KAKO DA SPASEMO NAŠE PISMO: Najvažnija je svest o značaju da se sačuva ćirilica

Tanjug

12. 06. 2017. u 20:31

Pesnik Ljubivoje Ršumović pita se "ako već imamo zakone i propise kojima se štiti mrki medved, zašto ne bismo imali zakon kojim se štiti kultura, jer je i ona na spisku za odstrel

КАКО ДА СПАСЕМО НАШЕ ПИСМО: Најважнија је свест о значају да се сачува ћирилица

Foto P. Milošević

Jezik i pismo su jedno od osnovnih uporišta identiteta i kulturnog jezgra svakog naroda, pa su i mere koje za zaštitu srpskog jezika i ćirilice predviđa Nacrt Strategije kulturnog razvoja , za svaku pohvalu, ali ćirilicu treba ohrabrivati i čuvati bez pritiska i sa osećajem za duh vremena, a u zvaničnoj upotrebi ona mora imati prioritet, smatraju Tanjugovi sagovornici.

Tako književnik Milovan Danojlić kaže da "sve treba raditi pametno, bez pritiska i nasilja i oživljavati duh odgovornosti našeg naroda prema svome pismu".

On naglašava da podržava svaku meru u tom cilju i podseća da je država dužna da sva dokumenta i osnovne akte objavljuje na ćirilici.

"A što se tiče pojedinaca, to je nažalost stvar svesti koju treba podsticati, razvijati, opominjati", dodaje Danojlić.

On smatra da je prelazak na latinicu "nepromišljena budalaština nekulturnog sveta, koji tako misli da će postati kulturniji".

Akademik Dragoslav Mihailović takođe podržava program koji je izložio ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević i želi da on uspe, jer, je, kako kaže neophodan, narodu Srbije.

"Trideset i šest godina borim se u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti za izvesno poboljšanje rada srpske lingvistike koja ne obraća dovoljno pažnje na delove Srbije koji obuhvataju dijalekte. U Srbiji dijalekte koristi 56 odsto srpskog stanovništva i taj narod zaslužuje da se obrati pažnja i na njega". On kaže da je i ćirilica izgubljena u Srbiji, jer je "Josip Broz zabranio da se rade ćiriličke mašine, pa smo ostali na latiničkim pisaćim mašinama i one su uvele latinicu u Srbiju".

Dekan Filološkog fakulteta Ljiljana Marković skreće pažnju na to da su srbistika i ćirilično pisma jedan od najvećih resursa razvoja našeg nacionalnog i kulturnog identiteta.

"Fakultet dugoročno i planski razvija naučno-istraživačku i nastavnu delatnost u oblasti srpske književnosti, jezika i kulture i zainteresovan je za zaštitu ćiriličnog pisma u našem društvu", kazala je Marković.



Dirigent Bojan Suđić veruje da bi "tekst o potrebi strategije u kulturi i zaštite ćirilice bio jednak tekstu o potrebi vazduha ili vode za čoveka, potrebe za snom ili potrebe za zdravstvenom zaštitom".

On naglašava da strategija u kulturi predstavlja suštinu nacionalnog razvitka i da je zaštita ćirilice zaštita i samog postojanja i identiteta našeg naroda.

Pisac Aleksandar Gatalica ističe da ćirilicu kao pismo bez ikakve sumnje treba čuvati, ali kako kaže nije siguran, da se do rešenja dolazi bilo kojom vrstom poreske ili neke druge politike , te da se treba skoncentrisati na poteze koje suštinski menjaju stvari.

"Ćirilca će biti daleko manje ugrožena, recimo, kada bude isto toliko atraktivnih ćiriličnih fontova koliko ima latiničnih. Ćirilica će biti daleko manje ugrožena onda kada se na slavističke seminare vrate lektori (i budu pomognuti iz Srbije) koji će buduće prevodioce sa srpskog jezika učiti ćirilici, te srpski pisci koji žele da budu prevođeni, neće pribegavati latinici, jer ćirilicu praktično ne zna više ni jedan današnji prevodilac sa srpskog", primetio je Gatalica.

On je rekao i da će "ćirilica, napokon, biti potpuno obezbeđena onda kada „Microsoft“ i „Apple“ budu imali navigaciju na srpskoj ćirilici".

Dekan Fakulteta dramskih umetnosti Zoran Popović smatra da su predviđene mere negovanja i afirmisanja srpskog jezika i ćirilice vrlo bitne, kaže da je pažljivo čitao nacrt Strategije kulturnog razvoja i da ima mnogo dobrih predloga, ali i onih koji nisu ostvarivi. On dodaje da mora da se planira i uloga medija u ostvarivanju kulturne politike.

"Mi smo bogati ljudi, jer vladamo i ćirilicom i latinicom i kao multukulturna i multijezička sredina treba da vladamo i latinicom, ali u zvaničnim stvarima ćirilica ima prioritet", rekao je Popović koji ističe da on piše ćirilicom.

Pesnik Ljubivoje Ršumović pita se "ako već imamo zakone i propise kojima se štiti mrki medved, zašto ne bismo imali zakon kojim se štiti kultura, jer je i ona na spisku za odstrel.

"Ne vidim razliku između kulture i mrkog medveda", konstatuje Ršumović i dodaje da će narod štititi jezik, ali da treba zaštititi narod od budalastih zakona i propisa koji se posle ne poštuju.


foto D.Dozet


Nacrt Strategije razvoja kulture, Ministarstva kulture Srbije odnedavno je dostupan široj javnosti, a uskoro bi, kako se najavljuje, o tom dokumentu trebalo da bude otvorena javna rasprava, u više gradova u Srbiji.

Nacrt predviđa smanjenje poreza za objavljivanje listova i časopisa na srpskom jeziku i na ćirilici, da se prilikom otkupa knjiga za biblioteke na konkursu Ministarstva kulture prednost daje domaćoj književnosti i izdanjima štapmanim ćirilicom, da se u državnom finansiranju prevodnih izdanja iz književnosti i humanistike daje prednost onim prevodima koji se publikuju na ćirilici i uvede obavezni lektor za jezički kvalitet prevoda.

Predlaže se i da se poreskim olakšicama podstaknu distributerske mreže na emitovanje filmova na srpskom jeziku, kao i stranih ostvarenja sa ćiriličnim titlom, obavezivanje operatera da omoguće ravnopravno korišćenje ćirilice na mobilnim platformama, određene pogodnosti za kompanije koje afirmišu ćirilicu kroz ćirilični logotip.

Među merama je i uvođenje izbornih predmeta u nastavne programe kojim bi se afirmisali srpski jezik i jezička kultura, pokretanje inicijative da se u nastavu na univerzitetima uvede predmet Kultura izražavanja ili Funkcionalna pismenost, stvaranje materijalnih i kadrovskih uslova za nastavu srpskog jezika i kulture u srpskoj dijaspori i sačinjavanje plana održavanja i obnove lektorata srpskog jezika u inostranstvu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (24)

Ђура Змај

12.06.2017. 20:42

Помен Милошу С. Милојевићу на Новом гробљу 24. јуна у 11 сати.

Небојша

12.06.2017. 20:44

Џаба све кад издавачи штампају књиге латиничким писмом.

Gille

12.06.2017. 21:06

Koliko mi ne poznajemo sami sebe! Cirilca se sve manje kosristi jer NE MARIMO. Po to me smo poznati ali smo poznati i po inatu. Zato nam zakonom treba zabraniti cirlicu. Tek tada ce svi poceti da je koriste...za inat.

геџа

12.06.2017. 21:50

Нема ту много филозофије, ћирилица се брани употребом. Пишите ћирилицом увек и свуда и решен проблем. Додуше помогло би када би припадници елите (не "елите", да се разумемо) форсирали ћирилицу, јер по природи ствари сваки народ се угледа на своје вође.

strelok

12.06.2017. 23:26

@геџа - Потпуно тачно. Нема подребе да се много паметује - нико нам не забрањује употребу ћирилице, је ли тако? А да до тога не би и дошло, користите је. Решење је ужасно једноставно, а уместо да га применимо, ми ћемо сад пар месеци да пишемо о угрожености ћирилице (и то пишући углавном латиницом!?), па ће све да се заборави кад пукне нека нова вест. Просто користите ћирилицу, инсистирајте на њеном коришћењу и све ће бити више него у реду.

Miro Markovic

12.06.2017. 22:05

Ovo je odlicno napisan tekst i trebalo ga ponavljati bar nekolko pita godisnje da bismo svi shvatili sta je dobro za nas. Ja se stidim sto pisem ovaj komentar na latinici, jer nemam cirilicne fontove, ali mogu slobodno da kazem da je srbska fonetska azbuka (ne cirlica, to je pogresno nazvano, jer Ciril nije tvorac nase anzbuke), t.j, srbica, je najsavrsenija azbuka na svetu. Ovo kazem jer citam i pisem na ruskom, nemackom, francuskom, engleskom i spanskom jeziku, a ucio sam latinski i grcki.

Перица

13.06.2017. 01:45

@Miro Markovic - Ако већ говорите и пишете на више језика, сигурно ће вам добро доћи виртуална тастатура. Укуцајте на претраживачу "Lexilogos multilingual keyboard". Ко заиста не жели да се одрекне ћирилице наћи ће начина да се њоме служи без обзира на дигатилизацију, глобализацију, и остале болести данашњег света.

Naliv Pero

13.06.2017. 07:58

@Miro Markovic - Говорите пет страних језика. Али не знате српски правопис(србски). Ни ја не знам без грешке, али се трудим. Као мађар, говорим и пишем на прихватљивом нивоу српски и енглески. Не само на тастатури него и са оловком. Ако не пишете са неког телефона старијег издања, замолите унуку или клинца из комшилука да вам покаже како да нађете ћирилично писмо на рачунару. Овако учен и школован човек као што сте ви, требало би да зна да се снађе. Пуно среће!

Lex 1

12.06.2017. 22:53

Поновићу. Под службеном употребом језика и писама да се мисли на сва правна лица регистрована у Србији. Логотип може на било ком језику који се користи у Србији...а ко жели на енглеском или француском, да плати три пута више. Мултинационалним компанијама то неће бити проблем да плате. Сви медији морају да користе ћирилицу, као и остала правна лица. Држава не може да задире у моје дописивање са пријатељима и да ми намеће које писмо ћу да користим. Правним лицима може и треба.

.

12.06.2017. 23:32

плаћао сам одмор у Грчкој и уплатница је на енглеском итд итд... Онако узгред питам радницу у банци, ако мора енглески, а у питању је Грчка-Србија, у реду и да схватим, међународни саобраћај... али што код нас уплатница латиница? Питам је, када би нека банка имала ћириличне уплатнице и ми због тога пренели уплате код њих, "ко из топа" рече, "одмах би се и ми пребацили на ћирилицу"...

Одличан Текст

13.06.2017. 00:12

Треба писати о овом проблему што више сад кад се доноси закон.

Milorad

13.06.2017. 00:48

Kako spasiti i govor? Izbaciti Turske i Engleske reci pod hitno. Zabraniti .

Jovan

13.06.2017. 01:56

Купио сам недавно мобилни телефон и изненадио сам се када сам видио да могу да одаберем да пишем на македонском и бугарском ћирилићном писму, али на српском само на латиници. Дакле, није проблем то што смо "мали" народ. Зашто да се произвођач телефона брине о писму за које ми не маримо? Покушао сам да набавим ћирилићну (боље рећи српску) тастатуру за компјутер. Нема.Нико не производи. Па, ако је већ ћирилица званично писмо у Србији, зар ни у државној и локалној управи немају ћирилићне тастатуре?

Недођија

13.06.2017. 23:59

@Jovan - Ја у северној америци на службеном телефону поред енглеске латинице имам и Вукову ћирилицу и користим је без икаквог проблема за приватне сврхе. Буквално један потез и мењам писмо.

ајмо, будимо се

14.06.2017. 16:25

@Jovan - Пронађите бесплатну апликацију за ћирилицу (нпр. "Славдроид", одличан је) и инсталирајте је, па подесите шта треба. Ја тако имам српску и енглеску (и трећу - бројчану) тастатуру и све одлично ради, а мења се на додир једног тастера. Уосталом, пронађите упутства на интернету, има тога колико хоћеш, то данас не представља никакву тешкоћу.Гајевицу немам у телефону јер ничему не служи и не треба ми.

ranko75

13.06.2017. 04:10

Увести порез на латиницу, тиме пунити државну касу, и дестимулисати да jе употребею

Туга

13.06.2017. 06:23

Вредно пажње али не и довољно док се не одредимо прему узроку проблема а то је процес кроатизације који се одржава логиком да је и Гајева латиница српска, да смо тако богатији и зато се деци намеће већ у другом основне за разлику од заједничке државе кад смо је учили у петом. Дајте деци шансу да науче и заволе српско писмо.

Бојан

13.06.2017. 08:57

Дали игде у свету још има народа који имају овакву тему?Нема јер ми смо једини народ који поред свог писма користи туђе и то уз државну политику.Поред писма које морамо вратити да буде једино слуђбено и национално морамо сачувати и језик и забранити употребу туђих речи у њему као што је на пример реч" Гратис"поред наше лепе речи "бесплатно" а има их на стотине на силу убачене.Свака телевизија и новине мора прећи на службено писмо и по закону морају имати лектора.То је основно.

Neko

13.06.2017. 12:48

Dok smo pod okupacijom,ne možemo spasiti ništa.Moramo se prvo osloboditi,a za to je potrebna sila...koju nemamo.

кренимо од себе

14.06.2017. 16:04

@Neko - Окупација вам не смета да подесите шта треба у телефону или рачунару и пишете српски. Када то уради довољно људи, никакве друге мере неће бити потребне. Језик и култура зависе од нас.

Драгољуб Збиљић

21.06.2017. 18:01

Свест о српском писму у Срба изгубљена је, и то не случајно, јер се писмо не губи случајно. Уникатно нормирање само језика Срба на алтернативним писмима (своје, ћириличко и туђе, латиничко писмо уз сваку фаворизацију латинице) има за последицу данашњих само десетак процената српске азбуке у српском језику, што се није догодило ниједном другом народу, јер нико више није, као српски лингвисти, нормирао свој језик на два писма. Док се не врати и српски језик на једном писму, џабе су све друге мере.