Dr Dimitrije Panfilov: Dunav je pupak mog univerzuma

Jovanka Simić

17. 02. 2019. u 13:01

Dr Dimitrije Panfilov ima svetski ugled u domenu estetske hirurgije, ali i biografiju boema. Hrvatima u Vukovaru smetalo što čita srpsku štampu

Др Димитрије Панфилов: Дунав је пупак мог универзума

Dimitrije Panfilov sa kapitalnim delom iz estetske hirurgije / Foto D. Dozet

MEĐU umetnicima, najređi su oni poput doktora, akademika, boema, doajena i viteza Dimitrija Panfilova, koji neobično žive i misle, originalno se izražavaju, izgledaju kao što govore, žive kao što rade i usmeni su i pismeni - zapisao je svojevremeno akademik Matija Bećković u predgovoru knjige "Boemi, doajeni, vitezovi", autora dr Dimitrija Panfilova, estetskog hirurga svetskog renomea iz Sremskih Karlovaca.

U sredu će dr Panfilov sa suprugom Sanjom otputovati u Rusiju kako bi u podmoskovskom zaseoku Vladimirovo 21. februara prisustvovao svečanosti otkrivanja spomenika Vitaliju Ivanoviču Čurkinu. Spomenik, rad vajara Dragana Radenovića, znak je srpske zahvalnosti ruskom diplomati koji je u Ujedinjenim nacijama 2015. godine zaustavio nerazumnu inicijativu da se Srbima pripiše etiketa genocidnog naroda.

Ideja za spomen-obeležje potekla je iz Društva "Srpski krivak", na čijem čelu su dr Panfilov i njegova supruga Sanja, profesorka književnosti. Njih dvoje su pre nekoliko godina inicirali bratimljenje Srba i Rusa, koji imaju puno toga zajedničkog - sa tri prsta se krste, sa tri poljupca pozdravljaju, istim pismom pišu, istom se Bogu mole, od istih neprijatelja vekovima stradavaju i istim pobedama se raduju.

- Otkud društvu ime "Krivak"? Otuda što je krivak sorta kukuruza zahvaljujući kojoj je srpski narod preživeo bezmalo 500 godina pod Turcima - objašnjava nam dr Panfilov u svom porodičnom domu na izlazu iz Karlovaca prema Stražilovu, a opet u neposrednoj blizini Dunava, jer bez Dunava se ne može.

PROČITAJTE I: Doktor za novi život


Dr Dimitrije Jevgenič Panfilov, čovek impresivne biografije, potomak donskih kozaka, rođen je u Županji, odrastao je u Vukovaru, a studije medicine završio je u Beogradu. U Nemačkoj je specijalizovao opštu i plastičnu hirurgiju, a uporedo i supspecijalizaciju iz hirurgije šake. Potom se vratio Dunavu i Vukovaru, i tu osnovao Odeljenje za plastičnu hirurgiju.

Radio je u vukovarskoj bolnici sve do ratne 1991, kada su mu na bolničkom radnom stolu, do zuba naoružani momci, pronašli "korpus delikt" - ćirilički dnevni list iz Srbije. To je za ljude sa dugim cevima bio znak da doktor nije "na njihovoj strani", a za doktora da Dunav, Vuka i "Tri vrške", glasovita "akademija za boeme" kojoj je Mika Antić osamdesetih posvetio pesmu, a Balašević je ispevao - više nikad neće biti isti.

Dr Panfilov sa Duškom Kovačevićem i Jovanom Ćirilovim


- Sa 10 diploma, tadašnjom suprugom i dva sina, a uz pomoć prijatelja, došao sam u Nemačku, gde u početku nisam imao dozvolu za rad i gde smo veoma teško živeli. Kada su rešene administrativne prepreke, počeo sam da se bavim privatnom praksom i u Bonu osnovao kliniku "Nofretete", koja je u jednom američkom časopisu 1999. godine proglašena za "bonsku šik kliniku", a 2002. godine za najbolju privatnu kliniku za estetsku hirurgiju u Nemačkoj - kaže Panfilov, koji je uradio 16.000 operacija i jedini je među svetskim hirurzima nagrađen sa dva Zlatna skalpela.

Panfilov ima licencu u Nemačkoj, Austriji, Kataru i Srbiji. Peti je nosilac u svetu prestižne Susrutine medalje, koju mu je uručila predsednica Indije Pratiba Patil. Trostruki je akademik, profesor Univerziteta u Vilni i predsednik i gostujući profesor Internacionalne akademije IAAPS. Objavio je osam knjiga na srpskom, ruskom, engleskom, nemačkom i španskom, priredio 21 film. Ali...

- Spavao sam jednom prilikom na Tahitiju i sanjao svoju malu adu na Dunavu. Probudim se i shvatim: jeste ovo mesto, gde sam sada, raj na zemlji, ali pupak mog univerzuma je na Dunavu. I odlučim da se vratim - kaže Panfilov.

PRESTIŽNO predsednica Indije Pratiba Patil uručuje mu Susrutinu medalju


Nije se vratio u Vukovar, jer tamo više ni "Tri vrške" nisu iste. Sada su samo "Vrške". Valjda se nekom učinilo da je "tri" ćirilički broj ili su razlog, ipak, učestale srpske "trice" u hrvatskim koševima, tek na zidovima "boemske akademije" više nema ni slike ni pesme Mike Antića.

Dr Panfilov je odabrao ovu stranu Dunava. U Novom Sadu, 2008. godine, baš kada je u Srpskoj Atini ustanovljena nagrada "Mika Antić", otvorio je kliniku za plastičnu hirurgiju "Olimp", svoj "hram lepote za boginje i bogove".

Naredne godine, na Bogojavljenje (19. januara), napuniće 75 godina. U svojoj klinici zaposlio je nekoliko talentovanih mlađih kolega. Osim svog bogatog profesionalnog iskustva, preneo im je nauk da, pre nego što se late skalpela, najpre proniknu u dušu pacijenta, da u praksi ne koriste ozloglašeni tečni silikon, da je estetska hirurgija umetnost i umešnost, a da operacija treba da bude lek a ne hir.

MOZAIK LICA

ŽIVOTNO delo dr Panfilova je udžbenik "Estetska hirurgija mozaika lica" u ediciji nemačkog "Špringera", jednog od pet najvećih izdavača medicinske literature 20. veka. Knjiga na 717 stranica sadrži 75 poglavlja, 2.000 ilustracija i autorske tekstove 36 svetski poznatih kolega. Taj udžbenik je, u zvaničnom časopisu Američkog društva za plastičnu hirugiju "PRS", označen kao najkompletnije delo u toj oblasti.

KNjIGA OTISAKA

NA posebnom mestu, uvek pri ruci doktoru Panfilovu je "Knjiga otisaka", svojevrsni dnevnik svetkovina na kojima su se od 1982. godine u njegovom domu okupljali najviđeniji ljudi tog vremena. U tu knjigu, koja sada već ima i drugi tom, do sada se upisalo više od 1.500 ljudi iz 50 zemalja sveta. Knjiga se može listati satima, jer tu su svoje "otiske", poneku posvetu, sliku ili vic ostavili: Vladeta Jerotić, Duško Kovačević, Dragan Džajić, Živan Saramandić, Milka Stojanović, Stefan Milenković (na slici), Mika Antić, Zuko Džumhur, Arsen Dedić, Krešo Ćosić, Miljenko Smoje, Mira Stupica, Lordan Zafranović, šahisti Petrosjan, Polugajevski, Kasparov, Milorad Pavić, Zvonko Bogdan, Enriko Josif, Olja Ivanjicki, Matija Bećković, Matija Ljubek, novinari "Novosti" Pero Simić i Ranko Guzina, kao i tridesetak najvećih plastičnih hirurga sa svih kontinenata.


KOZAČKA SABLjA


PRE nekoliko godina dr Panfilov je u Rusiji položio kozački ispit. Nagrađen je replikom sablje kakva je nekada pripadala njegovom ruskom pretku kao nagrada za hrabrost, ali je u periodu komunizma zagubljena. Sablja ima počasno mesto u doktorovoj bogatoj kućnoj biblioteci.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije