Kome će pripasti kraljevo blago iz Titovog sefa
30. 12. 2018. u 20:02
Vrednost zlata i nakita, decenijama zapečaćenih u depou Narodne banke, biće procenjena u postupku restitucije Karađorđevićima
Trezori Narodne banke Srbije / Foto Tanjug
KOLIKO vrede dragocenosti koje su već decenijama pohranjene u famoznom sefu 555, u Narodnoj banci Srbije, poznatom i kao “Titov sef”, proceniće veštaci. Njih će angažovati Agencija za restituciju kada bude odlučivala o tome koliko obeštećenje zaslužuje kraljevska porodica Karađorđević, možda već sledeće godine.
Kako je naveo u svom obraćanju javnosti pre tri dana prestolonaslednik Aleksandar, članovi dinastije imaju dokaze da ovo blago pripada njihovoj porodici.
Dragocenosti su pronađene kada je, po nalogu suda, a u toku ostavinskog postupka iza bivšeg jugoslovenskog lidera Josipa Broza Tita, komisija 2013. otvorila depo u zgradi Narodne banke na Slaviji. Ovaj sef bio je tri decenije zapečaćen i nosio oznaku državne tajne. U njemu su nađene stvari zatečene u Titovoj rezidenciji, u Užičkoj, posle njegove smrti. Veštačenje je pokazalo da su pripadale dinastiji Karađorđević.
KOMISIJA predsednika Srbije tada je popisala, između ostalog, 30 kilograma zlata u polugama, grumenu, opiljcima i prahu, kao i poluge od srebra i platinaste pločice. Za njih je veštak Rajko Dupalo zaključio da su verovatno iz rudnika zlata “Glogovica - Neresnica”, koji je pripadao kralju Aleksandru.
Pronađeno je i više od 2.600 zlatnika i 150 komada nakita: bisera, rubina, brilijanata, nakita od žada, zlatnih medaljona i privezaka, neki čak sa likom kralja i kraljice. Na jednom privesku postoji natpis “Petar, rođen 6. septembra 1923, kršten 21.11.1923. u Beogradu”, koji je očigledno pripadao kralju Petru Drugom. U sefu je i zlatni prsten s natpisom “Kumanovo 11. 10.1912”. U nekim medaljonima su slike članova porodice Romanov, a jedna plišana kutija sa manjom, zlatnom elipsastom kutijom unutra, čiji je poklopac ukrašen inicijalima, najverovatnije je bila poklon Nikolaja Drugog Romanova srpskoj dinastiji.
PROČITAJTE I:SUSRET SA ISTORIJOM: Titov svilen gajtan za Srbe
U vrećama je nađeno i ordenje, medalje, plakete, srebrno posuđe, upotrebni predmeti od zlata, uključujući krunu kraljice Marije, numizmatička zbirka... Osim čuvenog Ordena Karađorđeve zvezde, koji je pripadao kraljici Mariji, pronađen je i izuzetno vredan orden “Za boj i slobodu Petar Prvi 1904”, sa krunom i krstom, optočen rubinima i brilijantima. Veštak Dupalo zaključio je tada da su nakit i ordenje pripadali Karađorđevićima.
Komisija ulazi u NBS 2013. godine / Foto A. Stanković

Za numizmatičku zbirku sa više od 200 komada nije precizirao čija bi mogla biti, ali naslednici kneza Pavla sigurni su da je reč o njegovoj zbirci, pošto je knez bio poznati numizmatičar. U vrećama je decenijama stajalo i 87 skupocenih satova. Na nekima je ugravirana kruna, a na drugima Titovi inicijali. Na jednom čak postoji posveta ruske kraljevske porodice.
SVE ovo bogatstvo iz “depoa 555” na papir je stavila nekadašnja Državna komisija, na osnovu odluke Predsedništva SFRJ od 30. marta 1982. Popisane su 29. aprila 1982, dve godine posle Titove smrti, i predate na čuvanje Trezoru NBJ sa oznakom “državna tajna”. Ovu oznaku skinuo je, u februaru 2013, predsednik Nikolić, na predlog Komisije na čelu sa prof. Oliverom Antićem. Komisija je tada decidirano navela da pokretnosti iz ovog sefa ne spadaju u Titovu zaostavštinu i podržala nalaz veštaka da je to bilo vlasništvo Karađorđevića.

To dokazuju i žigovi sa inicijalima. Slovo A se mahom nalazi na zlatnim polugama i verovatno znači da su pripadale kralju Aleksandru, koji je imao više rudnika kod Negotina. M verovatno znači da je u pitanju vlasništvo kraljice Marije, i taj inicijal nalazi se mahom na nakitu. Sve što je kupljeno posle 1934. godine i kraljevog ubistva u Marselju moglo bi da pripada kneževskom paru, budući da je kraljica Marija tada živela u Engleskoj, dok su u Belom dvoru ostali knez Pavle i kneginja Olga. Neke stvari nađene u sefu imaju inicijale P i O.
Zgrada NBS na Slaviji u kojoj je čuvano blago / Foto P. Mitić

Posle nalaza Komisije predsednika i Dupalovog veštačenja, članovi dinastije Karađorđević pokušali su da se uključe u ostavinski postupak iza Tita, ali sud to nije dozvolio.
VRAĆANjE U NATURI ILI OBEŠTEĆENjE
SADRŽAJ “sefa 555” Karađorđevići su tražili i u postupku restitucije, a budući da su posebne zahteve podneli naslednici kralja Petra, prinčeva Tomislava i Andreja, i kneza Pavla i kneginje Olge, Agencija za restituciju moraće da “raščivija” šta je čije i da li se može vratiti u naturi ili će ući u ukupan iznos obeštećenja. Po zakonu, maksimalno obeštećenje može da iznosi 500.000 evra po vlasniku.
Predrag
30.12.2018. 20:39
To je narodna imovina i tako bi trebala da se tretira
@Predrag - ako je narodna sto je bila kod Tita?
a cek malo,odakle karadjordjevicima zlato?
Podeliti sirotinji a ne guzonjama koji neznanju šta da rade od bogastva
Da li je Srbija, odn. Jugoslaija bila privatna imovina kralja? Ako nije, a nije...onda je velika verovatnoća da veći deo ove dragocenosti pripada državi i treba da završi u muzeju
Komentari (10)