Iako Crnogorska akademija nauka i umetnosti nije donela formalnu odluku o obustavljanju rada na Rječniku crnogorskog narodnog i književnog jezika, ta priča je izgleda završena. "Novostima" je to nezvanično potvrđeno u vrhu Akademije, uz "obrazloženje" da je glavni razlog odustajanja što Rječnika u planu i programu akademije – nema!

Pročitajte još: Stopirali crnogorski rečnik zbog "poturica"?

Razloge, po svemu sudeći, treba tražiti u nezadovoljstvu Albanaca i Bošnjaka u Crnoj Gori. Jer, kada je publikovan prvi tom usledile su žestoke reakcije njihovih političkih predstavnika koji su tražili povlačenje Rječnika i izvinjenje CANU. Oni su tvrdili da objašnjenja pojedinih izraza nisu naučno utemeljena i diskriminišu i vređaju manjinske narode, ali i pripadnike islama u toj zemlji. Objašnjenja izraza "Albanac", "albanizacija" i "albanizovati" u Rječniku za albanske političare su sporna i uvredljiva, jer se, kako su ocenili, tretiraju kao da su "tuđi, divlji, kao da nisu autohtoni".

Pročitajte još: Crnogorski rečnik mora na ispravku

Za predstavnike Bošnjaka diskriminatorska i uvredljiva je definicija reči "Agarjanin" kao "musliman", "Turčin", "nevernik", "bezbožnik", reči "Alah" kao "bog u islamu", definicija "abdesta", etnonima "Bošnjak" kao "pripadnika bošnjačkog naroda, muslimana koji živi u Bosni i koji je poreklom odatle", bez pomena Crne Gore, te korišćenje reči "poturica" u mnogobrojnim primerima.

Skupština Crne Gore usvojila je rezoluciju o Rječniku posle čega je obustavljena njegova dalja distribucija.

A prvi tom ovog dela koji je pre dve godine na 500 stranica objavila CANU, povučen je sa liste projekata te naučne institucije početkom ove godine, što je bio nagoveštaj njegovog tihog nestajanja.

Članica Saveta za izradu Rječnika profesorka Božena Jelušić kaže za "Novosti" da sednica tog tela nijednom nije sazvana, tako da ona nema informaciju šta se dalje planira.

- Načelni moj predlog je bio da se Rječnik uz konstruktvne primedbe ponovo preradi i nastavi sa poslom - kaže Božena Jelušić. - Rječnik treba da bude politika CANU i njen plan rada. Ne znam da li je on uopšte u planu programa rada, ako nije znači da je stavljen na led i da se na njemu neće više raditi, barem u dogledno vreme, a ako jeste onda je pitanje modaliteta.

Inače, u prvom tomu Rječnika našlo se 12.018 reči, među kojima i 3.445 reči koje pripadaju narodnom govoru i održavaju crnogorski mentalitet. Delo je bilo poklon Akademije obeležavanju desete godišnjice obnove crnogorske nezavisnosti.

KRAĐA I PREKRAĐA

Prof. dr Jelica Stojanovića sa Odseka za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću kaže da je reč o projektu sa nenaučnim i neutemeljenim imenom.

- Koliko se sećam, bilo je predviđeno da se uradi rečnik govora Crne Gore, podrazumevalo se, srpskog jezika - kaže Jelica Stojanović. - I građa je decenijama sakupljana kao građa rečnika srpskog jezika. Na tome su radili, nekad, vodeći lingvisti, najčešće iz Crne Gore. Ovo danas što se radi je krađa i prekrađa onoga što je srbistika u okviru svog leksikološkog i leksikografskog rada temeljno i naučno uradila, pokušavajući da to podvedu pod novo ime.