Novosti u Institutu gde je lečen mali Radenko: Mislili smo - spasićemo ruku

B. RADIVOJEVIĆ

12. 10. 2016. u 09:01

"Novosti" u novobeogradskom Institutu za majku i dete "Dr Vukan Čupić" sa lekarima koji su lečili malog Radenka. Ni lekovi, ni operacije, ništa nije moglo da zaustavi gasnu gangrenu

Новости у Институту где је лечен мали Раденко: Мислили смо - спасићемо руку

Doktori sa Instituta do poslednjeg trena vodili bitku za dečakov život Foto N. Skenderija

- SMRT, i kad je izvesna, teško je povezati sa decom, čak i kad imaju neizlečiv maligni tumor, a kamoli kad ovako, iz punog zdravlja, "odu" - govori za "Novosti" dr Branislav Mojsić, anesteziolog. - Trenutkak kad sam sa svojim kolegama stao pred roditelje Radenka Nikodinovića, Zoricu i Milana, da im saopštim da je njihov sin preminuo, pamtiću dugo. Ovakvi događaji menjaju čoveka. Nema to veze s profesionalizmom. Znam da smo učinili sve, ali tužan sam jer nismo uspeli.

Doktor Mojsić poslednji je video malog Radeta živog. On ga je reanimirao. Dok se odvijala prava drama, i lekarima iz sekunda u sekund postajalo sve jasnije da, uprkos svim naporima, ovu bitku gube, Radenkovi roditelji bili su u Institutu za majku i dete "Dr Vukan Čupić", samo dva sprata niže. U 9.45, u subotu ujutro, bitka, započeta dva dana ranije, definitivno je izgubljena. Radenko je preminuo.

- Od ranih jutarnjih sati u četvrtak, kada je dečak primljen u Institut, prvo na odeljenje ortopedije, pa sve do poslednjeg trenutka oko njega je bilo angažovano toliko lekara, koliko je, inače, dovoljno da se zbrine 20 pacijenata - kaže dr Radoje Simić, direktor Instituta. - Niko nije gledao da li je isteklo radno vreme.

U direktorovom kabinetu, na radnom stolu, stoje snimci ruke preminulog dečaka. Žuti, veliki koverat sa delovodnim brojem 615. Datum: 6.10.2016. Tu je i sva ostala dokumentacija. U ponedeljak je već bila inspekcija, očekuje se i vanredni stručni nadzor.

Dr Žarko Drašković, ortoped koji je primio Radenka u Institut, sa pacijentima je, ne može da napravi pauzu. Njegov kolega, doktor Blagoje Grujić, vaskularni hirurg, prenosi nam utisak cele ekipe:

BOJANIĆ OBIŠAO DEČAKA - DR Dobrivoje Bojanić, koji je dečaka lečio u Loznici, u petak je došao ovde u Institut, da vidi kako je pacijent - kaže dr Radoje Simić.
- On je popričao sa kolegama o svemu što se preduzima i video je dete kada je vođeno na skener.

- Od prijema svi smo bili svesni da je dečak životno ugrožen, da je infekcija ozbiljna videlo se čim je ovde skinut gips, ali da će, uprkos svemu što smo preduzeli, tako brzo da se proširi na sve organe, teško je bilo i zamisliti. Odmah smo posumnjali na gasnu gangrenu, što se kasnije i dokazalo. Ovaki slučajevi su retki, i kod nas i u svetu.

Na prvom snimku polomljene leve ruke i krvnih sudova, uočeno je da uopšte nema cirkulacije. Dr Drašković uradio je prvu operaciju. To je bila bitka za dečakovu ruku. Ponovljeni snimak, u četvrtak popodne, pokazao je da je cirkulacija vraćena kroz jednu arteriju, ali, infekcija je napredovala.

- Dečak je već bio pod terapijom antibioticima kad je primljen u Institut, ovde su mu davane još četiri vrste najjačih antibiotika, ali ni to nije moglo da zaustavi gasnu gangrenu - priča dr Simić.

Sa kolegama iz KBC "Zemun" dogovoreno je da dečaka prime u hiperbaričnu komoru. Prvi tretman, u petak ujutru, bio je uspešan. Trebalo je da ode na još četiri.

- Malo iza podne uradili smo drugu operaciju, odstranili mrtvo tkivo, računajući da ćemo dečaku uspeti da spasemo ruku - kaže dr Grujić. - Ali, ni ultrazvukom, ni opipavanjem, nismo mogli da "nađemo" cirkulaciju. Ponovili smo snimak skenerom, i opet ustanovili da ni jedna od dve arterije nije protočna.

Još jedna operacija, i još jedan znak ohrabrenja. Vraćena je cirkulacija u jednoj arteriji.

U petak oko ponoći posledice prodiranja toksina kroz krvotok postajale su sve očiglednije. Više se nije vodila bitka za ruku, nego za dečakov život. Radenko je teško disao. Snimak pluća potvrdio je da kiseonik neće biti dovoljan, da mora na veštačka pluća. Počeli su da posustaju i drugi organi, bubrezi, srce... Lekovi nisu delovali.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (17)

deki iz sremcice

12.10.2016. 09:24

i mala deca znaju da ranu prvo treba dezinfikovati rakijom i slicno a tek posle obradjivati. jeste romsko dete, ali lekar koji mu je stavio gips na otvoreni prelom nacinio je gresku iz NEMARA....nezaintetesovan za pacijenta i ta greska mora da se plati..Mnogo je takvih nezainteresovanih lekara i prema Srbima pa kad dobiju po nosu onda dizu uzbunu kod Vucica....Da je dobio po nosu, dete bi ostalo zivo ali roditelji su se plasili zakona itd.....

jelena

12.10.2016. 13:03

@deki iz sremcice - joooj, cuj rakijom u bolnici? zezas ? sve strucnjak do strucnjaka.. pa valjda su mu dezinfikovali ruku, nisu opisali svaki korak to se podrazumeva.. i da se ogrebao radio bi alkohol jod..i ostalo... sve sami strucnjaci! greske se nekada desavaju! nazalost..

jaaaa

12.10.2016. 14:37

@deki iz sremcice - Dete uopste nije romske nacionalnosti.....Za Vasu informaciju!!!!

Zoran Ristic

12.10.2016. 09:29

E moje kolege,revaskularizacijom ruke samo ste pomogli slabasnom organizmu da se toksini prosire po celom telu, da ste amputirali ruku odmah nakon prijema, momcic bi mozda jos bio ziv! Na vama lezi odgovornost zbog lose procene, a o onim kvazilekarima iz Loznice (kvaziortoped i kvazipedijatar) necu ni da trosim reci! Tuga!

Ina

12.10.2016. 11:52

@Zoran Ristic - Pa meni tim od ovoliko lekara ne deluje da bas nisu znali šta treba prvo da rade.

VASKE

12.10.2016. 10:04

Velika tuga, neka je detetu laka zemlja, roditeljima daj bože snage da pretrpeo bol i tugu.

Jivica Prvulovic

12.10.2016. 10:14

dragi doktori nemojmo se lagati, niste azurni, niste strucnu, ko preskoci sestrinsko-birokratski zid i dodje do vas je supermen, ovom decaku je naj verovatnije doslo glave cekanje po hodnicima dok se cokoladama i viskijima ne namire svi

Aleksandar

12.10.2016. 10:14

Svaka cast ovim doktorima..citam i suze same idu..treba da se utvrdi ako je onaj u Lo pogresio i kako je do greske doslo..

Dragan Popovic

12.10.2016. 10:39

Prosle godine najgledaniji film u Srbiji je bila domaca komedija "Mali Budo" u kojoj zaplet pocinje kada dezurni lekar pod dejstvom alkohola po ko zna koji put ubije mladog pacijenta na operacionom stolu u zurbi da stigne da gleda fudbalsku utakmicu ...

Djordje Petrovic

12.10.2016. 10:44

Mozemo mi osudjivati koliko hocemo, ljudi rade svoj posao, pa ko i svi ponekad ili pogrese ili ne uspeju sticajem nesrecnih okolnosti. Jedina je razlika sto u hirurgiji i medicini ima mrtvih.

Dragan

12.10.2016. 10:53

@Djordje Petrovic - ... i sto u hirurgiji i medicini niko nece da radi posao za koji je placen od drzave i poreskih obaveznika pre nego sto dobije 500-2000 evra od pacijenta + viski Chivas ili XO francuski konjak ... Ko ima da plati lece ga, ostalima neka je laka crna zemlja.

Paula

12.10.2016. 14:32

Moj unuk je pre 10 godina imao puknuto slepo crevo i to nakon 3 dana cekanja na operaciju u Sremskoj Mitrovici (doktorka deciji hirurg na godisnjem) dete sa sepsom i tim puknutim slepim crevom upuceno je u institut za majku i dete u Beograd. Dete je bilo u kriticnom stanju i spaseno je u zadnjem momentu u institutu za majku i dete i mi smo zahvalni dok smo zivi toj ustanovi , a narocito Doktoru Jovanovicu koji ga je operisao. Neka mu Bog da svako dobro i njemu i njegovoj familiji.

Violeta. c

12.10.2016. 16:08

Sta bi smo mi da nemamo VMA, Urgentni, Institut za majku i dete. U Krusevcu ne mozes da se porodis bez para i protekcije. Pitanje je kad ce i nama da se ovako nesto desi. Koliko bola i ocaja. "Strasno da strasnije ne moze biti".

Maja

12.10.2016. 21:19

@Violeta. c - Na zalost verovali ili ne to se moze i ovde dogoditi u koliko dodje do greske ili u koliko je bitnija administracija i fond zavoda gde sam lezala.....Gde sam licno zobg nacelnice tog odeljenja gde sam lezala upala u Sepsu....zivot visio o koncu , kao i sama noga...ostale posledice....ima toga i kod nas...ono sto mogu reci iz nekog svog licnog iskustva i pakla koji sam prezivela u Beogradu svakako da je veca i opreznost i strucnost kao i mogucnost raznih dijagnostickih metoda u koliko je potrebno