Studenti uče studente: Sve veće interesovanje za jezike

Tanjug

03. 02. 2018. u 23:07

Projekat "Studenti studentima" započet 2005. godine, do danas se proširio na dvadesetak fakulteta, a interesovanje studenata za učenje jezika je sve veće

Студенти уче студенте: Све веће интересовање за језике

Foto A. Stanković

Projekat "Studenti studentima" započet je 2005. godine kada su studenti Filološkog fakulteta krenuli da drže časove japanskog jezika svojim kolegama na prirodnjačkim fakultetima, da bi se danas taj program proširio na dvadesetak fakulteta, a interesovanje studenata za učenje jezika je sve veće.

Koordinator projekta "Studenti studentima" Jana Jovanović kaže da su se ove godine baš proširili i pored dvadesetak fakulteta, drže časove i u Trinaestoj gimnaziji, prostorijama gradskih opština Palilula i Stari grad, a u Studentskom kulturnom centru organizuju večeri posvećene različitim jezicima, uvek u punoj sali.

Jovanović, studentkinja bugarskog jezika i književnosti (četvrta godina), rekla je Tanjugu da na svim fakultetima postoji interesovanje za učenje jezika.

Dok je do pre nekoliko godina najveće interesovanje vladalo za engleski, nemački, španski, danas su traženi i mađarski, rumunski, bugarski, japanski, kineski. Osamdesetak studenata Filoškog fakulteta je uključeno u program kroz koji po semestru prođe više od 100 studenata.

"Ono što je baš lepo je što se studenti zaista odazivaju u velikom broju i neverovatno je da ima dosta zainteresovanih za manje jezike. Uvek ima studenata koji žele da u sledećem semestru pređu na sledeći nivo", istakla je Jovanović i dodala da ove godine najveće interesovanje vlada za norveški, španski, nemački i arapski.

Jovanović je pomenula i da nisu imali dovoljan broj predavača za ruski jezik, a interesovanje je bilo ogromno.

Jasmina Elšairi iz Libije, studentkinja treće godine Filološkog fakulteta (albanski jezik), predaje arapski jezik na Mašinskom fakultetu.

Ima sedmoro studenata, prijavili su joj još šest, a očekuje da će se taj broj povećati.

"Pošto je meni arapski maternji jezik, bilo mi je zanimljivo da znam zašto žele da ga uče i svi zapravo hoće da odu u Dubai. Ima i onih koji uče nemački i arapski pa ako ne uspeju da odu u Dubai, otići će u Nemačku", rekla je ona.

Elšairi je dve godine u Libiji studirala engleski jezik i kada je srušen fakultet, pošto joj je majka Srpkinja, došla je u Beograd i morala je da upiše prvu godinu pošto nije imala dokaza o prethodnom školovanju.

"Prvo sam mislila da ću imati problema, da li će me kolege na drugim fakultetima razumeti. Bila sam najmlađa, ali od početka su se prema meni odnosili sa poštovanjem. Kada nisam znala da kažem nešto na srpskom, ja njima kažem na engleskom, oni meni na srpskom. To je bio srpsko-englesko-arapski jezik. Sada im donosim muziku, odemo na piće, govorimo arapski, čak su počeli i da čitaju knjige na arapskom", ispričala je Elšairi.

Dekan Filološkog fakulteta u Beogradu prof. dr Ljiljana Marković kaže da je prvi jezik koji su studenti Filološkog predavali svojim kolegama na drugim fakultetima bio japanski jezik zbog stipendija, ali to se brzometno proširilo na engleski, ruski, kineski, na sve one jezike sa kojima je počela da raste privredna i naučna saradnja Srbije.

"Mi možemo da pomognemo pravniku, recimo, da njegovo izražavanje pravne terminologije bude korektno na stranom jeziku, da korektno transponuje svoje poznavanje prava koje je stekao na srpskom ovde, studirajući i učeći", rekla je Marković.

Ona naglašava da bilo da je neko umetnik, hemičar, pravnik, ekonomista, on u svom radu i poslovnoj komunikaciji mora da koristi jezik svoje struke.

"Ne možete vi više u svetu da se pojavite sa siromašnim jezikom. To prosto ne prolazi, a situacija je u nekim strukama alarmantna, te tako postoje samo dve dame u veoma poznim godinama koje suvereno vladaju bankarsko-finansijskom terminologijom", primetila je Marković i dodala da im je Udruženje banaka Srbije ponudilo dve stipendije za studente anglistike da se specijalizuju za bankarsko-finansijsku terminologiju.

Ona naglašava da ljudi ne moraju da imaju dva fakulteta - Filološki i recimo Ekonomski, ali moraju da se specijaliziraju za tu terminologiju, jer je tehnički jezik veoma specifičan i ne sme da se pogreši.

"Tu su greške vrlo skupe, a da ne govorimo o medicini. Mi godinama predajemo srpski jezik stranim studentima Medicinskog fakulteta tako da su naši studenti kompetentni da prenesu svoja znanja i da se mlađi ljudi usmeravaju tamo gde postoji realna tražnja za njihovim znanjem i strukom", rekla je Marković ponosna na entuzijazam svojih studenata, ali i volju studenata sa drugih fakulteta koji su prepoznali potrebu za učenjem jezika.

Studentima Filološkog fakulteta program "Studenti studentima" je vannastavna aktivnost koja se upisuje u dodatak diplomi i predstavlja značajnu praksu, dok oni koji pohađaju predavanja na kraju dobijaju potvrdu od svog fakulteta o tome da su odslušali semestar određenog jezika

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije