Šarčević: Jednosmenski rad i zakon o finasiranju visokog obrazovanja prioriteti za 2019.
20. 12. 2018. u 15:01
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević naveo je danas da će u 2019. godini najveći zadaci tog Ministarstva biti uvođenje jednosmenskog rada u školama i izrada i donošenje zakona o visokom obrazovanju
Foto Tanjug
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević naveo je danas da će u 2019. godini najveći zadaci tog Ministarstva biti uvođenje jednosmenskog rada u školama i izrada i donošenje zakona o visokom obrazovanju.
On je tokom radnog doručka sa novinarima održanog radi najave predstojećih aktivnosti ocenio da u protekle dve godine "nije moglo da se uradi više", ali i da je postignuto više ciljeva nego što je bilo predviđeno.
Najavio je da će u toku sledeće godine nešto više od 100 škola uvesti jednosmenski rad, kao i da će u otpprilike istom broju osnovnih škola biti redizajnirane kuhinje i uvedena zdrava ishrana, za šta se očekuju doznake u voću i mleku iz Ministarstva poljoprivrede.
PROČITAJTE JOŠ: Šarčević: Nema razloga za protest, nije obećano 14 odsto
Šarčević je naveo i da se trenutno vrše proračuni koliko bi koštalo da država preuzme što veći nivo finansiranja visokoškolskih ustanova, što i podrazumevalo i reviziju sistema stipenditranja.
U budućnosti se očekuje i institucionalizacija đačkih zadruga, za koje je Šarčević naveo da će se služiti sistemom nagrađivanja, koje će đaci vaučerima moći da koriste za, na primer, subvencionisanje ekskurzija, dok će škole bez zadruga imati znatno manje bodova za dodelu platnih bonusa.
PROČITAJTE JOŠ: Šarčević: Cilj podsticanje naučno-tehnološkog razvoja
Šarčević je naveo i da će Ministarstvo u ponedeljak pozvati škole da donesu akte o mreži javnih srednjih škola, proces koji bi trebao da bude zavšen do kraja januara iduće godine, a da će Ministarstvo doneti te akte.
Kao neke od većih uspeha 2018. godine ministar je naveo uvođenje procesa licenciranja za direktore škola, za koje je rekao da nisu puka formalnosti i da će voditi ka depolitizaciji obrazovnog sistema, i stvaranje mreže Akademija strukovnih studija, koje će u budućnosti morati da se finansiraju i do 40 odsto iz privrednih delatnosti.
Komentari (1)