Reke i jezera će ostati bez riba

SRBIJA je, slažu se upućeni, veoma bogata atraktivnim terenima, odnosno vodama pogodnim za sportski ribolov. Na njima, međutim, kako upozoravaju sportski ribolovci, ima sve manje ribe, a pojedina jezera ostala su, kako oni ukazuju, potpuno pusta.

Ribokradice, koje plemenitu ribu i riblju mlađ izlovljavaju mrežama, pa i strujom i gasom, ovim nečasnim poslom, kako upozorava Predrag Radovanović, pasionirani sportski ribolovac iz Beograda, bave se i kada na vodi ima ribolovaca.

- Nekada su ribokradice bile aktivne samo noću, a sada dolaze i preko dana, pa čak i teraju nas sportske ribolovce - ogorčen je Radovanović. - Ima voda na koje sam danima odlazio da pecam, a da nisam video ribočuvara. A ima li šta tužnije od vode bez ribe, i od toga da naši ribolovci, umesto da budu domaćini kolegama iz sveta, turistički odlaze da pecaju u inostranstvu, tražeći dobar ulov.

Ovakva situacija, međutim, kako ukazuje Vladimir Stakić, član Upravnog odbora Asocijacije sportskih ribolovaca Beograda, mogla bi vrlo lako da se promeni, zajedničkim radom državnih organa, a i samih sportskih ribolovaca.

- KONKURS za ustupanje na korišćenje ribarskih područja, koji je objavljen u novembru, dobro je pripremljen, jer se vodilo računa da budući korisnici moraju dokazati svoju tehničku opremljenost, broj i obučenost ljudstva kao i predstaviti mere koje će preduzeti u čuvanju ribljeg fonda na našim vodama - kaže Stakić. - Mi sportski ribolovci, kojih, siguran sam, ima više od 60.000, ocenili smo ga pozitivno, jer je stanje ribljeg fonda na vodama u Srbiji katastrofalno i moraju se preduzeti hitne mere da bi se stanje popravilo.

Upravo u tom cilju, kako ukazuje Stakić, održan je krajem prošle godine i sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na kom su potencijalni korisnici voda, ribolovci i predstavnici Ministarstva, izneli svoje stavove o ovom važnom pitanju.

- Ohrabreni smo ovim sastankom, jer nam se čini da su i u Ministarstvu uvideli kako neki dosadašnji korisnici voda ne bi smeli da ih zadrže, odnosno kako je potrebna daleko stroža kontrola samih korisnika - kaže Stakić. - Do sada smo imali situaciju u kojoj korisnik vodu drži 10 godina, a da niko ne proverava na koji način njome gazduje.

RIBOLOVAČKA zajednica, kako kaže Stakić, i sama je spremna da pomogne u tom poslu, sa hiljadama dobrovoljaca koji su svakodnevno na vodi, i najbolje znaju kakva je situacija na terenu.

- Spremni smo da se organizujemo i da sa terena prikupljamo podatke o aktivnosti ribočuvara, i da primedbe, odnosno podatke o tome gde ih nema prosledimo nadležnima, kako bi oni mogli da urade svoj deo posla - objašnjava Stakić. - U Srbiju se nekada dolazili zapadni turisti, kako bi uživali u ribolovu i od toga se dobro prihodovalo. Mi smo spremni da sve uradimo, da se ova vremena vrate, i da naše vode ponovo budu bogate ribom kao ranije...

ATRAKTIVNE VRSTE

RIBOLOVNI turizam u Srbiji, ukazuje prof. dr Branko Miljanović, sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, mogao bi vrlo lako da se razvije, naravno, uz pomoć nadležnih organa.

- Imamo atraktivne terene, pa i atraktivne vrste riba, koje bi, posle samo nekoliko godina pažljivog gazdovanja, mogle da izađu iz zaštite i da se ponude sportskim ribolovcima - kaže Miljanović. - Imamo, takođe i desetine mladih stručnjaka, turizmologa, koji bi mogli da naprave atraktivne programe za strane turiste, tim pre što na mnogim vodama imamo i kvalitetne smeštajne kapacitete. Potrebno je, međutim, da se formiraju specijalizovane turističke agencije, ili da postojeće turističke agencije počnu da se zanimaju za ovaj vid turizima, i da ga ponude stranim ribolovcima.