Istorija časti srpske vojske
04. 03. 2018. u 13:02
"Novosti" u Nišu, uoči otvaranja jedinstvenog vojnog muzeja na našim prostorima. Izloženo oružje, uniforme, zastave, grbovi, amblemi... Spomen-soba znak sećanja na žrtve svih ratova u Srbiji
Večni oganj u spomen-sobi koji čuvaju oficiri / Foto J. Ćosin
JEDINSTVEN Muzej u zgradi Komande Kopnene vojske Vojske Srbije u Nišu, u kome je zabeležena čitava istorija srpske vojske na ovim prostorima, otvoriće krajem meseca svoja vrata za posetioce. Gotovo 12.000 fotografija, 1.350 tekstova, čak 250 zastava, grbova, amblema i oznaka, 290 vojnih karata, ali i 362 komada naoružanja, 47 vrste uniformi iz poslednja dva veka, samo su deo muzejske postavke. Posebnu pažnju, u šta se reporter "Novosti" uverio zavređuje spomen-soba, podignuta u znak sećanja na žrtve svih ratova u našoj zemlji, sa posebnim akcentom na Niš i okolinu.
Na zidovima zgrade, zabeleženi su kroz fotografije i tekstove svi detalji i imena velikih bojeva i bitaka, ratova, ustanaka u kojima je srpska vojska učestvovala od 1042. godine na Tuđemilskom polju, preko Galipolja, Kosovske bitke, Solunskog i Sremskog fronta, do Košara i Paštrika.
Na ideju da napravi ovakav jedan Muzej pre dve godine došao je komandant Kopnene vojske VS general Milosav Simović.
- Okupio sam tada svoje kolege i predložio im da napravimo Muzej sa spomen-sobom po uzoru na onu u Vranju. Pitao sam ko je spreman da me prati u ovoj ideji, da ostaje posle radnog vremena, bez nadoknade i materijalne koristi i svi su pristali - otkriva, za "Novosti", Simović.
Pročitajte još: Saveznici okasnili 200 kilometara
GOTOVO svi oficiri, podoficiri, vojnici, civilna lica, iz poštovanja i ljubavi prema poginulima, njihovim porodicama, prethodnicima i kolegama, pune dve godine vredno su radili da bi danas na jednom mestu imali zabeleženu čitavu vojnu istoriju niškog kraj. Nisu zaboravljeni ni generali i komandanti iz poslednjih 100 godina, više od 1.500 njih našlo je svoje mesto u ovom Muzeju.

Sećanje na NATO bombardovanje / Foto J. Ćosin
Najteže im je bilo, kako kaže Simović, da prikupe sve te podatke koji se u Muzeju mogu naći.
- Mnoge institucije su nam izlazile u susret, ali kod nekih procedura nije bila tako jednostavna, mnogo razgovora, mnogo truda i rada je uloženo da prikupimo sve ove fotografije i informacije - ističe Simović.
TU SU, pojašnjava, zastave brigada koje su oslobodile Niš i okolinu u dva svetska rata, proslavljenih pukova, odlikovanih brigada u NATO bombardovanju SRJ, državni grbovi i štitovi, ali i svi ono po čemu je Niš i danas prepoznatljiv, od sportista, muzičara, Filmskih susreta...

Zastavnik Milovan Jakovljević kaže da su on i njegove kolege sa zadovoljstvom podržali predlog generala Simovića za ovakav jedan poduhvat, ali da ni sami nisu verovali da će sve rezultirati ovom, po mnogo čemu jedinstvenom postavkom u Srbiji.
- Pre svega zato što smo ga svi zajedno pravili sa mnogo truda i mnogo ljubavi. Ostajali smo posle posla, radili vikendom... Ni u jednom trenutku nismo odustajali - kaže Jakovljević.

General Milosav Simović pokazuje fotografije heroja sa Košara / Foto J. Ćosin
NA "ZIDU PLAČA" - 16.186 STRADALIH
IMENA 16.186 vojnika i civila iz Srbije, stradalih u ratovima zlatnim slovima ispisana su u spomen-sobi u sklopu Muzeja. Tu su i fotografije najtragičnijih događaja iz srpske istorije, među kojima i Nišlije Dejana Mančića poginulog za vreme NATO bombardovanja, trudnice koja je stradala od kasetnih bombi u Šumatovačkoj, pa malih Milice i Bojane... i druge.
Posebno mesto zauzimaju fotografije i imena heroja sa Košara, njih 135 starosti između 20 i 30 godina, našlo se na plafonu ove sobe koji simbolizuje nebo i anđele.
Pored Nišlija, kako vojnika tako i civila, otrgnuta od zaborava zabeležena su i imena ruskih, francuskih, britanskih i grčkih vojnika, imena tri službenika ambasade Kine koji su stradali u bombardovanju 1999. godine, 16 radnika RTS-a, imena poginulih u Vukovaru, Zvorniku, Kninu, svih kidnapovanih i stradalih na Kosovu, Jevreja poginulih u Drugom svetskom ratu.

Postavku čini tačno 362 komada naoružanja / Foto J. Ćosin

Holanđanka Žana Merkus, učesnica srpsko-turskih ratova / Foto J. Ćosin
JUNACI SA ČEGRA
UZ imena stradalih koja su ovde ispisana, u Hramu Svetog Georgija, sagrađenom uz samu spomen-sobu redovno se drži pomen i junacima sa Čegra čija se imena ne znaju.
Tu je i večni oganj koji čuvaju dva oficira, a planirano je da do otvaranja za posetioce, bude uvedena i počasna straža koja će svakog dana dežurati po četiri sata.



* КОМЕНТАР *
04.03.2018. 14:45
Браво! Свака част! То је ооодавно требало урадити! Првом приликом ето мене у обилазак Српске историје !!!
јесте, добровољно су радили
Jedan Francuski genaral je na pocecima Jugoslavije kazao, prava je steta sto sa scene nestaje jedna velika zemlja ( Srbija) i jedan veliki narod (srpski narod).
jako lepo.ima cim da se pohvali Srbska vojska ...!!
Bravo!
Komentari (7)