Svaki deseti odustane od škole!

I. MIĆEVIĆ

28. 11. 2016. u 21:14

Sproveden pilot-projekat za smanjenje broja dece koja nisu obuhvaćena obrazovnim sistemom Srbije. Oko pet odsto ne krene u prvi razred, još od pet do deset odsto ne završi osmi razred

Сваки десети одустане од школе!

Sve više romske dece ide u školu

IZMEĐU 10 i 15 odsto svake generacije u Srbiji ne završi ni osnovnu školu. Iako je osnovno obrazovanje obavezno, oko pet odsto generacije nikada ne upiše prvi razred, a još od pet do deset odsto odustane pre male mature. Ovi podaci izneti su u Strategiji razvoja obrazovanja do 2020. godine, a da bi se poražavajuća statistika popravila, sproveden je pilot-projekat u deset škola. Za dve godine napuštanje škole smanjeno je za 66 odsto, izostajanje sa časova manje je za 30 odsto, a broj učenika koji su ponavljali razred gotovo za četvrtinu.

U pilot-projektu "Sprečavanje osipanja učenika u obrazovnom sistemu" učestvovalo je deset škola, sa više od 7.000 učenika i 700 nastavnika. Birane su osnovne i srednje škole različite veličine u Kraljevu, Surdulici, Beloj Palanci, Vrbasu, Pančevu... Tokom projekta potvrdilo se pravilo da je osipanje veće u osetljivim društvenim grupama i u siromašnijim krajevima, kao i među učenicima koji se školuju na trogodišnjim, zanatskim profilima.

Pilot-projekat u ovim školama zajednički su sproveli Centar za obrazovne politike, Unicef i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, uz finansijsku podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju i kompanije "Uniklo". Svaka škola učesnica projekta dobila je po 10.000 dolara za učešće.

- Cilj nam je bio da napravimo model koji će moći da se primenjuje u celoj državi - rekla je Tanja Ranković, predstavnica Unicefa, na dvodnevnoj konferenciji o osipanju učenika, koja je u ponedeljak počela u Beogradu. - Prvi put smo primenili instrument koji prepoznaje učenike koji su u riziku od osipanja, rađeni su i individualni planovi prevencije osipanja. Napravili smo i praktikume i vodiče koji će pomoći svim školama da analiziraju situaciju i osmisle i primene potrebne mere.

Tanja Ranković objasnila je da su se trudili da se u rešavanju problema napuštanja školovanja koriste postojeći kapaciteti - razredne starešine i ostali nastavnici sarađivali su sa roditeljima, na nivou škola formirani su timovi... Nemerljivu podršku u školama dala su i deca, svojim vršnjacima. Oni su, objasnila je, najbolje prepoznavali potrebe svojih drugova. Važno je bilo i uvođenje inovirane dopunske nastave.

- Škole ne mogu same. U ovoj borbi treba im pomoć Ministarstva prosvete, Ministarstva za rad i zapošljavanje, školske uprave, lokalne samouprave - ocenio je Mišel Sen Lo, direktor Unicefa u Srbiji.


NAJOSETLjIVIJI ROMI I DECA NA SELU

OKO pet odsto generacije ne krene u prvi razred, ali je ova stopa mnogo veća na selu i među romskom populacijom. Podaci iz Strategije obrazovanja kažu da se na selu ova statistika pogoršava - obuhvat seoske dece osnovnim obrazovanjem 2005. bio je 81 odsto, a četiri godine kasnije 77 odsto. Za Rome ne postoje pouzdani podaci, ali se procenjuje da oko 30 odsto ne ide u obaveznu, osnovnu školu - ipak, sve je više romske dece koja kreću u školu, a sve manje onih koji od nje odustaju.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Анти Антифа

28.11.2016. 22:50

Шта ће им школа?Учлане се у неку странку демократске провинијенције,мама и тате плате ванредно,мало часте професоре и готова о основна и средња.После иста прича ако ће државни факултет.Ако пак неће да губе време на предавањима и вежбама и да се не цимају, имају неку мегаденс варијанту за исте паре.После са нета скину неки докторат и спремни су за рад у неком министарству или дипломатији.Ови што су изучили занат или завршили неке школе регуларно они пале преко.