Zaštićeni stanari Zadužbine Vlajka Kalenića ne žele da plate veći zakup

V. C. S. - I. M.

05. 06. 2018. u 20:03

Zaštićeni stanari Zadužbine Vlajka Kalenića nezadovoljni odnosom Univerziteta. Kirija za "salonce" sada iznosi do 15.000, a tržišna je do 40.000 dinara

Заштићени станари Задужбине Влајка Каленића не желе да плате већи закуп

Foto P. Mitić

STANARI zgrade u Svetogorskoj ulici 12 ušli su u rat sa Univerzitetom u Beogradu, odnosno Zadužbinom Vlajka Kalenića, koja upravlja ovom zgradom od 2000. Kako tvrde, Univerzitet pokušava da ih iseli, a poslednja mera je zastrašivanje duplo većim kirijama.

Na Univerzitetu, međutim, kažu da nije reč ni o kakvom zastrašivanju, već da se, prema Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada iz 2016. godine, kirija računa množenjem poreske osnovice za tekuću godinu i koeficijenta propisanog zakonom.

Klinč je počeo, tvrde stanari, upravo kada je donet pomenuti zakon. Po njemu, stanari zgrada koje potražuju zadužbine, a kojima država nije priznala kontinuitet (Zadužbina Vlajka Kalenića je odbijena u postupku restitucije 2015. zbog nedostatka kontinuiteta), imaju pravo da te stanove i otkupe. Od tada raste pritisak, kaže Jasna Ristić (na slici), lekar u penziji.

- Zakon zaista predviđa mogućnost da stanari sa stanarskim pravom otkupe stanove, ali da bi to bilo moguće, potrebno je da sudski postupak bude dovršen. Na odluke Agencije za restituciju i Ministarstva finansija Univerzitet se žalio i u toku su upravni postupci. Ukoliko oni budu okončani na štetu Zadužbine, tj. zahtevi za vraćanje imovine budu pravosnažno odbijeni, stanari mogu da ostvare pravo otkupa - kažu za "Novosti" u Rektoratu.

U pitanju su dve zgrade, ulična i dvorišna, a prosečna kirija je 12.000-15.000 dinara za "salonce" veće od sto kvadrata. Ukoliko budu plaćali tržišne kirije, zakup će im premašivati 30.000, pa i 40.000 dinara.

CENU ODREĐUJE LOKALNA SAMOUPRAVA Maja Nešić, predsednik Udruženja građana za zaštitu prava korisnika stanova u gradama zadužbina, tvrdi da po zakonu zakupninu obračunava lokalna samouprava i da stanari nisu dužni da dostavljaju poreske osnovice nikom drugom. Osim toga, vlasnik zgrada još nije utvrđen, pošto je kontinuitet od pre rata priznat samo Zadužbini Nikole Spasića.



- U poslednje vreme stalno se pojavljuju neki članovi komisije Univerziteta, koji se raspituju koliko ljudi živi u kom stanu, koja je poreska osnovica... Dogovorili smo se da ih bojkotujemo, pa smo u poštanskim sandučićima našli dopis da imamo rok od tri dana da dostavimo poresku osnovicu. Jednoj ženi iz prizemlja je članica Komisije rekla: "Došli smo da vas iselimo" - kaže Jasna Ristić.

Na Univerzitetu, međutim, kažu da je sasvim uobičajeno da onaj ko upravlja imovinom s vremena na vreme proverava ko u njoj stanuje i na koji način stan koristi. Kirije su znatno ispod tržišnih, pa po starim cenama zakup garsonjere u "krugu dvojke" košta manje od 3.000 dinara.

- Dešavalo se da neki stanari stanove izdaju u podzakup, što nije dozvoljeno - napominju sa Univerziteta.

Ristićeva još tvrdi da svi stanari moraju da vode sudske postupke kada se ožene ili udaju da bi mogli bračnom drugu da prijave prebivalište na toj adresi. Iz Univerziteta odgovaraju da svaki zahtev reše pozitivno i da komisija daje saglasnost za upisivanje prebivališta novih stanara u ove stanove.




Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (7)

Rada

05.06.2018. 22:22

Jos pre 45 godina je Dragisa Ivanovic, tadasnji rektor Beogradskog univerziteta, rekao da Univerzitetu treba vratiti svu imovinu od zaduzbina jer je, odlaskom u zaduzbinu imovina prakticno postala drustvena, dakle u skladu sa socijalizmom. Dodao je da bi, Beogradski univerzitet, kad bi mu se vratile sve zaduzbine, bio jedan od najbogatijih u Evropi. Ali, lepo je stanovati u centru Beograda u stanu od 100kvadrata a placati stanarinu kao da ste u Altini u 60 kvadrata.

Nebojsa007

05.06.2018. 22:24

Pazi molim te za stan od 100 kvadrata kirija 15000 dinara.... pa to nema ni u provinciji a kamo li u BG

David Pravnik

06.06.2018. 01:49

Svi zasticeni stanari moraju da plate stan koliko vlasnici stana traze, ali razliku od zasticene do ekonomske cene mora da plati onaj koji ih je zastitio. Ako zastitnik ne plati razliku onda zastitnik gubi pravo na zastitu.Tako kazu knjge starostavne.

Tako je, kolega, medjutim, u postupcima za naknadu stete, "zastitnik" ne da pare

06.06.2018. 13:52

@David Pravnik - Pravobranilac opstine Zvezdara, na primer, pita:"Kako vas nije sramota svoju drzavu da pljackate?" Osamdeset godina "zasticeni stanari" zive u mom stanu, ja sam ceo zivot u dugovima zato sto sam morao da pravim kucu, nisam imao gde da zivim. Meni drzava nije nista pomogla, vec mi skidala kozu sa ledja. Drugovi "zasticeni" su mi placali 3200 dinara mesecno za stan od 68 kvm, otet 1945. Sada "zastitnik" apeluje na moju gradjansku i patriotsku svest?! Sudija staje na stranu drzave, naravno.

Ako, drugovi crveni, dokle da se zivi u tudjem?!!!

06.06.2018. 06:57

Zasticeni stanari od 1945., po komunistickoj otimacini, treba istaci. 80 godina zivite u tudjem za dva dinara mesecno, sada Vam SMETAJU ZAKONSKE KIRIJE?! Petnaest hiljada mesecno za salonac od 122 kvm. Nazalost novinari ne znaju detalje vase otimacine, i besramnosti. I ako Vam se odobri otkup, bice po trzisnim cenama, nema vise otimacine stanova po uslovima iz vremena hiperinflacije, deco zasluznih oslobodilaca. Treba da Vas je sramota.Te su zgrade zahvalni Srbi ostavili otecastvu, ne Vama.