Arheolozi iz Beograda i Prokuplja otkrili ostatke pet ranovizantijskih gradova
26. 11. 2016. u 12:01
Tim arheologa Narodnog muzeja Toplice iz Prokuplja i Narodnog muzeja iz Beograda proteklih dana je na potezu od Kuršumlije do Lukovske banje otkrio ostatke pet velikih ranovizantijskih gradova
Ilustracija
Tim arheologa Narodnog muzeja Toplice iz Prokuplja i Narodnog muzeja iz Beograda proteklih dana je na potezu od Kuršumlije do Lukovske banje otkrio ostatke pet velikih ranovizantijskih gradova.
Arheološkinja Narodnog muzeja Toplice iz Prokuplja Julka Kuzmanović Cvetković rekla je da su arheolozi proteklih dana došli do izuzetnih rezultata, koji bi mogli da promene dosadašnju istorijsku sliku kuršumlijskog kraja.
Arheolozi su pronašli ostatake pet ranovizantijskih velikih gradova. Oni se nalaze u krugu od svega 20 kilometra, na planinskim uzvišenjima na potezu od Kuršumlije do Lukovske banje.
"Neverovatan sjaj ovih prostora je prosto potamneo. U jednom malom okruženju, od oko 20 kilometra u krug je pet velikih tvrđava, pet Jerininih gradova. Znamo da Jerina nije stigla sve da ih sagradi, ali se tako zovu", rekla je ona agenciji Beta.
Julka Kuzmanović Cvetković je kazala da treba otkriti zašto je sazidano toliko utvrđenih gradova, na malom prostoru.
Na području Kuršumlije ovo su prva opsežna istraživanja arheologa. Arheolozi su evidentirali 140 lokaliteta, iz različitih vremenskih epoha.
Arheolog iz Narodnog muzeja Beograd, Emina Zečević rekla je da najveći broj lokaliteta pripada srednjem veku, a manji broj su praistorijski i antički lokaliteti.
Ona je kazala da za mnoge od njih gotovo niko do sada nije znao, a da su istraživanja započeta tragom beleški putopisaca iz devetnaestog veka.
"Pošli smo tragajući za potvrdom tih podataka. Možemo sada da izađemo na sve te lokalitete, da ih evidentirano i dokumentujemo, da uzmemo koordinate, a to je i najvažnije, jer to do sada nije moglo biti zbog nedostatka savremene opreme", rekla je Emina Zečević.
Arheolozi kažu da novootkriveni srednjovekovni gradovi, ali i druge lokacije, zahtevaju arheološka iskopavanja, kako bi se došlo do preciznijih podataka i potvrda da li je reč o višeslojnim lokalitetima sa fazama iz starijih epoha. Oni ocenjuju da detaljnija istraživanja ovih gradova mogu doneti neočekivane rezultate.
Kampanja "Arheološko nasleđe Kuršumlije" sprovodi se svake jeseni, već četvrtu godinu a nastaviće se i iduće godine. Istaživanja finansiraju Ministarstvo kulture i informisanja Srbije i Turističko preduzeće "Planika" iz Kuršumlije.
Небески народ
26.11.2016. 13:54
када видим он јаднике на Хисторију како безвезе копају да нађу неку кућицу на подручју Енглеске, само се насмијем...код нас гдје год ашов забодеж можеш пронаћи десет пута више...
Ако су остатке тих градова пронашли археолози,шта су онд радиле археолошкиње?
Није одговарајући наслов.цитат из чланка:"највећи број локалитета припада средњем веку"закључак:То су градови из времена Деспотовине.
Ko je ovde lud,arheolozi,novinari ili ja? Pa kako Jerinini gradovi mogu biti Vizantijski? Ima li nesto Srpsko u ovoj Srbiji? Ne razumem taj mentalni sklop koji ce nesto radje proglasiti da je iz neke nepostojece drzave nego Srpsko. I onda se ne cudimo svemu sto nam se dogadja.
Komentari (4)