Naša šnicla merka EU

Nemanja Subotić

21. 08. 2016. u 15:28

Kakvi su kapaciteti prerađivača mesa u Srbiji i u kojoj meri prevazilaze granice zemlje. Klaničari: Krajnje je vreme da se reši pitanje vakcinacije protiv svinjske kuge

Наша шницла мерка ЕУ

NAŠA šnicla mora što pre da se nađe na trpezama u Evropskoj uniji. Ograničenja za izvoz, pa i sam transport svinjskog mesa i većine prerađevina od svinjetine - složni su najveći prerađivači mesa u Srbiji. Na taj način, ne samo što će kapaciteti "Juhora", "Karneksa" i Industrije mesa "Matijević" biti u potpunosti zaposleni, već će se smanjiti turbulencije na tržištu, kao što je bila poslednja, izazvana nedavnim skokom cene tovljenika...

Srbija je, podsećamo, na "crnoj listi" EU jer još nije prestala sa praksom vakcinacije svinja protiv svinjske kuge. Dok vakcinacija ne prekine, naime, svinje, sveže meso, a i mesne prerađevine od svinjetine, koje nisu obrađene na više od 70 stepeni, ne samo da ne smeju da se plasiraju na tržište EU, već ne smeju ni da budu transportovane preko naše zemlje.

Na ovaj problem nedavno je ukazao i Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, koji je istakao kako će sa nadležnim državnim organima, naučnim institucijama i kompanijama ova organzacija podržati podizanje sirovinske baze i proizvodnih kapaciteta i konkurentnosti srpske mesne, klanične i prerađivačke industrije, kako bi se obezbedile dovoljne količine svinjskog mesa za domaće tržište po stabilnim cenama i svi uslovi za što veći izvoz.

- Iniciraćemo donošenje neophodnih međudržavnih sporazuma, ali i propisa, pre svega pravilnika i odluka, kao i usaglašavanje veterinarskih sertifikata koji će obezbediti traženi kvalitet svinjskog mesa za izvoz - rekao je Čadež.

Sa njim se slaže i Petar Matijević, osnivač i vlasnik istoimene Industrije mesa, koja ima najasavremenije kapacitete za preradu 300 svinja, 30 junadi i 4.000 pilića na sat, a većinu sirovna nabavlja sa svojih farmi.

SIVA ZONA JEDAN od problema mesne industrije u Srbiji je i to što, kako ukazuje Matijević, gotovo 30 odsto mesa i mesnih prerađevina završava u "sivoj zoni". - Kada se uzme u obzir podatak da imamo više od 360 registrovanih klanica, jasno je kakva je situacija - kaže Matijević. - Uz to, naravno, imamo u vidu i to da se na gotovo svakoj pijaci mogu kupiti mesne prerađevine, jasno je da tržište traži ozbiljno uvođenje reda.

- Da smo deo tržišta EU, sigurno da krize i velikih skokova i padova cene, pre svega sirovine, ne bi bilo - ukazuje Matijević. - Imali bi, naime, berzanske cene, ali i mogućnost da dodatno profitiramo zato što bi po boljoj ceni mogli da prodamo i ono meso koje u Srbiji teško nalazi kupca - masno tkivo, butkice, kožice, i slične kategorije slabijeg kvaliteta, odnosno, čak 50 odsto svinje.

Srbija je, podseća Matijević i ranije u zemlje koje su, sada, postale deo EU, plasirala meso i prerađevine od svinjetine.

- Tu je pre svega Hrvatska, ali, i Mađarska, koja je bila kupac naše slanine, i verovatno bismo mogli ponovo da zauzmemo tu poziciju - ukazuje Matijević. - Za sada izvozimo u Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, ali, to nije dovoljno...

U "Juhoru", jednoj od vodećih mesnih industrija u Srbiji sa stogodišnjom tradicijom u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina, koja pored fabrike i klanice, ima i maloprodajnu mrežu sa 31 prodajnim objektom u 25 gradova, kako svoju proizvodnju u najvećoj meri zasnovaju na domaćim sirovinama.

- Koristimo bazu "Delta Agrara" i drugih domaćih uzgajivača svinja, a već sada izvozimo na tržišta regiona kao i u Rusiju gde smo naišli na odličan prijem kod kupaca - kažu u "Juhoru". - Izvozimo uz tehničke teškoće, jer roba koja nije termički obrađena na više od 70 stepeni ne može da se transportuje preko teritorije EU, ali, i na ovom tržištu prisutni smo sa brendom "Delikata pašteta". Veliki podstrek celoj mesnoj industriji bi bio omogućavanje plasmana robe na tržište EU, što se nažalost pokazalo kao dugotrajan i komplikovan proces.



KAPACITETI ZA IZVOZ

I U "KARNEKSU" iz Vrbasa, u kom se, u više od od 150 artikala, godišnje preradi oko 18.000 tona svežeg mesa, ističu kako im proizvodni kapaciteti prevazilaze potrebe tržišta naše zemlje, i da im izvoz u ukupnom našem prometu čini 40 odsto.

- Na izvoznim tržištima važimo za ozbiljnog igrača - na onima na kojima već duže vreme poslujemo učvrstili smo svoju poziciju, a trudimo se i da konstantno osvajamo nova - kažu u "Karneksu". - Prisutni smo gotovo u čitavom regionu, od kraja prošle godine i u Hrvatskoj i Sloveniji. Pored toga, naši proizvodi dostupni su potrošačima u Rusiji, zemljama EU, u Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj kao i dalekoj Australiji. I za nas je od suštinskog značaja da se pitanje oko vakcinisanja protiv svinjske kuge reši što pre, jer bi nam to, osim izvoza polutki, komada mesa poput plećke, buta, karea, vrata i svežeg mesa za EU, omugućilo i direktan transport do Rusije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Duks

22.08.2016. 13:48

Da,da,da...naročito ....... sa onim smrdljivim mesom i otpadom uvezenim iz Nemačke. Ovi ljudi sa Prve hiruške ne mogu da "poseku" sve karcinome debelog creva zahvaljujući baš svom tom đubretu kojim se hrani nacija. Samo vi uništite seljaka,a na dobrom ste putu,pa će mo se onda hraniti samo belosvetskim otpadom i umirati zahvaljujući istom.