Vozačima lakše, a državi puna kasa
21. 02. 2016. u 19:30
Prekršajni nalozi od ponedeljka važe za kazne do 50.000 dinara, ozakonjen i sporazum o priznanju prekršaja
SA poslednjim izmenama Zakona o prekršajima, koje stupaju na snagu od ponedeljka, veći broj prekršaja biće obuhvaćen nalogom, a vozači će moći da sklope sporazum o priznanju prekršaja čak i kada im je zaprećena privremena zabrana upravljanja vozilom, što praktično znači da će lakše moći da se vrate za volan.
- Cilj nam je da što veći broj prekršaja bude obuhvaćen nalogom - kaže Milan Marinović, predsednik Prekršajnog suda u Beogradu. - Zato smo poslednjim izmenama ZOP predvideli da maksimalna fiksna novčana kazna bude povećana sa 10.000 na 50.000 za građane i odgovorna lica u firmama, za preduzetnike na 150.000, a za pravna na 300.000.
Dizanje limita je izuzetno važno jer, po srpskim propisima, prekršajni nalog može da se izdaje samo za one prekršaje za koje je predviđena fiksna, a ne klizna novčana kazna. To je do sada često bio ograničavajući faktor. Sada se očekuje da budu izmenjeni i zakoni koji regulišu različite vrste prekršaja (od saobraćajnih do poreskih i carinskih), da bi klizne novčane kazne za manje "grehe" bile zamenjene fiksnim. To će otvoriti širom vrata za prekršajne naloge.
- Nalogom dobijaju svi: građani jer plaćaju pola kazne, organi koji ih gone jer za osam dana dobijaju novac i počinilac je kažnjen, a sudovi jer su rasterećeniji - konstatuje Marinović.
ČAK 75 odsto prekršajnih naloga biva plaćeno u roku od osam dana, kaže sudija Marinović. Samo pola procenta ljudi traži sudsko odlučivanje, a 24,5 odsto njih niti plati polovinu kazne, niti traži sudski spor. Zato njihove kazne posle isteka roka automatski ulaze u izvršenje.
On očekuje da će se sa primenom izmena ZOP videti i prvi rezultati sporazuma o priznanju prekršaja. Naime, do sada je praksa bila šarolika, pa su neki sudovi prihvatali sporazum kada je u pitanju privremena zabrana upravljanja vozilom, a drugi nisu. Sada je ovaj sporazum ozakonjen, pa će nesavesni vozači moći da se dogovore i potpuno izbegnu zabranu ili je makar smanje.
Inače, za prve dve nedelje funkcionisanja registra neplaćenih novčanih kazni (27. januara - 12. februara) uneto je više od 318 miliona dinara uplata (oko 2,6 miliona evra). U istom periodu prošle godine evidentirano je samo 42,7 miliona, potvrđeno je, za "Novosti", u Ministarstvu pravde.
To znači da je ove godine, od kada građani mogu elektronskim putem da provere da li imaju neku neizmirenu novčanu kaznu za saobraćajni ili bilo koji drugi prekršaj, i od kada su prekršajni sudovi, policija i osiguranje umreženi u SIPRES sistem, naplata porasla za 745 odsto, odnosno sedam i po puta!
Takođe, od prve informacije da je u registru oko 20 miliona evra duga, za dve nedelje građani su izmirili 13 odsto. Zanimljivo je da je dve nedelje pre puštanja ovog portala u rad evidentirano duplo manje uplata nego otkad on funkcioniše.
* broj izvršenih naloga
* 2014. godina - 13.282
* 2015. godina - 61.091
- Poboljšana naplata prekršajnih kazni ima dalekosežnije posledice - kažu u Ministarstvu pravde. - Kada građani i firme shvate da će morati da plate kaznu i odgovaraju za prekršaj koji su počinili, neće sebe dovoditi da krše zakon. Novi ZOP uvodi disciplinu i utiče na smanjenje prekršajnih postupaka: manje prekoračenja brzine, manje vožnji u pijanom stanju, manje prolazaka kroz crveno svetlo... Jednom rečju, manje udesa i manje izgubljenih života.
* prekršajni nalog - 2.088.122.500
* ukupno - 9.752.711.682
Od kada je ZOP počeo da se primenjuje, 1. marta 2014, pa sve do 9. februara ove godine, ukupno je naplaćeno 9,7 milijardi dinara novčanih kazni i prekršajnih naloga. Mada je lane čak povećan priliv predmeta, a broj postupajućih sudija smanjen, ipak je rešeno više slučajeva nego godinu pre toga, i to za 118.520.
- I naši izveštaji pokazuju da je dupliran broj dobrovoljnih uplata kazni, i to ne samo novih, već i starih, čija je naplata već ušla u izvršni postupak - kaže Milan Marinović. - Jedan broj ljudi plaća kazne da bi mogli da produže vozačku ili saobraćajnu dozvolu, ali dosta njih nema akutni problem, već reaguju preventivno i žele da izbegnu upis u registar.
Bogdan
21.02.2016. 19:43
Ne razumem zasto su kazne na firmu vece nego za fizicko lice? Jedan bahati radnik moze poslodavcu naneti ogromnu stetu... Zbog cega?
@Bogdan - Pa ti onda ne zaposljavaj bahate radnike.
@Bogdan - Pa kad bi znao gde cu da padnem ja bi seo.
Nije bitna bezbednost saobraća
Nije bitna bezbednost saobraćaja već da se napuni budžet.
Komentari (18)