Đaci sami biraju šta će učiti
18. 03. 2018. u 12:01
Kako će od septembra izgledati nastava u gimnazijama sa novim izbornim programima i više časova nedeljno. U prvom razredu šest izbornih predmeta, učenici pohađaju dva. Nema klasičnih udžbenika, nastavnici na obuci
Ilustracija / Tošo Borković
PROJEKTI, istraživanja, prezentacije, timski rad, nastava bez udžbenika, često i van učionice - ovako će izgledati časovi novih, izbornih programa na koje će od septembra ići sledeća generacija gimnazijalaca. Geopolitika, dizajn, mediji, biznis, savremene tehnologije - samo su neke od oblasti o kojima će učiti đaci gimnazija.
Zanimljivo gradivo i savremeniji način učenja trebalo bi sadašnje maturante više da zainteresuju za gimnazije. Reforma gimnazija donosi šest novih izbornih programa u prvom i drugom razredu i još devet u trećem i četvrtom.
Novine se ne odnose na sadašnje gimnazijalce, već na one koji će tek da sednu u klupe. Oni će već u septembru moći da biraju između predmeta: Jezik, mediji i kultura, Pojedinac, grupa i društvo, Zdravlje i sport, Obrazovanje za održivi razvoj, Primenjene nauke, Umetnost i dizajn.
Od ovih šest izbornih programa škola će ponuditi četiri, a učenik će izabrati dva. Na početku drugog razreda moći će da promeni izborni program.
Učenici gimnazija će moći i da biraju na početku trećeg razreda, kada će u ponudi imati: Primenjene nauke 1 i 2 (Primenjene nauke 1 - usmerene ka medicinskim, farmaceutskim, biološkim fakultetima, a Primenjene nauke 2 ka tehničkim fakultetima), Savremene tehnologije, Metodologija naučnog istraživanja, Religije i civilizacije, Ekonomija i biznis, Osnovi geopolitike, Umetnost i dizajn i Obrazovanje za održivi razvoj.
Tada će takođe birati dva programa koja ih najviše interesuju i pohađaće ih i u četvrtom razredu. Više predmeta za đake znači i više časova nedeljno, pa će umesto 31 imati 33.
- Postoje oblasti koje su veoma važne, a kojima se sada ne bavi nijedan predmet. Ideja je da se povezivanjem sadržaja učenici osposobe da rešavaju probleme. Uveli smo potpuno novi koncept, ishodno učenje, kome nije cilj šta nastavnik predaje u školi, nego šta učenici znaju na kraju - objašnjava za "Novosti" Marija Krneta, rukovodilac grupe za opšte i umetničko obrazovanje u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. - Izborni programi biće isti za sve tipove i smerove gimnazije i moći će zajedno da ih pohađaju učenici iz različitih odeljenja. Nastavu izbornih programa će realizovati nastavnici koji već rade u gimnazijama. Novi programi i pred nastavnike postavljaju izazove.
Naša sagovornica objašnjava kako će uskoro biti usvojeni nastavni planovi i programi i pravilnici, te da će svi nastavnici koji će predavati u prvom razredu gimanzije imati obuku pre početka naredne školske godine.
Pročitajte još: Informatika ostaje izborni predmet u OŠ
- Neće biti klasičnih udžbenika, već će koristiti materijale sa interneta, radove, časopise... Dobiće preporučenu literaturu, ali će imati mnogo veću slobodu u kreiranju časa. Očekuje se da učenici izrađuju timske ili pojedinačne projekte, prezentacije, istraživanja, eksperimente - najavljuje Krneta.

U okviru predmeta Jezik, mediji i kultura baviće se, između ostalog, javnim nastupom, kreatorima i primaocima medijskih poruka, medijskom pismenošću...
- Smatramo da je komunikacija izuzetno važna, pa razvoj medijske kulture služi da učenik bolje razume svet oko sebe, da se upozna sa kulturnim obrascima i pre svega da na pravilan način tumači poruke i da ima kritički odnos prema svetu koji ga okružuje - objašnjava za "Novosti" Radivoj Stojković, predsednik Zajednice gimnazija Srbije i član tima za reformu gimnazija. - Ovaj predmet moći će da predaju profesori srpskog jezika i književnosti, stranih jezika, sociolozi, filozofi, psiholozi...
Pojedinac, grupa i društvo, objašnjava Stojković, ponudiće učenicima celovito razumevanje okruženja u kome žive. Izučavaće se teme poput liderstva, ko treba da budu uzori, društvene mreže, usamljenost mladih... Suština je, dodaje, u integrisanom višepredmetnom pristupu i pogledu na svet. Ove časove moći će da drže istoričari, filozofi, sociolozi... Od učenika će se očekivati da sprovode istraživanja i izrađuju projekte.

- Zdravlje i sport biće svojevrstan spoj fizičkog i biologije, a učenicima će pomoći da formiraju stavove o zdravim stilovima života, da saznaju na koji način određene vežbe utiču na zdravlje, tema će biti i psihoaktivne supstance i njihova štetnost - napominje Stojković. - Obrazovanje za održiv razvoj, kako mu ime kaže, učiće decu odgovornom odnosu prema životnoj sredini.
Veliko interesovanje očekuje se i za predmet Primenjene nauke, koji će biti veza između fizike, hemije, biologije i matematike, a nastava će biti orijentisana na eksperimente i istraživačke projekte.
Pročitajte još: Romski jezik kao izborni predmet
- Od predmeta Umetnost i dizajn očekujemo razvijanje kreativnosti i stvaralačke inteligencije, kao i osposobljavanje učenika da budu otvoreni za različite načine izražavanja osećanja - napominje Marija Krneta. - Ko diktira ukuse ili šta je inspiracija, samo su neke od predloženih tema. Ovo će biti spoj više umetnosti i dizajna.
Nuclear Vlasta
18.03.2018. 12:08
Ово је горе од осиромашеног уранијума,а уништава 101% !
Ajd umesto ovog da idu u neku radionicu da nauce da makar u braki zeni olaksaju pa da im promenu kabl na pegli!!! Pa malo da nauce da upotrebe i pamet i ruke,a posle neka budu predsednici drzava ako im se moze!!!
Đaci sami biraju!? Sjajno, izabraće dva velika i jedan mali odmor. Zatim će izabrati najbolju pekaricu, jer MORAJU da jedu, onda će izabrati i neki "sokić" a ako posle svega toga treba da nešto i uče, pozvaće se na dečija prava i da niko nema prava da ih muči, pogotovu ne profesori sa tamo nekim prevaziđenim programima kojih nema na mobilnim.
Važnije od svake ekonomije jeste izgrađivanje porodice i vaspitanje dece i mladih.Stub jakog naroda i stabilne države-društva je u jakoj i stabilnoj porodici.Promene školstva su neophodne,odavno.Ali su neophodan i kvalitetan nastavni kadar i odabir istog.
Komentari (3)