Doprinose država ne vraća
26. 10. 2015. u 13:20
Uplate za PIO ostaju Fondu i onda kada osiguranik nije uspeo da ispuni uslove za penziju. Sa manje od 15 godina staža ne može da se očekuje ni povraćaj novca ni ček
SVI oni koji su uplaćivali ili i dalje u kasu PIO fonda uplaćuju doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje kraće od 15 godina ne samo da u Srbiji neće dobiti penziju, već im ni uplaćeni novac nikada neće biti vraćen. Pare za svaki dan radnog staža manji od decenije i po država uzima za sebe, a ne postoji ni mogućnost vraćanja bar dela novca.
Kako naglašavaju u PIO fondu, penzijski sistem Srbije zasniva se na principu tekućeg finansiranja, odnosno penzije se isplaćuju iz tekućih doprinosa.
- Zakonom o PIO je predviđeno da se prava iz PIO stiču i ostvaruju zavisno od dužine ulaganja i visine osnovice na koju su plaćeni doprinosi za PIO i uz primenu načela solidarnosti - objašnjavaju u fondu. - Naši propisi takođe ne sadrže ni odredbe kojima se predviđa mogućnost povraćaja doprinosa.
S druge strane, zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje predviđena je mogućnost njihovog povraćaja u slučaju da je on plaćen na osnovicu koja prelazi iznos najviše godišnje osnovice. Takođe, u članu 10 zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji stoji i da fizičko odnosno pravno lice ima pravo na povraćaj više uplaćenog ili pogrešno plaćenog poreza i doprinosa, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i na povraćaj poreza i doprinosa kada je to drugim zakonom predviđeno. Za povraćaj doprinosa po pomenutim zakonima, međutim, nadležna je Poreska uprava.
Srpski penzioni sistem se razlikuje od mnogih drugih država i po tome što kod nas ne postoji ni pravo na socijalnu penziju, odnosno minimalnu zagarantovanu za one bez radnog staža, ili za one koji nisu prešli zakonski limit od 15 godina. U našem okruženju ona postoji samo u Sloveniji, gde je primaju i domaćice. To znači da žene koje rade, recimo, osam godina, postanu majke i više se ne zaposle, nikada neće dobiti ni dinara od uplaćenog novca.
Katarina Stanić, direkor Centra za socijalnu politiku, objašnjava, za "Novosti", da je uslovljavanje ostvarenja prava na penziju nekim minimalnim stažom ili iznosom osiguranja uobičajeno rešenje i u evropskim sistemima.
- Može se polemisati o visini tog uslovljavanja, ali je logično da ono postoji jer bi nekada iznos penzije bio toliko nizak da bi samo administrativno zakomplikovao isplatu, a suštinski ne bi dao nikakvo rešenje toj osobi - kaže Katarina Stanić.
OTVORENA PITANjA
Katarina Stanić naglašava da je pitanje i šta je sa doprinosima nekog ko je umro dok je još uvek bio osiguranik ili je tek počeo da koristi penziju. U našem sistemu zato postoji porodična penzija, iako ona u nekim sistemima i ne postoji.
Otimanje od građana
26.10.2015. 13:46
E pa ovo nije u skladu sa elementarnim pravima čoveka. Po svim pravilima i u svim državama sveta, sav taj novac građanima mora da se vrati u revalorizovanoj vrednosti, i to sa kamatom.
@Otimanje od građana - Tacno tako, moj otac je radio u nemackoj godinu dana i sad od njih redovno dobija penziju. Cista pljacka kao sto je i smanjenje penzija.
Nadam se da ce nekad uvesti privatni PIO pa da se ljudi raskusuraju sa ovakvim drzavnim PIO.
Zakon me primorava da plaćam doprinose, i da nije tako, ne bih platio ni dinara, jer moj novac ne ide za moju buduću penziju, nego za isplate tekućih. Šta se može očekivati od državne penzije, može se videti ako pogledate državne penzionere oko sebe.
Srbija za razliku od zemalja u okruženju kasni sa reformom penzijskog sistema najmanje desetak godina i jedna je od retkih koja nije uvela obavezno privatno tkz. drugi stub penzijskog osiguranja. U ovakvom modelu sredstva pojedinaca nalaze se na individualnim racunima zaposlenih pa politicari i partije ne mogu uticati na njih, ne mogu obecavati vece niti smanjivati penzije da bi dobili glasove biraca.
Komentari (10)