Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika: Spisak novog identiteta
12. 04. 2016. u 12:43
Prvi deo "Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika" - CANU: Svaka druga - Njegoševa. Prof. Stojanović: Kopiraju srbiste
Prof. dr Jelica Stojanović
NA više od 500 stranica "Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika" koji je objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), našlo se 12.018 reči, među kojima, kako kažu priređivači, i 3.445 reči koje pripadaju narodnom govoru i održavaju crnogorski mentalitet. Iz CANU poručuju da ovo delo predstavlja temelj za crnogorski identitet i njihov je poklon obeležavanju desete godišice obnove crnogorske nezavisnosti.
- Rečnik otkriva leksičku riznicu koja je zajednička Njegošu i današnjim govornicima crnogorskog jezika. Dakle, slobodno možemo reći da nam je svaka druga - Njegoševa. Svi značajni pisci 20. veka koji su doprineli uspostavljanju crnogorske tekstualnosti zastupljeni su u izvorniku - kaže predsednica Saveta za izradu "Rječnika" Tatjana Đurišić Bečanović.
Drugi tom "Rječnika" trebalo bi da bude publikovan idućeg aprila i kada bude kompetiran objediniće građu od čak 90.000 reči! I biće skoro duplo brojniji od drugog izdanja Vukovog "Rječnika". Prof. dr Jelica Stojanović sa Odseka za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću kaže da je reč o projektu sa nenaučnim i neutemeljenim imenom.
- Koliko se sećam, bilo je predviđeno da se uradi rečnik govora Crne Gore, podrazumevalo se, srpskog jezika. I građa je decenijama sakupljana kao građa rečnika srpskog jezika. Na tome su radili, nekad, vodeći lingvisti, najčešće iz Crne Gore - kaže za "Novosti" Stojanović. - Ovo danas što se radi je krađa i prekrađa onoga što je srbistika u okviru svog leksikološkog i leksikografskog rada temeljno i naučno uradila, pokušavajući da to podvedu pod novo ime. Srbistika je stvorila metodološke i naučne okvire, u koje se uklapa velika građa, tako da se u ovom novom naumu CANU kopira ono što je uloženo znanje i pregalaštvo srbista i podvodi pod crnogorski. Za drugo se nema ni znanja, ni naučnog poštenja.
"DUGOTRPNA DUGOČEKALICA"
IZMEĐU tvrdih korica našle su se lekseme - bambrek - zadrigli, lepotan, avizan - pametan, bjelače - vunene čarape, vazdan - ceo dan, valutak - obli kamen, velji - veliki, viganj -galama, pot - znoj, lasno - lako, sumaren - podmornica, soldat - vojnik, fadžola - pasulj, korota - žalost, špital - bolnica, škatula - kutija, dugotrpna dugočekalica - usedelica, furmina - šibica, amrela - kišobran, gatnjik - učkur, pirun - viljuška... U "Rječniku" su i pozajmljenice, recimo, engleskog jezika koje su se odomaćile među Crnogorcima. Takve su: blog, bestseler, bilbord, botoks, veb...
Vladimir Crnjanski
12.04.2016. 12:51
Zamisli da onolika amerika moze da govori engleskim a da im to nije problem, dok ovaj nas prekrstavaju svakih par godina
Ha Ha Ha !!!
...ово је равно патентирању точка,хвала вам што постојите...
Do juce je izigravala "velikosrpkinju" i kupovala skolske knjige za svoju djecu po Srbiji, no avetinja osta avetinja.
kakve ovo veze ima sa nama?
Komentari (23)