Razbijene sante u Daljskoj krivini

N. SUBOTIĆ

18. 01. 2017. u 21:15

Ledolomci iz Mađarske savladali ledenu barijeru kod Bača, prvu od 15 kritičnih tačaka na Dunavu

Разбијене санте у Даљској кривини

Ledolomac "Jegtoro" na zaleđenom Dunavu

NAJTEŽE je prošlo! Ledolomci "Jegtoro 11" i "Jegtoro 6", koji su iz matične luke Baja u Mađarskoj stigli da pomognu Srbiji u borbi s ledom na Dunavu, uspešno su savladali ledenu barijeru dugu gotovo 15 kilometara između Dalja i lovišta Kamarište, nedaleko od Bača, koja se protezala gotovo do Borovog Sela.

Ledolomci snage 590 i 1.470 kilovata su se, kako je, za "Novosti", objasnio Božidar Beloš, rukovodilac Službe za odbranu od poplava i zagušenja ledom u "Vodama Vojvodine", celog dana, a i dobar deo noći, do tri ujutro, uz svetlo reflektora, probijali kroz slojeve leda debele čak tri metra.

Tek u sredu ujutro, kaže Beloš, naišli su na led koji su mogli da razbiju samo jednim prolazom, bez potrebe da se vraćaju na led i razbijaju ga vibracijom.

- Važno je da se led koji je pokrenut prati, da se zadrži ledohod i da se ne dozvoli stvaranje novih čepova - kaže Beloš. - A novi čepovi mogli bi da se stvore već kod Bačke Palanke, na krivini, a zatim i kod Čelareva. Kritična tačka je i Novi Sad, gde već dežura potiskivač "Sloga", kako bi odbranio stubove mostova.

Kritične tačke između Novog Sada i Beograda su, kako nabraja Beloš, krivine i plićaci koji mogu da zadrže led kod Sremskih Karlovaca, Slankamena, Surduka, Belegiša i Zemuna, dok se nizvodno od Beograda problemi s ledom mogu očekivati i između Pančeva i Grocke, kod Smedereva, kod Bavaništa, a i u Đerdapskoj klisuri, nekoliko kilometara ispred hidroelektrane "Đerdap 1".

Lađari Srbije, međutim, kažu kako niko nije uvažio njihova upozorenja, da su prošlogodišnji dug period niskog vodostaja i mala količina padavina u jesenjem periodu jasna najava hladne zime i moguće pojave leda.

- Najavljivali smo opasnost od pojave leda i upozoravali na nedaće koje ona može da izazove, pogotovo na kritičnim delovima plovnih reka - kaže Branislav Vajda, predsednik Udruženja profesionalnih lađara Srbije. - Upozoravali smo na nedostatak naših ledolomaca zbog nerešenih imovinsko-pravnih odnosa države i privatizovanih brodarskih firmi, kao i na slab rad nadležnih inspekcija plovidbe.

Jedan od uništenih splavova na Dunavu

Vajda takođe navodi kako su dva ledolomca iz Mađarske slične gradnje i godišta kao i naši ledolomci "Čakor" i "Vučevo", koji stoje vezani na keju u Novom Sadu.

- Brodovi iz Mađarske su stariji od 35 godina i savršeno su operativni - ukazuje Vajda. - Srbija je, samo u vlasništvu firme "Heroj Pinki" koja je posle privatizacije dobila ime "Dunav grupa agregati", imala tri ledolomca. "Čakor" i "Vučevo" su tegljači ledolomci kupljeni 1968. godine, a "Petrovaradin" je potiskivač, tegljač i ledolomac sagrađen 1988. godine novcem Pokrajine Vojvodine - ukazuje Vajda. - Reč je o plovilima posebne namene, od strateškog značaja za zemlju, koja su, nažalost, neispravna.


"GREBEN" BRANI ĐERDAP

DOK mađarski ledolomci oslobađaju Dunav na severu zemlje, domaći "Greben" probio se ka Đerdapu, u pratnji potiskivača "Bor". Pošto je već probio sve ledene čepove kroz Đerdapsku klisuru, "Greben" bi trebalo ponovo da se vrati do Brnjice i da preuzme svoju zonu odgovornosti, od ušća Nere u Dunav pa uzvodno. Na ulazu u Đerdapsku klisuru kod Golupca leda nema, samo na plovnom toku nekoliko kilometara prema rumunskoj strani i u samoj klisuri. Zato bi potiskivač "Bor" trebalo da preuzme odgovornost u borbi protiv leda u zoni odgovornosti rumunske strane koja je, u stvari, i angažovala brod.

POSLUŠAJTE STRUČNjAKE

LAĐARI, povodom najave kupovine novih ledolomaca, pozivaju nadležne da, u saradnji s lađarskom strukom, a ne "stručnim političarima", urade nešto na obnovi ili nabavci ledolomaca, kao i po pitanju održavanja brodova posebne namene.

- To je pitanje ne samo prohodnosti plovnih puteva nego bezbednosti države, kako Srbije, tako i suseda - ističe Vajda.

NE HODAJTE PO LEDU

NA Savi, kako kažu u "Vodama Vojvodine", leda ima sve manje, pa je na toj reci ukinuta odbrana od zagušenja ledom. Tisa i banatski vodotoci, međutim, i dalje su pod ledom, tako da se redovna odbrana od zagušenja ledom sprovodi na 643 kilometra Tise i banatskih vodotoka, a vanredna na 104,7 kilometara Dunava.

Zamrzavanje Tise nije neobična pojava. Štaviše, led koji je ove zime okovao reku slab je u odnosu na onaj koji pamte stariji Novobečejci. Međutim, sada mnogi šetaju po sloju leda koji se formirao, a u priobalju hrabriji klizaju i igraju hokej. Opštinska uprava upozorava da to ne čine jer postoji opasnost od pucanja leda.
(Sl. P.)

Velika Morava


DEBLjINA LEDA VELIKA PRETNjA
SNEG i niske temperature koje metereolozi najavljuju i za narednih desetak dana, bez nekog znatnijeg otopljenja, uticaće na povećanje debljine leda na Dunavu. Potpuni ledostaj je trenutno na delu reke kod Zemuna i Pančeva, dok se ledostaj na pola toka beleži kod Apatina. Plovećeg leda ima duž celog toka Dunava.

- Slika zaleđenog Dunava u potpunosti jeste redak prirodni fenomen - ističu iz Hidrometeorološkog zavoda. - Nizak vodostaj reke u kombinaciji s jako niskim temperaturama uslovio je zamrzavanje toka. Reka se zaledila tokom noći između Badnjeg dana i Božića. To se izuzetno retko dešava. Kiše nije bilo danima, a vodostaj je tog 6. januara na Bezdanu bio samo 93 centimetra, odnosno tri centimetara ispod redovne odbrane od poplava.

Debljina leda je u proseku oko metar, ali ima mesta gde je i veća. Ovo veštačko povećanje vodostaja može da uslovi "ledene poplave"i izlivanja.

- I gomilanje leda usled njegovog razbijanja u gornjem toku reke predstavlja opasnost - ističu u RHMZ. - Tolika količina santi može da stvori veliki pritisak na objekte u reci i uništi ih.
(S. M.)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)