Liturgija u čast Gavrilu Principu i Srbima poginulim u Prvom svetskom ratu

Sl. Pešević - V. Kadić

28. 04. 2014. u 21:36

U Bosanskom Grahovu i Duklji kod Podgorice služba u čast najpoznatijeg člana Mlade Bosne i stradalih Srba. Blati se ime velikog junaka, a ustoličuju se nasilnici i tirani, poručio vladika Amfilohije

LITURGIJA i parastos za Gavrila Principa, njegovu porodicu i sve Srbe poginule u Prvom svetskom ratu održana je u ponedeljak u njegovom rodnom Bosanskom Grahovu. A liturgija velikom junaku održana je i u Duklji kod Podgorice.

- Na delu je propaganda blaćenja imena velikog viteza Gavrila Principa i ustoličenje nasilnika i tirana - poručio je vladika Amfilohije. - To nije slučajno, jer ono što se događalo sa nama poslednjih dvadeset pet godina, sve je u duhu Franje Josifa, a nije u duhu Gavrila Principa. Opet je Franjo Josif zagospodario nama preko seiza evropsko-američkih.

I zato je dobro, naglasio je Amfilohije, da se sećamo velikog viteza pravoslavlja i srpstva Gavrila Principa.

- To je važno i zbog toga što je Princip poreklom iz Crne Gore, od Jovićevića. U poslednje vreme, svi oni koji su značili i koji nešto znače u ovom narodu su odavde, nek mi se ne ljute oni koji su sa strane. Oni koji ne valjaju, i ne trebaju nam. A oni koji su pravi - ima ih i bilo ih je u naše vreme. Eno jednoga u Hagu, sudi sudijama svojim. Oni ostaju i oni se pamte.

Govoreći o stogodišnjci početka Prvog svetskog rata, vladika je rekao da se duh, koji je doveo do tog rata, nastavlja i u naše vreme:

- To se vidi po Kosovu, Bosni i našim prostorima, a evo se nastavlja u Ukrajini, u svetom Kijevu. Koja je razlika između Franje Josifa i Kajzera, i ovih današnjih, Eštonove i drugih?

U Bosanskom Grahovu, vladika bihaćko-petrovački Atanasije poručio je da je Gavrilo Princip okupio najhrabrije i najdoslednije oko ideje slobode i da je zastupao trajanje i postojanje srpskog naroda na pravi način.

On je rekao da Principa opisuju reči kneza Lazara da se "ne opredeljuje prema snazi pretnje kojoj se suprotstavlja, nego prema vrednosti stvari koja se brani", a to je ne samo sloboda, nego postojanje u slobodi ili autentično postojanje. Liturgiji u Bosanskom Grahovu prisustvovao je i umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački Atanasije, koji je naglasio da je Princip i žrtva i junak koji je zaustavio jednog tiranina.

Direktor Republičkog sekretarijata za vere Dragan Davidović rekao je, za "Novosti", da liturgijom i parastosom u Bosanskom Grahovu počinje niz manifestacija kojima će se obeležiti 100 godina od početka Prvog svetskog rata i borbe srpskog naroda za slobodu, istinu i pravdu, a koje će se održati pod motom "Princip je princip".

Manifestaciji u Grahovu trebalo je da prisustvuje i drži čas istorije naš proslavljeni režiser Emir Kusturica, ali je bio sprečen zbog, kako "Novosti" saznaju, porodičnih problema, o čemu je i obavestio organizatore.


ISTINA O SEBI

U Novom Sadu je u ponedeljak održana promocija knjige "Princip o sebi" što je, zapravo, reprint knjige iz 1926, za koju je dr Drago Njegovan napisao novi pogovor. Knjiga je izašla u Zagrebu na ćirilici, potpisana samo inicijalima R. P. Nikad nije odgonetnuto ko iza njih stoji.

- Od februara do juna 1916. austrijski psihijatar dr Martin Papenhajm je, u tamnici u Terezinu gde je Gavrilo bio zatočen, vodio razgovore s njim i nepristrasno zabeležio njegove iskrene ispovesti. Iz njih je jasno da iza atentata nije stajao niko osim Principove odlučnosti da ubije tiranina i uverenosti da na to ima pravo - rekao je dr Njegovan.

To potvrđuje i da je u grupi koja je izvršila atentat na Ferdinanda do pred sam Vidovdan 1914. bilo dosta kolebanja.

- Jedino se Princip nije kolebao, pa Papenhajm beleži da je drugovima rekao da će on, i bez njih, to uraditi - naglasio je dr Njegovan. - Gavrilo je, potpuno svesno, izabrao put mučeništva, neposredno posle atentata je neuspešno pokušao i da se ubije, a cena koju je, docnije, platio u Terezinu bila je strašna. U vreme Papenhajmovih razgovora s njim amputirana mu je ruka, a u mukama je život skončao 28. aprila 1918. Zato smo, istog datuma, i promovisali ovu knjigu. (Đ. V.)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

realni

30.04.2014. 08:44

Austro-Ugarska je napravila najvecu gresku kad je primila Srbe kao izbjeglice koji su bjezali o Turaka