objašnjava Siniša Mitrović, savetnik predsednika PKS. - Ima ga mnogo, bio je jeftin materijal i korišćen je. Da bismo ga se rešili, najpre moramo da napravimo inventar, kartoteku objekata u kojima je korišćen. Onda treba regulisati kako ga tretirati, ko i kako sme da ga uklanja i, konačno, gde ga zbrinjavati. Šta raditi sa njim kada se izvuče iz, na primer, cevi.
Zbog zahvalnih svojstava azbest je korišćen u gradnji pregradnih zidova, krovnih obloga, vodovodnih cevi, podnih i plafonskih ploča, vrata za zaštitu od požara.... Ima ga i u dimnjacima zbog azbestnog konopca. Pitanje je, međutim, koliko je realno doći do popisa svih objekata u kojima je korišćen. A na rešavanju problema već se nekoliko godina radi u Srbiji.
- Bilo bi lepo da imamo registar objekata, ali nemaju ga ni mnogo bogatije zemlje - kaže dr Petar Bulat, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član radne grupe za sprečavanje bolesti izazvanih azbestom. - Uradili smo Nacionalni profil izloženosti azbestu i predat je Ministarstvu zdravlja. Formirana je radna grupa čiji je zadatak prevencija bolesti izazvanih azbestom. Ideja je da se uradi Akcioni plan u kome bi se propisale mere. Prva bi bila uklanjanje azbesta iz predškolskih, školskih i univerzitetskih objekata. Zatim iz zdravstvenih objekata, a sledeći na redu bi bili objekti u kojima boravi veliki broj ljudi. Samo uklanjanje azbesta je rizik za ljude koji to rade. Vodovodne cevi, kada izađu iz upotrebe, ne vade se iz zemlje. Gradi se paralelni vodovod, a one ostaju zakopane. Tako su najbezbednije za ljude.
Jedno od ranijih uklanjanja azbestnih ploča

Goran Rodić, iz Građevinske komore, objašnjava da se u praksi azbest u Srbiji ne koristi od polovine devedesetih godina. Uveliko se izbegavao i godinama ranije, jer se znalo za njegov uticaj na zdravlje. Izazov će, međutim, biti doći do podataka gde je sve korišćen.
- Veliki problem su vinas-ploče u školama i vrtićima. Doneta je odluka da se svuda zamene, a ipak se još sreću - objašnjava Rodić. - Ima ga u salonit pločama, koje su korišćene i u blokovskoj gradnji u Novom Beogradu. Podaci bi se mogli izvući iz projekata, ali je problem privatna gradnja. Većina tih objekata niti je uknjižena, niti je prošla tehnički prijem. U Zavodu za izgradnju u Beogradu je devet miliona projekata, ali taj zavod skoro da je uništen. Vojska Srbije ima podatke za objekte koje su oni gradili.
I kada bi imala uredno popisane "adrese" svakog grama azbesta u Srbiji, izazov za struku bi bio to zameniti. Opasnost predstavlja njegova prašina, pa i skladištenje u takvom stanju. A veliko je pitanje i šta bi se moglo zameniti.
PROČITAJTE I:Azbest preti đacima
- Azbestni cement se već godinama ne koristi, mislim da ga nije moguće ni naći na tržištu - kaže dr Ivan Glišović, docent na Građevinskom fakultetu. - Sreće se još u nekim vrstama krovnih obloga, kao što je talasasti salonit. Ali i tada ne verujem da se koristi za objekte za ljude. Eventualno kao pokrivač nekih privremenih objekata. I u tom slučaju je moguće zameniti ga. Kao i u slučaju da se nalazi u cevima. To je moguće. Nije, međutim, moguće zameniti ga tamo gde je ugrađen u noseće konstrukcije objekta. Ne možete zameniti zid u kome se nalazi azbest. Takve objekte je moguće samo napustiti.
Beograd pamti raseljavanje "azbestnog naselja" u Belim vodama. A nekadašnji stanari najbolje znaju koliko su čekali smeštaj u bezbedne kvadrate.
Siniša Mitrović / Foto: Tanjug

OPASNO SAMO UDISANjE
AZBEST je opasan samo ako se cepa, lomi i ako se njegova vlakna nađu u vazduhu kao azbestna prašina - stoji u upozorenju Evropske komisije. - Udisanje tih vlakana može uzrokovati opasne bolesti. Međutim, one su vrlo retke kod ljudi koji se ne izlažu velikim količinama azbesta. Uglavnom se pojave kod osoba koje redovito rade ili su radile s azbestom.
ZABRANA PROIZVODNjE I PROMETA
KORIŠĆENjE azbesta zabranjeno je Pravilnikom o ograničenjima i zabranama proizvodnje, stavljanja u promet i korišćenja hemikalija koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu i to od 2010. godine.
Zabranjena je proizvodnja, stavljanje u promet i korišćenje azbestnih vlakana, kao i proizvoda kojima su ova vlakna namerno dodata. Proizvodnja je moguća isključivo u uslovima u kojima je obezbeđen visok nivo zaštite zdravlja ljudi. Proizvodi koji sadrže ova vlakna prilikom stavljanja u promet ili korišćenja moraju da imaju i dodatno obaveštenje da sadrže azbestna vlakna.
IZAZIVA RAK
DISKUTUJE se koja vrsta azbesta je najkancerogenija, ali jedno je sigurno - sve vrste azbesta su kancerogene - stoji u radu profesora dr Petra Bulata. - Azbest dovodi do raka pluća, mezotelioma, raka jajnika, raka grla. Još se debatuje o vezi raka debelog creva i izloženosti azbestu. Pojava malignih oboljenja pluća je jasno povezana sa dužinom i intenzitetom izloženosti azbestu. Ne postoji "prag" doza, "sigurna" doza, za koju se može očekivati da neće dovesti do pojave malignih oboljenja pluća. Godišnje se utvrdi oko 4.800 novih slučajeva raka pluća u Srbiji. Ako se prihvati da je 10 odsto prouzrokovano azbestom, to znači da se u Srbiji godišnje javi oko 480 slučajeva maligniteta pluća prouzrokovanih azbestom.