Duže u prevozu nego na dijalizi

B. RADIVOJEVIĆ

14. 07. 2014. u 21:20

U 54 državna i pet privatnih centara u Srbiji na dijalizu ide oko 4.500 pacijenata. Državni centri prebukirani, rade u tri smene. Privatni imaju istu cenu, ali su skoro prazni

PACIJENTA iz Zemuna kola Hitne pomoći, koja usput, na različitim adresama, skupljaju još četvoro obolelih, i prolaze pored privatnog centra na Novom Beogradu, gde tretman košta koliko i u državnim ustanovama, tri puta nedeljno na dijalizu voze u - Lazarevac! Tako se bubrežni bolesnici maltretiraju, jer u prevozu često provedu više vremena nego na dijalizi, a državu, kada se uračunaju troškovi transporta, tretman košta više nego kod privatnika.

Iako su zdravstveni centri prebukirani i rade u tri, pa i četiri smene, u privatnim, u koje je uložen kapital, i država ne mora da brine ni o održavanju i obnovi aparata, nito o platama i ostalim troškovima, koristi se tek oko 30 odsto kapaciteta. U takav jedan centar u Nišu investirano je tri miliona evra nemačkog kapitala, ali se pacijenti tamo ne upućuju, a u Kliničkom centru Niš dijaliza mora da radi u četiri smene!

U 54 državna centra trenutno se dijalizira 4.200 pacijenata, a u pet privatnih, u vlasništvu dve kompanije „Frezenijus“, koji ima tri, i „Medikom“ sa dva centra, još oko 260 do 270.

VEĆINA NE DOČEKA TRANSPLANTACIJU Manje od 25 odsto pacijenata na dijalizi, zbog neophodnosti da se poklope tkiva, može da dobije bubreg živog srodnika, a za ostale je spas jedino kadaverična transplantacija (organ donora u stanju moždane smrti). Kod nas je, međutim, rađeno jedva 30 do 40 kadaveričnih transplantacija bubrega godišnje. Prošle godine je bilo 40 donora, što je najveći broj od početka razvoja transplantacionog programa u zemlji, pa je urađeno 90 transplantacija - 70 bubrega, 17 jetri i tri srca. Nikola Grubor kaže da bi, kako bi se smanjio priliv pacijenata na dijalizu, godišnje trebalo da se presadi 200 bubrega, a taj cilj bismo mogli da dostignemo tek sa dva miliona potencijalnih donora, kojih je sada oko 80.000.

- Aparati i uređaji za pripremu vode u državnim centrima su obnovljeni i stanje je sad zadovoljavajuće, mada ne može da se meri sa dijalizom u privatnim centrima, koja je mnogo kvalitetnija i komfornija - kaže Nikola Grubor, predsednik Saveza bubrežnih invalida Srbije. - Imamo, međutim, veliki problem sa lekovima koje pacijenti na dijalizi moraju da primaju. Svim centrima sem u privatnim, nedostaje eritropoetin, hormon koji učestvuje u proizvodnji eritrocita i koristi se za lečenje anemije. Nema preparata gvožđa koji se daju intravenski i retko gde se koristi redovan tretman nadoknade vitamina B i C grupe, a ako ih pacijenti ne primaju, posle par godina dijalize dolazi do teških oboljenja nerava - polineuropatija, koje su neizlečive. Vitamina nema već dve-tri godine, a eritropoetina ima, ali nedovoljno.

Standardi za dijalizu i u Srbiji su nedavno usaglašeni sa evropskim. Grubor kaže da su osnovne procedure tretmana zaista unapređene: povećan je broj visokoefikasnih karbonatnih dijaliza u odnosu na nisko efikasne. Tako po novim standardima 20 odsto pacijenata ima pravo na hemodijafiltraciju kao najkvalitetniji oblik dijalize, 70 na visokoefikasnu bikarbonatnu, i 10 odsto će ići na niskoefikasnu, koja ne može da se izbaci iz tretmana, jer je neophodna pacijentima na početku dijalize dok je funkcija bubrega još očuvana. Ranije je na visokoefikasnoj dijalizi bilo oko 50 odsto pacijenata, a ostali su bili na niskoefikasnoj.

- Svesni smo u kakvoj su situaciji država i zdravstvo, i da para za velike pomake nema. Sad, međutim, mora da se radi na tome da se poprave uslovi u samim centrima. Gužva je tolika da kad se u toku tretmana pokvari aparat, od ostalih pacijenata on ne može da se zameni. Hitna pomoć nema dovoljno vozila za prevoz na dijalizu. U centrima se kuburi čak i sa posteljinom. Infekcije hepatitisom C posledica su nerazdvajanja pozitivnih i negativnih pacijenata, jer nije dovoljno samo razdvajanje na aparatima. Na Zapadu te dve grupe pacijenata imaju posebne sobe za dijalizu, svlačionice, toalete, a osoblje koje dijalizira inficirane hepatitisom C, nikada ne ulazi kod pacijenata koji nemaju ovu virusnu bolest. Kod nas je to, nažalost, fizički nemoguće sprovesti. I osoblje u centrima radi u teškim uslovima, nemaju svlačionice, ni dovoljno maski i rukavica, a radi se od ujutru do uveče.

JEFTINIJE NEGO U OKRUŽENjU Doktor Rajko Hrvačević kaže da „Frezenijus“, u čijem je sistemu 3.250 centara i dijalizira 256.000 pacijenata mahom u Zapadnoj Evropi i SAD, u Srbiji ima niže cene nego u drugim zemljama. Klasičnu dijalizu sa RFZO je ugovorio za 10.600 dinara po tretmanu, a hemodijafiltraciju za 11.200. U Crnoj Gori dijaliza košta 145, u Nemačkoj i Austriji oko 240, a u Francuskoj više od 300 evra po tretmanu.

Jedini način da se ti problemi prevaziđu je model koji su primenile druge zemlje u okruženju, takođe u tranziciji - da se u većem obimu ugovori dijaliza sa privatnim centrima po ceni kuju Republički fond zdravstvenog osiguranja plaća državnim bolnicama. Jer, ogroman je trošak graditi i opremati nove centre za dijalizu.

- Kod nas je na dijalizi, u dva centra u Beogradu i jednom u Novom Sadu, 226 pacijenata - kaže dr Rajko Hrvačević, medicinski direktor „Frezenijus medikal kera“. - Gledajiući popunjenost u dve smene, ona je 42,7 odsto, a u tri bi bila 26,7. Imamo mnogo praznog kapaciteta. Svim pacijentima dajemo najkvalitetniji tretman - hemodijafiltraciju, a naplaćujemo je uvek kao cenu standardne dijalize, što je bio naš ustupak Fondu zdravstvenog osiguranja. Ponašamo se društveno odgovorno, znamo da nema para, ali hajde da se takmičimo cenom i kvalitetom. Novi ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar obećao je da će formirati komisiju i vrlo je voljan, bar deklarativno, da u većem obimu uključi privatne centre, jer nema razloga da bude drugačije ako su državni preopterećeni, što neminovno obara kvalitet.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (19)

Živko Petrović

14.07.2014. 23:34

Kako su cene iste kad je cena hemodijalize u državnom centru manja od 6000 dinara, a kod privatnika je, kako piše u tekstu 10 600 dinara? Drugo, da li je rešenje u privatizaciji zdravstva ili u povećanju broja državnih centara? Ako je rešenje u privatizaciji zdravstva zašto onda ne krenemo od oftalmologije, ortopedije ili kardiohirurgije, gde su najveće liste čekanja, nego krećemo od dijalize, koja očigledno nema listi čekanja za tretman. Pametnije bi bilo ulagati u razvoj transplantacije.

Zvonko

15.07.2014. 11:25

@Živko Petrović - Gospodin Živko Petrović je svojim komentarom pokazao koliko ne zna ništa o ceni dijalize. Tvrdi a ne zna šta sve mora da uđe u cenu dijalize - tako su i ranije iz RFZO tvrdili za medije, da dijaliza u državnim košta od oko 4 do 7 hiljada, što je obuhvatalo samo matrijal za dijalizu a cena prevoza pacijenata, vode, elkektrične energije, lekova, posteljine, održavanja higijene, grejanja, rada rashladnih sistema, omekšivača, reversne osmoze, popravki i servisiranja, rada osoblja i td,

Živko

15.07.2014. 13:59

@Živko Petrović - Gospodine Zvonko, treba reći istinu: svi ti troškovi su zanemarljivi kada se saberu i podele sa 155 koliko godišnje ima dijaliza po pacijentu. Dakle za troškove jedne dijalize kada se sve sabere cena ne može biti veća od 65 evra. A privatnici su dali duple plate osoblju (npr. lekari im primaju 1700 evra mesečno, a za isti posao državni lekari primaju 700 evra) i primenjuju isključivo svoj materijal, a ne materijal dobijen na tenderu, tako da računaju sa nerealno visokim cenama materijala.

Zvonko Petrović - RENALIS

17.07.2014. 00:13

@Živko Petrović - Ja sam pacijent na dijalizi preko 34 godine. Zaista bih jako voleo da znam ko ste Vi gospodine Živko. Koga zastupate, da li ste i sami pacijent, znate li o čemu govorite, U Loznici će biti opdržan skup pacijenata koji će razgovarati o problemima koji ih muče i mogućim rešenjima. Javno Vas pozivam da budete naš gost i svoje tvrdnje iznesete pred nama - dokumentovano. Na kraju, da ne radite Vi možda za neku firmu koja veće i "bolje" dijalizatore prodaje po 4 puta nižoj ceni od manjih i lošijih?

sanja

17.07.2014. 15:04

@Živko Petrović - Kažete da dijaliza ne treba da košta više od 65evra. Slažem se. Materijal ne treba da košta više! Zašto bar neko ne obračuna koliki su ostali troškovi u držvnim centrima? Čuvaju tu informaciju kao... Postoji li bar jedan lekar sa savešću koji će to da objavi?Još nešto, sredstva koja dobiju za dijalizu se prelivaju i zato na dijalizi nema ni ono što je propisano Pravilnikom a što je RFZO platio. Kako reče jedan načelnik bolnice:"Ne dam zlatnu koku!" I ne dozvoli da se dijaliza odvoji od bolnice.

REZIGNIRAN

17.07.2014. 15:45

@Živko Petrović - Evo gospodine Petroviću, baš ja prodajem veće i bolje dijalizatore za značajno manje novca... a bilo bi lepo da pročitate i neke karakteristike tih dijalizatora, mada već ste pročitali, znam. Interesantno je da odmah pominjete ko tu za koga radi, izgleda da Vam je to bliska tematika. Lepo je to što štitite prijatelje, samo znajte da kada bi se u Srbiji poštovalo ono što je najbolje za pacijenta, vaši dobri prijatelji ovde više ne bi mogli da prodaju svoje dijalizatore.

Živko

17.07.2014. 17:53

@Živko Petrović - I za Vas, sanja ili Svetlana, kao i za Zvonka Grubera i sve ostale podržavaoce jedne iste firme, važi isto pitanje: ako bi se sada i zvanično objavilo da će se u Beogradu za 6 meseci pustiti u rad najsavremeniji dijalizni centar za 250 dijaliznih pacijenata, a za ukupnu cenu od 60 evra po tretmanu, da li bi se isto ovako srčano i spontano borili za što brže popunjavanje tog centra? Samo to da kažete, da ili ne, ništa više. Onda ću Vam verovati da se borite za pacijente. S poštovanjem, Živko.

sanja

17.07.2014. 23:04

@Živko Petrović - Da! Ako bi pacijenti u tom centru SVI bili na HDF-u! Da, ako bi svi imali human i civilizovan odnos od strane zaposlenih. Da, ako bi transport bio najkraći moguć. Da li je to previše očekivati? Pozdrav, sve najbolje Vam želim g. Živko, s poštovanjem, Sanja

Zvonko Petrović - RENALIUS

18.07.2014. 11:42

@Živko Petrović - Nije dovoljno reći "po tretmanu". Morate reći koji tretman je u pitanju, kakvi dijalizatori se koriste, koliko dijaliza traje, koliki nivo hemoglobina ste dužni da održavate, da li dajete beviplex nakon svake dijalize, šta imate od opreme i td. Dajte nešto konkretno a ne samo 60 evra pa 60 evra. Evo mog broja telefona pa se javite da razgovaramo 063477147, ako imate šta konkretno da kažete. Svaki kvalitetan centar koji pruža kvalitetne usluge je dobrodošao. kako reče Sanja, HDF, 5 sati, Hgb 120

Živko

18.07.2014. 15:21

@Živko Petrović - Eto, konačno jedan konkretan odgovor. Da. Pozdravljam Vaše intencije i msilim da su nam zajedničke. Sve najbolje za pacijente, HDF svima, naravno, human i civilizovan odnos zaposlenih, najkraći mogući transport i kompletna klinička podrška (centar treba biti u krugu jednog kliničkog centra). Tako recite, jer to svi želimo. A da li znate ko je krivac što u državnim centrima nema više HDF? Koja je to firma koja za šuplje HDF crevo dužine 10 cm traži 1600 dinara više? I ja Vama želim sve najbolje.

Zvonko Petrović - RENALIS

18.07.2014. 16:53

@Živko Petrović - Krivac za mali broj HDF-a u državnim centrima je Pravilnik o standardima materijala za dijalize, kojim je RFZO ograničio broj HDF tretmana na 20% od ukupno urađenih na nivou godine, za svaki dijalizni centar, bez obzira na strukturu bolesnika i potrebe. Kolika je cena nekog creva, ili bilo kog potrošnog materijala, ne zavisi od mene, već od dogovora koji postignu RFZO i ponuđači. Verovatno je to način da se RFZO oduži za sve nove poklonjene aparate i sl. Hajte nešto konkretno o tom centru.

Živko

18.07.2014. 17:50

@Živko Petrović - Poštovani Zvonko, Vi ste na kućnoj hemodijafiltraciji i nije ni logično ni moralno da Vi govorite u ime onih u državnim centrima. Gospodin Ljubinko Todorović može, on jeste u državnom centru, a Vi i Gruber - niste. Ja sam odgovorio Sanji, a sa Vama ne bih o tome. Ako je Pravilnik kriv što država mora da plaća nešto po nerealnoj ceni, zašto ga je onda potpisao "predsednik" udruženja pacijenata. Prihvatio. Sve najbolje Vama i onima koje zastupate. To su teški bolesnici i zaslužuju poseban tretman.

svetlana

15.07.2014. 07:33

Imam prijatelja koji je na zalost u takvoj situaciji da svaki drugi dan sa BEZANIJSKE KOSE gde stanuje putuje u LAZAREVAC na dijalizu, a covek iz Lazarevca dolazo u Beograd, a ne postoji mogucnost da se zamene jer covek iz Lazarevca NE ZELI u Lazarevac, znaci on moze da bira a moj prijatelj jedva izdrzi put, ZAR NIJE TO BEZOBRAZLUK

Zvonko Petrović - RENALIS

15.07.2014. 11:24

Gospodin Živko Petrović je svojim komentarom pokazao koliko ne zna ništa o ceni dijalize. Tvrdi a ne zna šta sve mora da uđe u cenu dijalize - tako su i ranije iz RFZO tvrdili za medije, da dijaliza u državnim košta od oko 4 do 7 hiljada, što je obuhvatalo samo matrijal za dijalizu a cena prevoza pacijenata, vode, elkektrične energije, lekova, posteljine, održavanja higijene, grejanja, rada rashladnih sistema, omekšivača, reversne osmoze, popravki i servisiranja, rada osoblja i td,

Živko

15.07.2014. 13:07

@Zvonko Petrović - RENALIS - Pitao bih gospodina Zvonka i gospodina Grubera samo jedno pitanje: ako bi se sada i zvanično objavilo da će se u Beogradu za 6 meseci pustiti u rad najsavremeniji dijalizni centar za 250 dijaliznih pacijenata, a za ukupnu cenu od 60 evra po tretmanu, da li bi se isto ovako srčano i spontano borili za što brže popunjavanje tog centra? Samo to da kažu, da ili ne, ništa više.

Živko

15.07.2014. 12:25

Pitao bih gospodina Zvonka i gospodina Grubera samo jedno pitanje: ako bi se sada i zvanično objavilo da će se u Beogradu za 6 meseci pustiti u rad najsavremeniji dijalizni centar za 250 dijaliznih pacijenata, da li bi se isto ovako srčano i spontano borili za što brže popunjavanje tog centra?

Ljubinko Todorović

15.07.2014. 14:44

Najteže je ljudima na dijalizi. Niko se neće brinuti za njih ako se ne udruže i ne pokušaju da se izbore da im bude bolje. Naravno trebalo bi da im pomognu i doktori koji rade na dijalizi, a i društvo u celini. Nadam se da se bolesnici bolje organizovati ia da će postići da im bude bolje.

Ivana

25.07.2014. 15:58

Mene raduju te vesti o izgradnji novog dijaliznog centra u Beogradu. Mislim da to svi trebamo pozdraviti, pogotovo što će se raditi u krugu bolnice. Ipak se radi o bolesnicima kojima trebaju pregledi i svih drugih specijalista, da ne kažem stalni konzilijum. U svakom slučaju, to su lepe vesti i nadamo se da će ova iskustva iz teksta u Novostima ostati daleka prošlost. Puna podrška pacijentima i ostalima koji se bore za bolju zdravstvenu zaštitu dijaliznih pacijenata.

PEĐA

26.08.2014. 15:50

gosp. radivojeviću želim da vas pohvalim na tekstu ''tuđe srce kuca bez greške'' a ja vam uzvrat želim poslati moju knjigu''čovek je čoveku lek'' tematika knjige je upravo ta koju i vas interesuje pa sam na ovaj način hteo doći do vaše adrese kako bih vam poslao napomenutu knjigu. ukratko radnja romana je u našoj srbiji tri osnovna stava su ljubav, vera i čojstvo. to je ono na čemu i vi insistirate . 064 1136381 pozdrav