Srpski đaci previše bubaju, premalo mozgaju

I. MIĆEVIĆ

08. 12. 2013. u 21:19

Svetski testovi pokazuju da naši đaci znaju sve manje i da je potreban drugačiji način školovanja. Prosvetni sistem u Srbiji treba preokrenuti iz temelja

VIŠE od trećine funkcionalno nepismenih i još toliko dece koja jedva savladavaju zadatke PISA testiranja alarm je za prosvetne radnike, ali i za Ministarstvo prosvete, koje najavljuje da će mnoge stvari menjati i unapređivati kako bi srpska deca na sledećem testiranju bila uspešnija. Prosvetni sistem preokrenuti iz temelja, slažu se stručnjaci za obrazovanje - od nastavnih planova, udžbenika, načina predavanja, pa do ocenjivanja.

Fokus se, kažu, sa nastave mora pomeriti na decu. Previše je činjenica koje deca zaborave čim za to znanje dobiju ocenu, premalo „mozganja“, a posledica - generacije koje teško savladavaju srednjoškolski program i još teže prolaze kroz studije.

Prema rečima dr Ivana Ivića, profesor Filozofskog fakulteta u penziji, problema je mnogo i baš zbog toga mora da se menja ceo sistem.

- Ovako loši rezultati PISA testiranja ogroman su izazov za naš prosvetni sistem - smatra prof. Ivić.

- Ne samo što nam je, po rezultatima, u dve najniže kategorije više od polovine svih đaka, već ih je u najvišem rangu manje od jednog procenta. A Singapur, recimo, na najvišem, šestom stepenu znanja ima više od 55 odsto učenika. Tolika funkcionalna nepismenost i polupismenost dovodi u pitanje školovanje naše dece već u srednjoj školi i mogućnost da opstanu u ovako surovom društvu. Ne možemo reći da su za to krivi nastavnici. Oni samo rade ono što sistem od njih traži, a on zadaje pogrešne komande.

MOZGALICE ŠTA je zajedničko dnu mora i nebu? - jedna je od mozgalica za decu koja uče po Tesla sistemu. Odgovor je - zvezde.Pitaju ih i - šta je to što dok je malo može da stane na dlan i dok je tih dimenzija uvek se nosi u torbi (beba kengura).Ranko Rajović, iz Mense, objašnjava da se na ovakav način podstiče sticanje funkcionalnog znanja kod dece.

Profesor Ivić objašnjava da bi trebalo smanjiti obim gradiva:

- Deca su preopterećena, uče lekcije napamet, odgovaraju, i već posle mesec dana zaborave naučeno. Da treba menjati nastavne programe, tako što će imati manje sadržaja, smatra i dr Aleksandar Baucal, sa Filozofskog fakulteta u Beogradu i član srpskog PISA tima.

- Nastavnicima i učenicima treba ostaviti više vremena da se tim sadržajima bave, a ne da „protrčavaju“ kroz njih - smatra Baucal. - Način rada na časovima mora da se menja, da bude manje predavanja, a više modernih oblika rada. Mora se menjati i obrazovanje nastavnika, kako bi bili ne samo dobri poznavaoci svojih disciplina, već i da to umeju da prenesu učenicima.

Seminari za predavače, dodaje, treba da budu pravo usavršavanje, a ne „jurnjava“ za satima obuke, bez ikakvog efekta. Sporan je, smatra, i sistem upravljanja.

- Trebalo bi obrnuti „piramidu moći“ tako da nastavnici budu u službi učenika, direktori u službi nastavnika, a Ministarstvo u službi škola i da svi budu orijentisani ka pronalaženju načina kako da u većoj meri podrže učenike u učenju - smatra Baucal.

- Promene čekaju nekoga da ih pokrene. Rezultati PISA testiranja moraju da budu poslednja opomena da se nešto menja - smatra i dr Ranko Rajović, jedan od osnivača Mense u Srbiji. On objašnjava da je cela Evropa zabrinuta što njena deca kaskaju za vršnjacima iz istočne Azije. A mi treba da budemo dvostruko zabrinuti jer smo blizu evropskog začelja.

Rajović objašnjava da se sa učenjem mora krenuti mnogo ranije, pre polaska u školu. Deca treba da budu stimulisana u najranijem detinjstvu, da motoričkim igrama podstiču razvoj mozga. Valja ih pustiti da jure, skaču, da se igraju na ulici. Najpogubnije je sedenje ispred TV-a i kompjutera.

- Deca su nekada igrala klikere, lastiš, skupljala sličice, a sada sede u sobi - komentariše Rajović. - A onda kada sa tako lošim predispozicijama krenu u školu, dočeka ih stres. Situacije u kojima im lupa srce i znoje im se dlanovi zato što treba da odgovaraju, čine da prestanu da vole školu. Postaje im odbojna, a sa njom i samo učenje.

On predlaže sasvim drugačije sisteme učenja, koji podstiču razmišljanje. Upravo takav model je on, sa kolegama iz Mense, patentirao kao Tesla sistem učenja. Znanja se stiču kroz igru, pitalicama, mozgalicama, gde se od dece traži da razmišljaju. Upravo takvim modelom, zaključuje, razvija se funkcionalno znanje, deca razumeju šta su pročitala i znaju da primene naučeno.

- Kada tako budemo učili đake, poboljšaće se njihovo funkcionalno znanje i rezultati na PISA testu - zaključuje Rajović.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (22)

Панда

08.12.2013. 21:55

Деца треба да имају детињство а не да се малтретирају са безвезним учењем већ ефективнијем и бољем и квалитетнијем материјалу од којег ће имати користи у животу.Оцене треба укинути да се деца не такмиче и тако то...

Mali Bosnjak

08.12.2013. 22:01

Narocito mi se svidja ovaj predlog da nastavnici treba da budu u sluzbi ucenika, naravno i studenata. A oni ce kroz igre i mozgalice sve da nauce. Znaci, vise ne vazi ona stara poslovica: da se diploma i znanje ne sticu mozgom, vec zadnjicom . Treba samo resavati testove i sve ce se nauciti. Samo ucenje treba izbaciti iz aktivnosti djaka i studenata, pa i tzv. mastera. Sve to moze da se kupi, i mirna Backa. SVASTA!

Jelena

08.12.2013. 22:32

Nasa deca jadna bubaju iz nejasnih knjiga samo zato sto je ministarstvo svojim "rigoroznim"proverama po sistemu ti si platio ili si moj pa moze udzbenik na odobrenje. Zato nam je prosveta sa silnim usavrsavanjima bez jasnog cilja postala previse usavrsena pa se bavi papirologijom, a deca ma koga briga za njih! A kako izgledaju eksterne provere da i ne komentarisemo, kada svaka uciteljica ima svoju viziju kako treba cas predmetne nastave da izgleda.

Leka Srbin

08.12.2013. 22:58

A ko to da uradi? Jel ti isti profesori koji pišu knjige za đake ili neko drugi. Gradivo je preobimno i zastarelo barem 10 godina. U školama se samo zadaju kontrolni i ništa više. Učitelji i nastavnici zbog lošeg programa ni ne stignu da nešto pitaju đake. U našoj školi je pedagog napisala u izveštaju da su deca "blago retardirana" i da su za to krivi đaci i njihovi roditelji. Nigde ni traga odgovornosti nastavnog osoblja i ministarstva. Da ne pričam o fakultetima. Tamo je stanje još gore.

Ипак, има нас који знамо и другу истину

09.12.2013. 02:53

Свуда и одувек, откад је света и века, сви ђаци прво бубају, онда развлаче, па шта испадне. Дакле, не бубајте да ђаци све мање знају због бубања. Бубање је основ каснијег развоја, а на другачији развој можете наићи само код пар природно и високо надарених научника. Сит сам већ тих надри мудрости да ђаци "од тамо" не бубају, а наши бубају. Зашто се наши стручњаци, који су као и сви остали на свету, прво кренули са бубањем, данас најлакше запошљавају у не-бубајућим системима?

Prason 34. reda

09.12.2013. 06:14

videla i deca, da bi bio uspešan ne treba ti škola, nego dobra veza, stranačka pripadnost i retorika od jedno 300 reči, prema tome, može sistem školovanja biti kakav hoćeš, ali to je danas suština uspeha ... (nažalost)

Milutin

09.12.2013. 06:51

Nije to problem, samo, u Srbiji problem je i u drugim zemljama. Nas sistem obrazovanja urusen je jos sedamdesitih godina uvodjenjem "Suvarovog sistema"! Tada su nam deca pocela izlaziti is skola polupismeni. Mada smo imali viska predmeta u osnovnoj i srednjoj skoli, deca nisu znala osnovno iz buduceg zanimanja. Neki predmeti umesto da budu fakultativni oni su postali vazniji od srpskog jezika, fizike, matematike, hemije i tehnologije zanimanja.

Mis_Pigi

09.12.2013. 07:06

treba napraviti jednu "laganu školicu", a posle nek se svako doškolovava i usavršava za ono šta mu treba, i za šta je zainteresovan

nenad

09.12.2013. 07:53

A opet kada naši srednjoškolci odu u bilo koju zemlju budu primetno bolji od lokalaca, kako to?

Sonja Lukić

09.12.2013. 08:10

Profesor sam matematike , jedan od prvih informatičara u BGD, sada u penziji i pratim rad učenika i studenata iz matematike.Da bi učenik bio dobar iz tog predmeta dete od malena treba da se trenira da misli tj. da ga roditelji ne tretiraju kao kućno ljubimče. Kada dete dodje u školu kakva treba da bude učiteljica? Prvo je da ga opismeni, ali tako ne samo da dete zna da čita, već i da objasni šta je pročitalo, pa tek onda da predje u rad zadatka. Kasnije je samo rad i samo rad.

profesor

09.12.2013. 08:42

znači, nastavlja se hajka na nastavni kadar, kao da je on kriv zbog ovoga! radim 14 god u srednjoj stručnoj školi, i sve vreme od učenika tražim logiku i primenu onog što im objasnim ili što oni pročitaju. medjutim, postoje deca koja u srednjoj školi čisto reda radi, koja su sponzori škole na neki način i koja ‚‚moraju‚‚ da prodju, deca koju jednostavno nije moguće zainteresovati za bilo šta! a od nas se traži finski model rada, sa svakim učenikom ponaosob!!da li je to moguće sa 27-32 djaka?

Stevan

09.12.2013. 09:23

Kajkvi učitelji takvi i djaci.U državi bogova i polu bogova večitih i nezamenjivih,ne može se ništa veliko ni očekivati jer bogovima trebaju robovi a robovi nikada nisu stvarali ništa bogovsko nego samo ropsko.

Arsenije

09.12.2013. 09:54

Ne bubaju samo deca već i studenti. Ubiješ se od rada a konkretno i funkcionalno nemaš pojma ni o čemu. Decu maltretiraju još u predškolskom da nauče da pišu, u prvom razredu već rade sa nepoznatom x a rezultati su da ni jedno dete ne zna pravilno da napiše 10 cifara. Kada vidim dete kako sve cifre piše odozdo nagore, smrznem se jer znam da ona nisu kriva. Toliko o našem školstvu.

gacic

09.12.2013. 10:19

više od 40 godina tvrdim da je naše školstvo van realnih potreba zemlje, van zdravog razuma. Malo je predmeta gde se vidi zdravo rasudjivanje i realnost. Komunizam je uneo jednostranost i lažnu sliku sveta. Generacije đaka i profesora su sluđene. Akademija se učaurila. Na čelo prosvete dolaze diletantiNe funkcioniše stručnost već partijska pripadnost. Resenje: hitno, hitno, hitno na nivoima Akademije, ministarstva, univerziteta i privrede odrediti potrebe zemlje i uskladiti školstvo.

Jabre

09.12.2013. 10:36

Ne bih se složio sa ovim, išao sam u školu u Srbiji, Nemačkoj i Sloveniji. Nemci imaju od 4. razreda dalje razdeljene škole na gimnaziju, realnu i osnovnu školu u gimanziji su najpametniji i njih najviše uče, u realnoj još po nešto a u osnovnoj odgajaju buduće fizičke radnike. I ako je možda praktično mislim da nije fer da se deca u 4. razredu već definitivno razdele. Problem je u tome što se deca sve manje uče jer se od njih to više ne zahteva kao nekad, nekad su dobili batine sada ništa.

SMOKI

09.12.2013. 10:48

U Srbiji mucnoj bi trebalo sve iz temelja preokrenuti a na kraju prosvetu. Ludujuci za trulim sistemom Amerike i Evrope nasi ne dovrseni umovi nas vode u propast. Tu sigurno ima ucesca i skolstvo ali ponajvise porodica. Drzava je porodica jer bez te male sitne karike drustva nema opstanka drzave. Nasi pametni "visokoumnici" su tu sitnicu zaboravili. Zato ovako sigurno propadamo i nestajemo kao narod. Prirodna selekcija. Kazem da je skolstvo poslednje sto treba menjati ima tezih rana.

SSF

09.12.2013. 10:49

Mozda mi koji zivimo u takozvanom "naprednom i demokratskom" svetu mozemo da kazemo koju? Shkolovani smo u Srbiji a deca nam se shkoluju ovde. Stari obrazovni sistem je odlican - dokazano u praksi i placeno suvim zlatom ovde. Njihov obrazovni sistem, koji ocajnicki hocemo da kopiramo (Bolonja i sl) je dokazano povrshan. Shkoluje janjicare novog svetskog poretka - glup, srecan, radi, ne pita nista - McDonalds ili prodavci neceg drugog (berza, kola, kuce). Vratite se Nesvrstanima u svakom pogledu.

SSF

09.12.2013. 11:09

Skolovao sam se 19 g. u Srbiji i radio krace vreme u nastavi kod nas a i na univerzitetu kod njih (u svetu). Mnogi su mi udzbenicu prosli kroz ruke (na srpskom, ruskom i engleskom) ali nista se po lepoti i kvalitetu ne moze porediti sa nasim sadasnjim udzbenicima iz fizike za osnovnu i srednju skolu. Eh da je takvih udzbenika bilo pre 40 g. Inace nase obrazovanje steceno u/na "jacim" gimnazijama i fakultetima je prvoklasno. Svakog dana to dokazujemo na njihovom terenu sa njihovim sudijama.

seka

09.12.2013. 21:34

@SSF - U pravu ste sto se tice udzbenika iz navedenog predmeta, samo je nevolja sto je malo nastavnika koji bi znali i hteli da tumace i objasnjavaju fiziku, a zatim,da traze i pravo znanje od ucenika , a ne prepricavanje lekcija.

seka

09.12.2013. 21:47

Od kako skolom rukovode podobni direktori, upravljaju lokalne samouprave , odlucuju djacki parlamenti, savetuju i petljaju se sve roditelji i odbor, a nemaju blage veze ni sa programima , ni sa planovima, ni sa zakonom o obrazovanju i vaspitanju, vec su im bitni samo licni interesi , zatim, od kada se uvedose kamere, video nadzor i skolski policajci, te sloboda u izboru udzbenika i plana rada sa ucenicima ...ode sve dodjavola.

doktor

13.12.2014. 13:31

Ja sam po zanimanju lekar,u osnovnoj školi sam imao užasnu nastavnicu "Geografije",ustvari mi nikad ništa nismo učili iz geografije iz udžbenika,nego samo slepe karte bubanje,i ako smo dobili neku lekciju da naučimo nismo smeli svojim rečima ,nego samo doslovno što je napisano,inače bi ona rekla "Šta filozofiraš što će lakše kad može teže",ja predpostavljam da ni ona sama nije upućena u materiju koju predaje.Ja sam u to vreme imao neviđene psiho fizičke traume.