Koje su zamke evropskog puta
03. 01. 2016. u 21:00
Akademik Vasilije Krestić o pregovorima sa Briselom, ucenama oko Kosova, NATO, Rusiji, odnosima sa Hrvatskom, Vojvodini...
Vasilije Krestić
ZA mene je nepojmljivo onako slavodobitno, svečarsko i hvalospevno obeležavanje početka pregovora sa EU, utoliko pre što poglavlje 35, kako čujemo, ima "puno različitih zamki". Iz dosadašnjih javnih rasprava uspeo sam da shvatim da niko ne zna, ili neće da prizna da zna, šta se krije iza uslova koji zahteva "potpisivanje pravno obavezujućeg ugovora između Srbije i Kosova". Ako je to priznavanje nezavisnosti Kosova, zar tome treba da se radujemo i da početak pregovora sa EU proglašavamo za veliki uspeh i za revolucionaran događaj.
Akademik Vasilije Krestić ovim rečima komentariše događaj koji je, po mnogim, obeležio ne samo proteklu godinu, nego i širi istorijski period.
Po njemu, međutim, prošle godine dogodilo se nešto mnogo značajnije:
- Po meni, proteklu godinu obeležila je smena rukovodećeg tima SANU - kaže Krestić u razgovoru za "Novosti".
Uprvo je novi predsednik SANU Vladimir Kostić u jednom momentu uzburkao javnost izjavom da se narodu mora reći istina o Kosovu?
* Da li je taj događaj važan koliko i otvaranje pregovaračkih poglavlja, s obzirom na to da se SANU nikada nije tako jasno odredila prema Kosovu?
* PROVELI ste na Univerzitetu više od četiri decenije. Kako ocenjujete kvalitet obrazovanja? Da li je ono kadro da iznedri ljude kakvi su nam potrebni u borbi s krizom u gotovo svim društvenim segmentima?
- Već dugo godina, gotovo dve decenije, nisam u nastavi, ali budno pratim zbivanja posebno na mom Filozofskom fakultetu, na kojem stanje i odnosi među nastavnicima nisu takvi da se njima možemo pohvaliti. Mislim da su bolonjski principi, za koje smo se nedovoljno promišljeno opredelili, unazadili naše univerzitete, da su snizili nivoe nastave i znanja. Oporavak neće biti ni brz ni lak.
- Oba događaja koja pominjete izazvala su veću buru nego što zaslužuju. Očigledno je to nekome bilo potrebno.
* Po svemu sudeći, konačan prijem u EU podrazumevaće da Kosovo "menjamo" za Evropu. Da li treba pristati na sve uslove koji se pred nas stavljaju?
- Strah me je da će to biti ishod svih dosadašnjih pregovora i dogovora koji se vode u Briselu.
* Predsednik Nikolić smatra da SANU treba da se oglasi povodom pregovora sa EU, odnosno, poglavlja 35 i zamki koje se u njemu kriju, a tiču se Kosova. Da li Akademija treba da bude više uključena u rešavanje ovakvih pitanja?
- Uvek sam se zalagao za to da SANU treba i mora svojim naučnim saznanjima i naučnim rezultatima da posluži nacionalnim i državnim interesima. Raduje me što predsednik Nikolić ima poverenje u SANU. Međutim, nisam siguran da u ovom slučaju, kad su pregovori dalako odmakli, SANU može naprečac biti uključena u pregovore bez podrobnog uvida u sve dosadašnje faze dogovaranja, bez uvida u svu dosadašnju dokumentaciju briselskih odluka. Bojim se da bi za SANU bilo neozbiljno i neodgovorno da uđe u posao koji je, bez njenog učešća, daleko odmakao. Mislim da bi SANU u ovoj fazi razgovora bila od male koristi, ali da bi na sebe preuzela veliku, možda čak i istorijsku odgovornost.
* Bili ste vrlo nezadovoljni prethodnim rukovodstvom Akademije, tvrdili ste da vodi antisrpsku politiku. Da li se nešto promenilo dolaskom novih ljudi na čelo SANU?
- Ne samo da sam bio nezadovoljan prethodnim rukovodstvom SANU, već sam i mnogim dokazima pokazao i dokazao da je ono vodilo antisrpsku politiku. Iako je novo rukovodstvo tek nekoliko meseci na čelu SANU, ono je pokazalo da je u svim područjima kojima se bavi Akademija inicijativnije, preduzemljivije i neuporedivo radnije od prethodnog. U nekoliko navrata ono se i javno oglasilo onako kako dolikuje SANU. To se desilo u slučaju Srebrenice, oko pitanja prijema Kosova u Unesko i nekim drugim slučajevima. Nadam se da će novo rukovodstvo Akademije vratiti ugled ustanovi koji je prethodno rukovodstvo urušilo.

- Što se mene tiče, nisam siguran da ćemo se usrećiti čak i ako uđemo u EU. Što se tiče ulaska u NATO, verujem da će o tome imati prilike narod da se izjasni na referendumu, a ako se to desi, Srbija sigurno neće ući u taj savez.
* Kako ocenjujete trenutne odnose Srbije i Rusije? Da li su oni dovoljno dobri i čvrsti ili bi tu trebalo nešto menjati, poboljšati?
- Rusija je samo tokom ove godine konkretnim potezima, u slučaju Srebrenice i prijema Kosova u Unesko, pokazala da je spremna da stane iza nas kad nam je njena pomoć potrebna. Za pohvalu je to što se naša vlada opire svakom nametanju sankcija Rusiji. Nadajmo se da će u tome istrajati. Sa takvom, nama prijateljskom a moćnom i bogatom zemljom, kakva je Rusija, sve odnose treba neprestano na svim poljima proširivati i učvršćivati.
* Kao vrsni poznavalac odnosa Srbije i Hrvatske, kako ocenjujete odnose između te dve države?
- Ti odnosi nisu dobri i neće biti dobri sve donde dok Srbija sa tom, nama susednom zemljom ne uspostavi u svim oblastima života stroge principe reciprociteta. Prema tome, nigde ne smemo popuštati više nego što popušta Hrvatska, ali nigde ne smemo davati ni više ni manje nego što daje Hrvatska. U svemu mora biti uspostavljena politika pariteta.
* KRESTIĆ je 34 godine član SANU, bio je dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta, u svom naučnom opusu bavio se istorijom odnosa Srba i Hrvata i važi za jednog od najboljih poznavalaca komplikovanih odnosa između ove dve države. Pisao je o jugoslovenskoj ideji, a posebno je izučavao političku istoriju, istoriju društva i društvenih pokreta, kao i kulturnu istoriju. Iz tih oblasti napisao je brojne monografije, studije, članke, rasprave, eseje...
* PRE nego što se posvetio nauci, Krestić je bio aktivan odbojkaš, nastupao je za Partizan gde je bio član prvih posleratnih šampionskih generacija beogradskih crno-belih, a potom i za subotički Spartak. Bio je i reprezentativac Jugoslavije.
- Onima kojima je stalo da destabilizuju Srbiju, a takvih, nažalost, ima i u zemlji i izvan nje, koristili su, i danas koriste, i sutra će koristiti Vojvodinu kao oblast na koju imaju pretenzije, da je destabilizuju i da je otrgnu od Srbije. Iako je srpsko stanovništvo u Vojvodini najbrojnije, njihove političke stranke međusobno su najaviše i najjače sukobljene. One nemaju jedinstven stav o nužnosti očuvanja teritorijalnog integriteta Srbije. Nekima od tih stranaka važniji su partijski i lični od nacionalnih i državnih interesa. To je dokaz naše političke nezrelosti, a Vojvodina je zbog toga veoma ranjiva. Ranjiva je i zato što još nisu prevaziđene razlike između starosedelaca i kolonista, ali i zato što upravljači naše zemlje nisu u stanju da shvate sve specifičnosti naše severne pokrajine, pa i da pronađu načine kako njome na najbolji način treba upravljati.
* Kolika je snaga vojvođanskog separatizma?
- Vojvođanski separatisti nisu brojni i sami za sebe ne predstavljaju respektabilnu snagu, ali treba znati da oni nisu usamljeni, da su iza njih uvek stajali Zagreb i Budimpešta, koji često i ne skrivaju svoje pretenzije na tu našu plodnu ravnicu. Uz to, i neke od velikih sila, koje nam nisu naklonjene, ako budu želele u nekom trenutku da destabilizuju Srbiju, ili da je nečim ucenjuju, naći će partnere u vojvođanskim separatistima. Zbog toga oni nisu bezazleni i nisu za potcenjivanje.
* Kolika je realno opasnost od mađarskih fašističkih stranaka koje svoje ogranke imaju u Vojvodini?
- To što pojedine mađarske fašističke stranke imaju svoje ogranke na teritoriji Vojvodine dokaz je njihovih agresivnih težnji, njihove namere da se domognu južnog kraja Vojvodine, koji su izgubili Trijanonskim ugovorom, ali i slabosti naše države koja im dozvoljava da vršljaju po našoj zemlji. Ako se tom vršljanju ne stane blagovremeno na put, može doći i do neželjenih posledica.
Dumar
03.01.2016. 21:56
Izdaja se mora prekinuti, dok jos ima vremena. Okrenimo se Rusiji i ostatku sveta, tamo gde ce nam dati podrsku, ako Boga znate. Sacuvajte nesto od dostojanstva ovog naroda, da bi mogao da se oporavi. U suprotnom, nema od nas nista.
Sta reci? Svaka rec mu valja.
180 хиљада прописа чекају као тенкови на границама да пониште наш суверенитет и да се све одлучује у Бриселу са "Шачицом службеника" добор плаћеним, то је замка уласка у ЕУ. Ту "Шачицу људи" који нико не бира одлучују о нашим судбинама у свим сверама живота. Намети и регулативе који не иду на руку обичном човеку и то све под диригентском паилицом "Великог Брата" према коме они морају по заслугама бити лојални. Циљ је да што мање људи буде у одлучивању у глобалној катаклизми цивилизације.
@Прасон 33° - Slažem se sa "Prason 33" -( a trebalo je 2008 ako se dobro sećam podržati Koštunicu) "EU put" fuj - nekada "Titiov put" - dokle to???Nekada "hopteka prošlosti"(A to bubne neko od glavnih)-koju su ponavljali političari ,sada "prepoznavanje" stalno se nešto" prepoznaje" Da li oni sebe prepoznanaju u ogledalu?, dokle ti papagaji da vode politiku u ovoj zemlji?
Najbolje je da se stariji srpski akedemici pažljivo saslušaju, ali odluku da li Srbija ulazi u EU ili ne , trebalo bi da donesu oni koji će uživati u blagodetima i posledicama takve odluke.
Komentari (33)