Mole se bogu radi penzije
21. 03. 2019. u 16:02
U pripremi novi propisi koji će regulisati osnivanje i rad verskih zajednica. Sumnja da neki osnivaju crkve zbog državnih doprinosa
Foto Depositphotos
DA bi nova verska zajednica bila upisana u državni registar i time ozakonila svoj rad uskoro će morati da ispuni uslov i, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih građana koji zahtevaju njenu registraciju.
Preciziranje kriterijuma za upis verskih organizacija u zvanični Registar crkava i verskih zajednica zatražila je krajem prošle godine Uprava za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama Ministarstva pravde. Podneta je zvanična inicijativa za izmene i dopune Zakona o crkvama i verskim zajednicama, čiji je cilj da se ova oblast bolje uredi, unapredi položaj crkava, ali i otklone primećene zloupotrebe. Očekuje se formiranje radne grupe koja bi izradila detaljan nacrt izmenjenog propisa, čije se usvajanje u Vladi očekuje do kraja ove godine.
- Potrebno nam je preciziranje kriterijuma za osnivanje i upis u Registar - kaže direktor Uprave Mileta Radojević. - Novoformirane crkve i verske zajednice samo dve godine od registracije, koja podrazumeva svega stotinu potpisa, koriste prava iz Uredbe o uplati doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje za sveštenike i verske službenike, bez ikakvih daljih uslova i provera. Sumnjamo da određene grupe pristupaju osnivanju verskih zajednica samo i prvenstveno radi korišćenja ovog prava.
Po osnovu Uredbe koja reguliše penzijsko i zdravstveno osiguranje crkvama, iz državnog budžeta uplaćen je minimum doprinosa za oko 80 sveštenika i verskih službenika tzv. malih verskih zajednica. Isto pravo koriste i tradicionalne crkve (SPC, rimokatolici, protestanti, Islamska zajednica), za čijih više od 2.000 sveštenika i zaposlenih država snosi iste troškove.
Pažnju nadležnih izazvalo je naglo povećanje zahteva za upis u Registar crkava i verskih zajednica. Za poslednjih nekoliko godina njihov broj je gotovo udvostručen, a u državnom spisku poslednje su upisane Hristova jevanđeoska crkva iz Subotice, Savez baptističkih crkava u Srbiji iz Vršca, subotička Harizmatska zajednica vere u Srbiji, Budistička verska zajednica Nićiren-Daišonin iz Beograda i Hrišćanska zajednica "Logos" iz Bačke Topole.
Ministarstvo pravde priprema izmenu zakona Foto M. Labudović

Najavljenom promenom zakona, kako se najavljuje, trebalo bi da bude preciziran status verskih službenika svih crkava, bogoslužbenog prostora (koji ne podleže porezu), načina sahranjivanja na crkvenim grobljima, kao i ostvarivanje prava na dečji dodatak roditelja učenika i studenata verifikovanih verskih škola.
"TRADICIONALNI"
INICIJATIVA za izmene zakona Uprave za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama Ministarstva pravde obuhvatiće i preciziranje tzv. tradicionalnih crkava. Ovaj status u Republici trebalo bi da dobije i Rumunska pravoslavna crkva. Patrijaršija iz Bukurešta u Srbiji ima svoju eparhiju "Dakija Feliks", koja okuplja rumunske vernike u Banatu i koja se sada pred zakonom tretira kao tzv. mala verska zajednica.