Topli obrok samo na platnoj listi (FOTO)
12. 11. 2017. u 18:44
Da li u velika preduzeća može da se vrati ishrana u radničkim kantinama. Tek poneka velika fabrika u Srbiji obezbeđuje kuvanu hranu, radnici zbog toga zadovoljni
Kantina u niškom "Leoniju" nudi zaposlenima veliki izbor hrane
RADNIKA je od toplog jela nekada delilo nekoliko stepenika ili kancelarija. Danas se u firmu nosi ručak od kuće, rade to oni uporniji, a većina na pauzi trči do pekare da prezalogaji s nogu. Mnogi su prepoznali biznis šansu u ekspres restoranima i kuvanim jelima na "šalteru". Topli obrok sačuvan je još samo na - platnoj listi. A i tu je, spojen sa zaradom, davno izgubio svrhu.
Kada danas pomisli na svoj radni vek, penzioner Branislav Spasenov, metalostrugar iz "Jugostroja", jedne od brojnih propalih fabrika u Rakovici, obavezno priča o menzi. Kaže, tokom radne nedelje nije ni razmišljao šta će za doručak a šta za ručak.
- Ujutru dolazim na posao i od 6.30 do sedam sati je doručak - podseća se Branislav. - Topla bela kafa, čaj, viršle, jaja, šta god poželiš. Lepo doručkuješ i na posao. Onda od 9.30 se otvara menza. Kuvano jelo obavezno. Ništa bez kašike. Pasulj, kupus, krompir... i salata i na kraju kolač. Dobijali smo bonove za jela u menzi. A kako je tek bilo u IMR, "Rekordu", "21. maju". To su fabrike u kojima se hranilo i po nekoliko hiljada radnika. Nikada se to neće vratiti.
To potvrđuje i istraživanje novinara "Novosti". Za većinu zaposlenih topli obrok u radničkom restoranu samo je priča iz prošlosti. Tako u Savezu samostalnih sindikata Novog Sada kažu da više od 95 odsto kompanija u ovom gradu, umesto da organizuje pripremu toplog obroka, isplaćuje radnicima određen iznos uz platu, kao nadoknadu.
Kvalitetnu hranu imaju i radnici kragujevačkog "Fijata"

- Zakon o radu obavezuje poslodavce da radnicima obezbede ili isplate topli obrok - kaže Vladimir Gvozdenović, predsednik novosadskog SSS. - Nažalost, zakon se nije bavio iznosima koji treba da se obezbede, a od donošenja Zakona o radu, ne primenjuje se ni Opšti kolektivni ugovor, koji je propisivao minimalan iznos toplog obroka. Poslodavac može da izdvoji i samo dinar, i da taj deo plate nazove topli obrok, i time je zadovoljio zakonsku normu. Dobro je što u velikim, nedavno otvorenim fabrikama u Novom Sadu - "Lir" i "Delfi", radnici imaju kantine, u kojima mogu, po povoljnoj ceni, da kupe obroke.
ORGANIZOVANA ishrana radnika u zrenjaninskim preduzećima sa tranzicijom je otišla u istoriju. Nestala je i specijalizovana organizacija "Ishrana", koja je brinula o spravljanju toplih obroka za blizu 30.000 radnika zaposlenih u dvadesetak fabrika hrane nekadašnjeg agrarnog giganta "Servo Mihalj". Od njega su preostale samo dve firme - "Mlekoprodukt" i uljara "Dijamant". U ovoj prvoj, od privatizacije pre jedne decenije, nema više radničke menze, a uljara je nastavila da brine o ishrani svojih radnika. Njih oko 750 imaju svakog dana topli obrok.
Isplatama toplog obroka pribegava i najveći broj poslodavaca u gradu na Begeju, naročito stranih investitora. U "Fulgaru", "Pompeji", "Geceu" i drugima, zaposlenima je omogućeno da se po pristupačnim cenama snabdevaju sendvičima, picama i pecivom. Nemačka kompanija za auto-delove "Drekslmajer", najveći poslodavac u regionu sa oko 3.000 radnika, kroz ketering organizuje ishranu svojih zaposlenih. U fabričkoj menzi, nudi im se raznovrstan izbor kuvanih jela i peciva, ali ima i radnika koji naknadu za topli obrok žele da primaju kroz platu.
Na području Požarevca menze za zaposlene postoje samo u najvećim firmama - TE-KO Kostolac i Koncernu "Bambi" AD. U TE-KO Kostolac radi oko 3.000 ljudi i oni se hrane u menzama na Kopu "Drmno", TE "Kostolac A" i "Kostolac B", dok se u menzi "Bambija" hrani oko 1.000 zaposlenih. Svi ostali u ovom gradu hrane se u svojoj režiji.
RADNIČKE menze u pirotskom kraju daleka su prošlost. Organizovane ishrane ima u "Tajersu", "Tigru" AD i kod jednog zakupca u halama nekadašnjeg "Prvog maja", gde se za doručak zaposlenima uglavnom deli pecivo ili sendviči. Zaposleni u "Tajersu" mogu da ručaju po ceni od oko 300 dinara, u zavisnosti od toga šta uzmu. Ishrana se plaća na kraju meseca, preko zabrane. Identično je i u "Tigru".
U lozničkim preduzećima radničke menze, u kojima se sprema hrana, najmanje desetak godina više ne postoje. Neki poslodavci obroke naručuju kod ovdašnjih ugostitelja. Tako iz restorana "Gučevo tursa", svakog dana odlazi 200 obroka za zaposlene u firmi "Div Čabros". Kompletan obrok košta 180 dinara.
Privatizacija "Aleve" iz Novog Kneževca nije zatvorila menzu koja u ovoj fabrici paprike postoji 30 godina. U njoj rade tri profesionalne kuvarice, koje svakog dana pripreme oko 220 obroka. Da bi sve bilo spremno na vreme, radno vreme kuvaricama počinje još u zoru, jer treba spremiti i doručak i kuvano jelo.
Foto TE Kostolac

NIŠKI "Leoni Srbija" u svojoj kantini zaposlenima nudi veliki izbor peciva, jela sa roštilja i kolača, ali i gotovo 30 vrsta kuvanih jela. Njihov šef kuhinje Boško Joksimović kaže da svakodnevno osluškuju želje i predloge radnika, pa tako i uvode nova jela. "Filip Moris" u Nišu, poseduje sopstveni restoran koji svakoga dana pripremi i servira između 600 i 650 obroka u tri smene. O restoranu koji radi 24 časa dnevno, sedam dana u nedelji, brine menadžerka Tatjana Uljmanski, inženjer prehrambene tehnologije.
- Jelovnik restorana u potpunosti je prilagođen dnevnim potrebama zaposlenih za unosom određenog broja kalorija, kao i za raznovrsnošću ishrane. Uspevamo da svakodnevno pripremimo dovoljan broj različitih obroka sa mesom, kao i adekvatan broj vegetarijanskih obroka. Kako bi se zaposlenima približile kulture i navike brojnih kolega koji dolaze iz stranih zemalja, jednom mesečno organizujemo tematske dane nacionalnih kuhinja Italije, Meksika, Turske, Poljske...
PRAZNE VITRINE U GSP
GRADSKO saobraćajno preduzeće "Beograd" i dalje održava praksu radničkih kantina. Nekada se tamo hranilo i više od 5.000 zaposlenih, a sada ni petina njih. Vitrine su neretko prazne, a sokova i vode u ponudi nema već pola godine, zbog velikih dugovanja GSP prema dobavljačima. Na meniju su najčešće po dva kuvana jela, poput šnicle sa krompirom i graškom, po ceni od 75 do 110 dinara, hleb i neka salata.
- Na vitrinama je okačen spisak jela, kao i njihove cene, ali sem hleba, salate i dva kuvana jela više ništa nije u ponudi - pričaju iz Saveza ozbiljnih sindikalaca GSP. - Palačinke i prženice, pite i kolače, koji su na spisku, zaposleni godinama nisu videli u menzama. Zato se mali broj radnika zaista hrani u kantinama.
VAGON - KUHINjA prati radnike
JEDNA od retkih kompanija u Novom Sadu koja i dalje radnicima obezbeđuje topli obrok je ZGOP, firma koja se u gradu i okolini bavi remontom i održavanjem pruga.
- Svi naši radnici, a trenutno ih imamo oko 250, imaju obezbeđen obrok - jasan je Zoran Stanojević, direktor ZGOP. - Kada su na terenu, u zavisnosti od okolnosti i troškova, prati ih vagon sa kuhinjom ili im obezbedimo ketering, ali, bez obroka ne ostaju.
boza
12.11.2017. 19:51
Nije niški, nego prokupački Leoni. Ova kantina kompanije Leoni je nesto najlepse sto sam uzivo video poslednjih godina, ali nije u fabrici u Nišu, već u Prokuplju. Leoni ima još i fabriki u Doljevcu. Nadam se da ce i ostale fabrike dobiti isti ili slican restoran. Zavidim radnicima Leonija
O tome ne odlučuju ljudi, već kapital. A on uvek odlučuje na štetu radnika, na veliku štetu ...
A šta sa onim firmima koje obezbeđuju ono što nazivaju topli obrok, a radnicima odbijaju iznos od 2000 dinara mesečno, pa čak i onima koji takvu hranu ne žele da jedu ili im ne prija ? Takav je slučaj sa Trayal -om iz Kruševca
Ima menzi i dan danas ali samo po skupstinama i gradskim kucama. Poslanici iz svog restorana i kuci nose hranu.
Tako je i u jednoj od najvwćih fabrika hrane u Srbiji kompaniji SwislionTakovo, jedino što se više obroci ne spremaju nego se radnicima bogato isplaćiju uz platu...Ogromnih 10dinara ( slovima ...deset dinara). po radnom danu tako da radnici nemogu da potroše taj novac pa ga troše i na odeću i obuću neznaju prosto našta da ga iskoriste...Živeo predsednik kompanije gdin.Rodoljub Drašković...
Komentari (8)