Kad vozačica vozi vojnikušu

V. Crnjanski Spasojević

06. 03. 2014. u 21:30

Insistiranje na rodnoj ravnopravnosti u nazivima profesija često zbunjuje i izaziva kontraefekat. Jezik ne reaguje na silu i veštačke kovanice po pravilu ne zažive, kažu lingvisti

OVOGODIŠNjA kampanja Delegacije EU u Srbiji i poverenika za zaštitu ravnopravnosti povodom 8. marta provokativno se zove „Vojnik/vojnikinja, sudija/sutkinja... Kako se moj posao zove u ženskom rodu?“ Cilj je da se javnost podseti na loš položaj žena u društvu, a jedan od načina je, kako kažu organizatori, „upotreba rodno senzitivnog jezika“.

- Vlada je svojevremeno imala Komisiju za rodnu ravnopravnost koja je insistirala na forsiranju imenica ženskog roda. Ali, ravnopravnost u jeziku ne znači i stvarnu ravnopravnost, a nasilje nad jezikom ume da bude komično. Zamislite kako bi zvučao ženski rod reči bek ili muški reči polutka - kaže dr Miloš Kovačević, predsednik Odbora za srpski jezik Srpske književne zadruge.

On podseća da dosledno sprovedena rodna ravnopravnost ne znači samo ravnopravnost imenica, nego apsolutnu ravnopravnost u gramatici. Pa bi onda moglo da se kaže ne samo „otac i majka su išli“ već i „otac i majka su išle“.

- Žene su počele da se bave određenim profesijama u kojima ih ranije nije bilo, pa će se jezik sam prilagoditi promenama u društvu. Moj stav o tome najbolje se vidi kroz šalu beogradskih studenata, koji su rupe na beogradskom asfaltu prozvali ležeće policajke, kao pandan ležećim policajcima - slikovit je dr Kovačević.

I njegov kolega lingvista dr Aleksandar Milanović protivi se silovanju jezika:

- Tamo gde ne postoji ženski rod i potreba za njim, ne treba ga veštački praviti. Neke imenice nemaju ženski rod, kao što neke nemaju muški. Osim toga, ne možemo rod nepravilno graditi. Reč sutkinja je ženski rod od sudac, a ne od sudija. Jezik ne reaguje na silu i veštačke kovanice, po pravilu, ne zažive. Primer je reč „vojnikinja“, koja je postojala u zvaničnoj terminologiji JNA i nije prihvaćena.

PROFESIJE U ŽENSKOM RODU vojnik - vojnikinja /vojnikuša sudija - sutkinja / sudijanka psiholog / psihološkinja dramaturg / dramaturškinja bek / bekinja vozač / vozačica trener / trenerka
gnjurac / gnjurica / gnjuračica

Dramski pisac Siniša Kovačević ocenjuje ovaj novogovor kao jedan u nizu „eurofanatičnih idiotizama“:

- Tako su 1945. njihove političke mame i tate sekle kravate ljudima na ulici, šišali ih, odelo je bilo dozvoljeno samo bez kravate, sa široko razmaknutim špicastim kragnama košulje (rodinim kljunovima), obaveznom značkom u reveru (nešto mi se i danas čini poznatim), kožnim kačketom i uredno složenom „Borbom“ ili „Komunistom“ u džepu, tako da se obavezno vidi naslovna strana. Onom ko se usudio da se nekom obrati sa gospodine, gospođo ili gospođice, prali su usta sapunom. To se borilo da svi budu drugovi i drugarice.

BLAGAJNIK NA BLAGAJNICI KAKO se jezik sam prilagođava društvenim okolnostima najbolje pokazuje primer reči blagajna, koja je u srpski jezik ušla 1924. Pošto sufiks „jni“ nije bio imanentan našem jeziku, lingvisti su u to vreme insistirali da se kaže „blagajnik radi na blagajnici“.

Tadašnji novogovor zabranjivao je i prideve, naročito srpski, pa su samo nekim čudom pretekli Srpsko narodno pozorište i Srpska fabrika stakla, kaže poznati pisac. Dodaje da je to još jedan dokaz da „ta nakazna megadržava koja sebe naziva EU“ ne baštini evropske, nego kominternovske principe. I da ta „jednako birokratizovana“ tvorevina, pored toga kako ćemo se obraćati sestri, prijateljici ili drugarici, hoće da odlučuje i o dužini šargarepe ili načinu na koji koljemo ćure.

- Žene su bolji deo čovečanstva. Njima treba ravnopravnost onda kada su stvarno ugrožene, kada samo zato što su žene imaju manje plate nego kolege muškarci sa istom spremom, ili kada ih tajkunske ili neoliberalne bitange sa značkama u reverima otpuštaju samo zato što su se usudile da zatrudne. Potrebna im je zaštita od mizoginije i muškog nasilja, koje se najčešće završava smrtnim ishodom. Za poslednjih 12 meseci 50 žena ubili su muževi, partneri, sinovi i očevi. Potrebna im je zaštita od svake vrste primitivizma i šovinizma, a da će se jezičkim rogobatnostima poput psihološkinje, dramaturškinje ili trenerke doći do ravnopravnosti - čisto sumnjam.

Kovačević se još pita kako ćemo zvati babice muškog pola, da li će žene sudije biti sudijanke (jer je sutkinja kroatizam), i zašto su žene vojnikinje, a ne vojnikuše.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (23)

Djekna

06.03.2014. 23:08

Koliko god da se trude (mada ne znam ni ko to), nije moguce imati apsolutnu rodnu ravnopravnost u jeziku jer jednostavno to nije prirodno. Cak i da sve imenice dobiju zenski oblik (neke su zenskog roda, a predstavljaju snazniji pol, kao recimo "muskost", pa se niko ne buni!), u mnozini ce one ipak imati muski oblik. Npr: sudija i sudija su sudije, sutkinja i sutkinja su sutkinje, a sudija i sutkinja su SUDIJE! Znaci, opet mnozina muskog roda!

Zaprepašćena

07.03.2014. 01:25

@Djekna - Ni jezik nije prirodna tvorevina, tj. čovek se nije rodio sa jezikom. Primer sa imenicom "muškost" nije adekvatan jer to nije zanimanje o čemu je ovde inače reč. Pitajte devojčicu od 6 god. čime bi želela da se bavi kad poraste. Dobićete verovatno neki od sledećih odgovora: vaspitačica, kuvarica, frizerka, medicinska sestra, konobarica. A to je tužno da tako mala deca rastu u ubeđenju da su im sužene mogućnosti. Ovo o čemu pričam možete pročitati u članku sa neta Šta nije u redu sa pilotkinja.

Бранко Стеванович

07.03.2014. 02:36

@Djekna - U francuskom jeziku je muski polni organ zenskog roda)

User

07.03.2014. 08:25

@Djekna - Prijatelji iz EU na celu sa Goethe-Institutom stoje iza toga a politicari sprovode.

Zoran Belošević

07.03.2014. 11:21

@Djekna - Predlažem ti da se odprepastiš. Za sve ove godine nikako nije zaživeo naziv ''medicinski brat'' kao pandam ''medicinskoj sestri'' pa ne verujem da će ni neki od ovih novosklepanih naziva. Kao što sam već napisao u komentaru - nemam ništa protiv, ali ne po svaku cenu. Smešno je, bre.

Ненад

07.03.2014. 12:51

@Djekna - Што рече Марковић, тадашњи председник Народне скупштине, на примедбу да се женама ваља обраћати са "посланица" уместо "посланик": "Ја знам многе посланице...Од Павлове, па надаље..." Асолутно не постоји препрека да се девчица из Ваше приче изјасни да жели да буде нпр. судија, лекар, адвокат, министар...

ležeća policajka, lol

07.03.2014. 03:34

U savremenoj Rodnoj Ravnopravnosti ’Žene su bolji deo čovečanstva’ - jel to moderna antiteza?.. @Đekna: muški rod ima MUŠKOST - telesnu karakteristiku, polnu kategoriju; i MUŽANSTVENOST - psihološku karakteristiku, duhovnu kategoriju. Srpski ni ovde ne poznaje RR pa ženu opisuje svega ŽENSTVENOST (ženskost koliko mi je poznato ne postoji) – psihološko-duhovno-telesna karakteristika, ali i karakterna osobina. Bora Čorba je davno izneo svoj pogled na sličnu temu, ali mu ovde nije mesto..

Zabrinuti Srbin

07.03.2014. 05:43

Ubeđen sam da će sinovi i unuci bivših komunista, današnji priučeni političati, uspeti da proguraju dodatno uništavanje srpskog jezika. Kada su uspeli da na iskonskoj teritoriji Srbije, u Sandžaku, uvedu lingvistima nepoznat i donedavno nepostojeći "bosanski jezik", tako da sada, takođe novokomponovana "nacija" i u sudovima zahteva tumače za taj novi jezik, uspeće i u dodatnom unakarađivanju srpskog jezika!

Драгољуб Збиљић

07.03.2014. 22:20

@Zabrinuti Srbin - И на овом месту, у овим коментарима, види се да од овог питања постоји много већи проблем у српском нерешеном питању писма. Срби све више пишу туђим писмом (свакако хрватском гајицом) него својим миленијумским писмом ћирилицом. Српски народ се смишљено латиничи, што мења умногоме српски идентитет. Срби су после Новосадског договора смишљерно "преведени" на латиницу преко неговања познатог "богатства двоазбучја".Питање писма треба да се решу поново у ћириличком једноазбучју.

из главе

07.03.2014. 07:27

sve to ima za cilj da uništi narod i baštinu, višemilenijumske prirodne tvorevine, a stvori kreature i kreacije ovozemaljskih bogova sa čime će se oni igrati kako im se prohte.

Pravednik

07.03.2014. 08:18

Mislim da je nasoj drzavi potrebno da obrati vise paznje u vezi rodne ravnopravnosti. Ocigledan je napredak u tom polju u poslednjih nekoliko godina. Zene definitivno ne trebaju da imaju nize plate od muskih kolega sa istom strucnom spremom. Ali sam takodje veoma objektivan po pitanju ravnopravnosti - postoje stvari u kojima zene postizu daleko bolje rezultate u radu od muskaraca, ali i one u kojima muskarci apsolutno dominiraju. Ne razumem, onda, poentu forsiranja ravnopravnopravnosti?!!

Pinki

07.03.2014. 09:35

Ovo je potpuni haos od teksta u kome su pomesane babe i zabe iako je namera bila ispravna. Posle ovih Kovacevicevih nebuloza i neumesnih primera profesora dodje mi da se i ja zalazem za rodnosenzitivni jezik.

Nenad

07.03.2014. 10:24

Nije ni EU u pitanju, što kaže jedan čovek u svom komentaru, nego Nemci. U engleskoj za sudiju oba pola koristi se "judge", ali Nemci prave razliku između "Richter" i "Richterin"; vojnik u eng. "soldier", kod Nemaca "Soldat" i "Soldatin". U većini slučajeva ovo -in na kraju im razlikuje poslove po polovima. Ima toga i u drugim jezicima, ali, sumnjam da bilo koja od drugih jezičkih grupa insistira toliko na tome da nas izmeni kao vođe IV rajha.

Anna Lingvista

07.03.2014. 10:48

Nase reci moraju da ostanu nase reci, napisane latinicom ili cirilicom. Zajednicke reci za sva lica moraju biti tako i napisana. Reci: vojnik, sudija, vozac, konjanik i sve slicne reci trebaju se koristiti za sva lica bez krivljenja. Tako je to u drugim jezicima, pa tako treba biti i u srpskom jeziku.

milomlad

07.03.2014. 10:50

Bilo bi poučno kada bi neko od "stručnjakinja" objasnio po kom pravilu i kada reči u ženskom rodu poprimaju nastavak -rka, a kada -ica. Npr. sekretarka-sekretarica ili obrnuto driktrorica-direktorka i sl, osim što nekome, iz nekog posebnog razloga lepše "zvuči"!? Naročito bih voleo kada bi neko iz ženskog roda preveo reči ptica, žirafa ili trudnica, a iz muškog recimo đak, golman i sl.

Реално

07.03.2014. 11:40

Српски језик којим сада говоримо, (не мислим на књижевни, јер књижевним језиком говори једна велика мањина у Србији) се кроз историју доста променио. У неким деловима на боље, а у много већем рекао бих на горе, тако да задњих година све више и више губи на изворности и почиње да личи на неку мешавину. Када би велике српске просветитеље неким случајем вратили у данашње време, мислим да нас у доброј мери не би разумели. Нажалост наш лепи српски језик полако, као и наша нација одумире!!!!!

DA

07.03.2014. 16:54

@Реално - Postovani "Реално", sta znaci '...jedna velika manjina...'. Na istom tom srpskom jeziku? Mnogo ljudi ili malo ? Pozdrav

Zaprepašćena

07.03.2014. 19:52

@Реално - U tome i jeste poenta jezika, on se stalno menja i prilagođava aktuelnim tokovima. Jer veliki srpski prosvetitelji ne bi razumeli ni šta je računar, čip, datoteka, televizor... Da ne predlažete možda da računar zovu - "velika kutija koja sadrži slike i zvukove a služi i kao pošta, sprava za komunikaciju sa ljudima, računanje i još mnoge druge praktične radnje"? Ovo odruštvo očito još uvek nije dostiglo taj stepen svesti i otvorenosti ka drugačijem pogledu na svet što je i tužno i zastrašujuće.

axel

07.03.2014. 11:48

Nešto se ne sećam da u engleskom postoje soldieress (vojnikinja), gardeneress (baštovanka), garbagewoman (đubretarka), construction workeress (građevinkinja), driveress (vozačica) i slične gluposti i odvale feminista i besposličara koje samo ovde mogu da imaju pažnju i podršku.

Vitomir

07.03.2014. 18:17

Svaka glupost ima mere. Ali ova stvarno prevršava sve mere. Ko nam to kroji, kvari i uništava jezik i pravi karikaturu od njega?

tamara

08.03.2014. 14:17

Ako nam nije problem reći direktorka, policajka, profesorka,doktorka, zasto je teško reći vojnikinja i sudijkinja ili kako već. Rodna ravnopravnost, NEGO ŠTA!

Милош

14.03.2014. 11:19

Треба пустити да језик сам развије нове речи и прилагоди се времену у ком неке послове које су пре обављали само мушкарци, могу да раде и жене.