Advokati spremni na štrajk

V. C. S.

22. 11. 2018. u 14:02

Branioci nezadovoljni jer država hoće njihov rad, pravnu pomoć, da svrsta u usluge. Traže povlačenje zakona koji je, kažu, štetan i za struku i za građane

Адвокати спремни на штрајк

Jedno od okupljanja advokata tokom štrajka 2014. godine / Foto P. Mitić

ADVOKATI će se boriti svim raspoloživim sredstvima da ne budu obuhvaćeni Zakonom u uslugama, koji je ušao u skupštinsku proceduru, pa čak i po cenu da ponovo stupe u štrajk, kao 2014. godine.

- Uvek smo spremni za štrajk, ali se nadamo da do toga neće doći i da će se naći mirno rešenje. I dalje postoji odluka, doneta posle sklapanja sporazuma sa Ministarstvom pravde 2015, da se ide u štrajk ako sporazum bude prekršen - kaže Viktor Gostiljac, predsednik Advokatske komore Srbije.

Branioci su pre dva dana zatražili od Ministarstva trgovine i Vlade da povuku iz procedure Predlog zakona o uslugama, ili da iz njega isključi advokatsku branšu. Kako su naveli, advokatura mora ostati delatnost pružanja pravne pomoći građanima, kao što definiše Ustav. AKS je ukazala i da se zakon našao u parlamentu bez prethodne javne rasprave i pribavljanja mišljenja Ministarstva pravde. A prema sporazumu sa advokatima o okončanju protesta, dogovoreno je da će njihov položaj biti regulisan isključivo Zakonom o advokaturi, i da će branioci aktivno učestvovati u izradi propisa koji se na njih odnose.

Ukoliko bi advokatura ostala u Zakonu o uslugama, urušio bi se postojeći sistem, kao i materijalni položaj 80 odsto branilaca, tvrdi Gostiljac. Tada bi se otvorilo tržište za strane advokatske kancelarije, koje bi progutale domaće male.

- To je opasna stvar i ne možemo da je dozvolimo. Po našem statutu, kodeksu i Zakonu o advokaturi, reklamiranje je zabranjeno. Cilj je da branilac stiče klijente na osnovu znanja, a ne novca koji ima. Ako bismo bili usluga, a ne služba pravne pomoći, morali bismo da dozvolimo reklamiranje - dodaje Gostiljac.

Jugoslav Tintor, predsednik Advokatske komore Beograda, dodaje da bi time bili ugroženi i građani:

- Zakon o uslugama predviđa inspekcijski nadzor tržišnih insprektora. Oni bi tada imali uvid u podatke o klijentima, čime bi bila ugrožena profesionalna tajna i pravo na poverljivost podataka. Klijente, između ostalog, zastupamo i u sporovima protiv države. Kako takav klijent može da veruje svom braniocu, ako zna da će država imati uvid u njegov predmet?!

Tintor ističe i da bi, umesto da budu pod ingerencijom Ministarstva pravde, branioci bili pod ingerencijom Ministarstva trgovine i turizma.

ČETVOROMESEČNI PROTEST

VELIKI protest advokata izbio je u septembru 2014. i trajao do druge polovine januara 2015. Tada su tražili izmene Zakona o notarima i izmene propisa iz oblasti poreske politike, sa ciljem da svako plati porez srazmerno dobiti koju ostvaruje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

Kreso

22.11.2018. 20:28

@Sudija - Oni zgrcu milione, a placaju porez sicu ili ti pausal, uvesti im fiskalne kase.

Miša zaštita

23.11.2018. 21:01

Uvesti obavezno evidenciju prometa i da plaćaju porez kao i ostale usluge! Neosporna činjenica je da enormno zarađuju, imaju advokatske tarife sa cenama, a ne plaćaju porez??? Država mora da oporezuje sve: advokate, pevače, umetnike, sportiste, a ne samo obične građane, privredu i preduzetnike???

Dusan

23.11.2018. 21:31

Advokati su do sada postali gubitnici. Nemaju prava da rade notarske poslove , posrednicke ,izvrsiteljske katastarske i mnoge druge. Pravni poslovi su suzeni na minimum. Zakon odredjuje ko je pausalac a ko Pdv obveznik. Ovo je nova degradacija profesije.

Miki

24.11.2018. 00:52

Oporezujte advokate,jer su im tarife preskupe,a oni ne plaćaju skoro nikakav porez.Šta je problem da svaki advokat ima svoj lični broj?Zar je problem umrežiti sve sudove u Srbiji,i kada advokat dođe u sudnicu,sudija konstatuje ime i lični broj advokata,vrstu spora (krivica,parnica, itd.), da li je odrzano ili odloženo ročište, i to odmah ide na njegov konto.U svakom trenutku može da se izvrši uvid u njegove prihode i nema laži i prevare.Tim će sprečiti njihovo maltretiranje naroda sa štrajkom.