Pobeda, a ne primirje

21. 11. 2016. u 17:30

Taj 11. novembar 1918 ne bi trebalo da se naziva "Dan primirja", već kao dan kada su se do temelja razrušili snovi velike Germanije prinuđene da potpiše bezuslovnu kapitulaciju

Победа, а не примирје

Borislav Komad, novinar

PROŠLO je tačno deset dana od proslave kraja Prvog svetskog rata, dostojno obeleženog od svih naših medija, ali baš kao i poslednjih nekoliko godina sa pogrešnim naslovom sa kojim se, zasigurno, ne bi složile ni srpske vojvode Živojin Mišić, Radomir Putnik, Stepa Stepanović, Petar Bojović ni njihovi neustrašivi vojnici.

Taj 11. novembar 1918, radi istorijske istine, ne bi trebalo da se naziva "Dan primirja", već kao dan kada su se do temelja razrušili snovi velike Germanije prinuđene da potpiše bezuslovnu kapitulaciju što valja tumačiti kao njihov dan poraza, a ne kao dan primirenja.

Kako je do toga došlo?

Nemali broj zemalja Evrope, neke voljno, neke nevoljno, bi da se dodvore Nemcima brišući im podsećanja na zlodela koja su počinili u četiri ratne godine.

Zakerala bi rekla da izraz "primirenje" nije važan, iako je i te kako važan.

Mnogi tamošnji naraštaji, ali i oni vremešniji, učeći istoriju pomisliće kako su se njihovi preci tukli sa neprijateljima, pa se, eto 11. novembra pre 98 godina jednostavno "primirili", a ne izgubili rat ostavljajući iza svojih zlodela 37 miliona mrtvih!

Kakve li perfidnosti kada promenjenim nazivima neko hoće da izjednači dželate i žrtve!

Nije, nažalost, to i jedini pogrešno imenovan datum.

Tako je, na primer, 9. maj 1945. godine u nemalom broju zemalja kontinenta, opet uz udvaranje Berlinu, bezuslovna kapitulacija Trećeg rajha i njegovog firera Adolfa Hitlera umesto "Dana pobede" prekrštena u "Dan Evrope".

Za one države koje nisu učestvovale u velikom ratu, ili su se jednostavno predale nacističkoj Nemačkoj bez borbe, pogrešno nazvan datum kraja rata može se i razumeti.

Ne, međutim, i za one koje su ratovale i na kraju pobedile uz više od 50 miliona žrtava.

Među njima smo i mi i to u oba dva velika svetska požara, pa, shodno tome, nemamo ni istorijsko, ni moralno pravo da menjamo imena pobednika i amnestiramo pobeđene, jer nam novopečeni i nepozvani "kumovi" zaista nisu potrebni.

Da zaključimo: 11. novembar 1918. i 9. maj 1945. isključivo su "Dani pobede dobra nad zlom"!


Borislav Komad, novinar

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Aleksandar Timotijevic

21.11.2016. 17:53

Samo se mi Srbi stidimo svojih pobeda!Treba da slavimo Dan velike pobede!Slava besmrtnim junacima,zivela Srbija!

ljubica

21.11.2016. 22:46

@Aleksandar Timotijevic - nisam mogla da se načudim našoj gluposti niti sam mogla da se neviknem na izraz-dan primirja jer zna se savršeno dobro da je to dan pobede uz ogromne žrtve našeg naroda i to intelektualne-elite