Dušan Proroković: Kuvar i Lili Marlen

Dušan Proroković

13. 12. 2016. u 13:41

Kada bi u varšavskoj pivnici neko zapevao "Lili Marlen", dobio bi debele batine

Душан Пророковић: Кувар и Лили Марлен

Dušan Proroković

KADA bi u varšavskoj pivnici neko zapevao "Lili Marlen", dobio bi debele batine. U Tel Avivu ili Minsku bi takvog đuvegiju najverovatnije privela policija, sumnjajući da se radi o čistoj političkoj provokaciji. U samoj Nemačkoj ovu pesmu nigde ne možete čuti. Ali, gle čuda, u skadarlijskoj kafani su rešili da tako dočekuju nemačke turiste. Kuvar se pobunio i dobio otkaz. Brižni menadžer veli: njegovo je da kuva, a ne da izigrava muzičkog urednika.

Pesma je, inače, ljubavna, napisao ju je učitelj iz Hamburga Hans Lajp, dok je bio vojnik tokom Prvog svetskog rata. Govori o njegovoj čežnji prema devojci koju je ostavio pred ulaskom u kasarnu. Prvi put je emitovana nesrećne 1939. godine i - logično - odmah je postala simbol mobilizacije nacističke vojske i motivacije njenih pripadnika. Posle okupacije Beograda, puštana je svake večeri u 21 čas i 55 minuta, tom numerom se završavao program.

Posle Berlina, najčešće je emitovana baš iz srpske prestonice. Razlog je što se signal Radio Beograda prostirao čak do Mediterana, pa su nemački soldati mogli da je čuju daleko od svojih kuća. Nisam mogao da nađem potvrdu glasine da je streljanje civila u Pančevu aprila 1941. godine izvedeno dok se sa razglasa puštala ova pesma, mada mi to ne deluje neverovatno. Kuvar je to znao. Očigledno, nije bežao sa časova istorije. Za razliku od njega, menadžer kafane je izgleda čovek skromnog opšteg obrazovanja. Mogao je makar da odgleda "Balkan ekspres" i legendarnu scenu sa Tomom Zdravkovićem i nemačkim oficirima koji ga teraju da im peva "Lili Marlen".

Ali, nije ovo priča o menadžeru, kuvaru i kafanskom repertoaru, već o stanju u našem društvu. Na društvenim mrežama je poprilično onih koji podržavaju menadžera. S komentarima tipa da su Nemci ovde došli da ostave pare, zašto da im ne sviramo šta traže. Ovaj vrhunac intelektualnih dometa pojedinih komentatora će svoj pun smisao dobiti uskoro, kada se u istoj Skadarliji počnu svirati Tompsonove pesme gostima iz Hrvatske. Oni su došli da plate, a što se malo čuje "Srbe na vrbe", kakve to veze sada ima.

I ovakvi komentari i dočekivanje nemačkih turista uz "Lili Marlen" su logična posledica raspada svih moralnih vrednosti i dezorijentisanosti društva u celini. Kada je mišljenje starleta bitnije od stavova akademika, kada se više budžetskih para daje za "Egzit" nego za Maticu srpsku, kada nam u centru Beograda premijer Albanije drži lekcije o "nezavisnom Kosovu", a mi ga posle toga nazivamo "prijateljem Edijem", organizujemo mu zajedničku sednicu u Nišu i to opravdavamo "očekivanim investicijima", onda se drugačije ne može ni završiti nego ovako: zbog nekoliko stotina evra se zaboravljaju sve žrtve prethodne generacije. A žrtve su bile ogromne.

I kada ih, konačno, sve zaboravimo, sačekaće nas veliko iznenađenje. Jer, tada ćemo pevati "Lili Marlen" za nekoliko desetina evra. Pašće nam cena. O stotinama ćemo samo sanjati. Zato što narod koji prestane da pamti, prestaje da bude narod. Kolektivno pamćenje je deo kulture jedne nacije, ono postaje deo tradicije, prema njemu se meri kakvi smo i koliki smo. Ako toga nema, nema ni naroda. Umesto njega, ostaje "siva masa" slabo povezanih individua, nesposobnih da odbrane bilo koji kolektivni interes.

U takvim okolnostima, bez sposobnosti odbrane sopstvenih interesa, plate neće biti ovolike kolike su danas, već višestruko niže. Zakon o radu verovatno neće ni postojati, a o tome kako mogu izgledati zdravstvo, školstvo i javne usluge ne treba ni trošiti previše reči. Tada će se većina "onih" komentatora setiti kuvara.

Međutim, biće kasno. Kada se jednom "izgubi narod", njegovo kolektivno pamćenje izbledi, a nacionalne ideje rastoče, potrebne su generacije da bi to ponovo stvorile. Zbog toga i konstatacija iz uvoda: u Tel Avivu bi i izvođač i naručilac pesme bili najverovatnije privedeni. Valjda su zato Jevreji napravili respektabilnu državu u nemogućim uslovima. A mi svoju i dalje ne možemo. Ili ipak možemo. Ono što je uradio kuvar je vredno divljenja i uliva optimizam. Živeo kuvar! Živela Srbija!


Dušan Proroković, Centar za strateške alternative


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (26)

Saša

13.12.2016. 14:31

Pogrešno je poređenje sa varšavskim pivnicama. jer nisam siguran da bi to baš tako bilo.Autoru preporučujem da pogleda statističke podatke o poljskoj kolaboraciji koja nije bila prisilna.I da ne zanemari činjenicu da su se svi logori za istrebljenje nalazili na teritoriji Poljske i to uz svesrdnu pomoć lokalnog stanovništva.Toliko.

Ruben

13.12.2016. 17:00

@Saša - kakvu pomoc lokalnog stanovnistva? Pricas gluposti ; Poljaci su imali dva otpora kao i Srbi ; i ogromne gubitke.

duska

13.12.2016. 14:32

Zar vi zaista mislite da su Nemci trazili da se ta pesma peva? Ja to ne verujem.Na kraju , to je zaista veoma lepa ljubavna i nista drugo!!

Doktor

13.12.2016. 16:05

@duska - Ti mislis! To je napredak za inteligenciju! E sad da li znas ista to je vec diskutabilno?

superfuz

13.12.2016. 16:43

@duska - U Srbiji gde su ti varvari uzimali 100 za jednog mrtvog i 50 za jednog ranjenog, gde su sistemski napravili nebrojeno gnusnih zločina, to nije samo "veoma lepa ljubavna pesma i ništa drugo".

Jagodinac

13.12.2016. 16:58

@duska - Lepa pesma je i "Chavoglave" pesma o hrabrim borcima domoljubima koji brane svoj rodni dom od agresora, bande chetnika koji siluju i ubijaju. I ako gosti iz Hrvatske zatraze tu pesmu u sred Beograda treba im svirsti i pevati i to na Hrvatskom sa srpskim akcentom zar ne? A ostavice i koju kintu orkestru. A i menadjer mozhda dobije baksis. A naci ce i podibnog kuvara koji ce da im na taktove pesme odigra kolce. Svaka cast piscu na tektsu. Ilak smo mi nacija osudjena na propast.

Killer

13.12.2016. 17:19

@duska - Što vojnik koji je pjevao pjesmu djevojci nije ostao s njom nego je prevalio 2000 kilometara da bi ubijao nevinu djecu?Što im nijesu otpjevali krvavu bajku Desanke Maksimović?Neće!Ovdje se više cijene Nataša Kandić i Sonja Biserko i žene u crnom i ostali...

сувишно је коментарисати

13.12.2016. 14:41

Свака част на тексту, наш проблем је што смо родољубље и патриотизам поистоветили са национализмом, свако ко воли своју земљу, познаје њену историју и њоме се поноси, етикетира се поспрдно као патриЈота . И док у другим земљама, школе и вртићи дан започињу уз интонирање химне и дизање заставе, док се, тамо негде, по домовима вијоре заставе, код нас је срамно поштовати традицију, познавати своје обичаје и бити задовољан са оним ко си.

Mnogo si pametan

13.12.2016. 15:13

@Pedja - Gde si ti učio istoriju? Bez obzira što tekst te pesme nije sporan, sporno je ono što ta pesma simboliše, a to je, nesumnjivo, uznemirujuće za sve evropske narode koji su preživeli strahote od te vojske koja se opuštala uz pesmu, uveče, posle celodnevnog masakra nevinih civila... Osim toga, i pevačica, koja je prva otpevala tu pesmu je pobegla u Švajcarsku.

Рашо

13.12.2016. 15:18

@Pedja - Ти си све то Перо решио на лакши начин, ниси ни учио ни научио ама баш ништа!

damjan

13.12.2016. 16:10

@Pedja - Simbol svastike kod Hindusa znaci srecu i blagostanje. Nego, zelim mnogo srece onome ko pokusa da ubedi nekoga u Poljskoj, danasnjoj Nemackoj...da simbol svastike treba upravo tako da se shvata i istakne na javnim mestima. Istu srecu zelim onome ko nekoga ko je upoznat sa znacenjem koji je ta pesma imala u okupiranom Beogradu kada je pustana na radiju pustana uvek u određeno vreme po direktivi Nemaca, pokusa da ubedi kako se radi samo o benignoj ljubavnoj pesmi.

Pedja

13.12.2016. 16:32

Bravo Gospodine Dusane; Vase prezime govori koliko i tekst ili Nomen est omen. Ali, bravo i za Gospodina Dmitrovica; jedan je od retkih urednika kome je vaznija Otadzbina od slilkonskih prsa polupismenih starleta i slicnog amoralnog basibozuka!

Logic

13.12.2016. 16:40

Sećate se divne Olge Jančevecke? Ruske emigrantkinje i njenog poluslepog supruga klaviriste, našli su utočište u Srbiji posle revolucije u Rusiji. Nikada, baš nikada nije otpevala ni JEDNU pesmu nastalu u revoluciji ili posle nje, makoliko nežna i ljubavna bila. Bez obzira na ponuđeni novac Došla bi do stola naručioca da iskaže poštovanje gosta (Skadarlija) i jednostavno rekla - NE ZNAM. Ne prkosno, samo dostojanstveno, uvek čist pogled u oči naručioca.Samopoštovanje nema cenu..

Драги

13.12.2016. 16:46

Потписао бих сваку реч Душана Пророковића.

Mile

13.12.2016. 17:20

Pravo pitanje bi bilo zasto se ne svira pesma " прощание славянки " koju je napisao В.И. Агапкин 1912 . inspirisan Prvim balkanskim ratom i mobilizacijom , koja do danasnjih dana postaje i ostaje u izmenjenim verzijama simbol , Pobede, i zrtve Slovenskih Zena , kada Otadzbina zove u boj .

Тресла се гора

13.12.2016. 17:30

Ова песма не садржи ни једну офанзивну, нацистичку, освајачку нити хумано понижавајућу реч. Само се војник с тугом опрашта од своје веренице не знајући да ли ће јој се жив вратити. И немачке шлагере из тог доба (на пр. од Макебена "Са тобом је живот био тако леп") су певали нацисти, па нема кувара који би се њима данас успротивио.Менаџер је вероватно млад и не зна када, где и од кога је "Лили". Кварити посао локалу је зрео за покретање процеса против свих који од буве праве слона.

Antifasista

13.12.2016. 17:51

@Тресла се гора - Eva Braun nije pevala Makebena vec Lili marlen. ne pravite se ludi svi znamo sta ova pesma znaci. ziveo sam u nemackoj i nikada nigde nije pustena na radio ili TV.

lalegator

13.12.2016. 22:12

@Тресла се гора - Pa to sto je menadzer mlad ne znaci da treba da bude i neobrazovan.