Hag umesto Haga
09. 09. 2013. u 21:06
Prošle nedelje održan je prvi sastanak Rekoma na kom je prisustvovao i zvanični predstavnik Srbije. Statut omogućava i da se građani policijski privode
SRBIJA će uskoro dobiti još jedno nadnacionalno telo, čije će odluke morati, sviđalo joj se to ili ne, da poštuje. Reč je o regionalnoj ekspertskoj grupi Rekom, čiji su osnivači, između ostalih, Fond za humanitarno pravo i Inicijativa mladih za ljudska prava.
Imenovanjem sudije Apelacionog suda Siniše Važića za svog ličnog predstavnika u ovom telu, predsednik Tomislav Nikolić doneo je praktično odluku o učešću Srbije u ovoj organizaciji. Time je dobila obavezujući osnov i prešla sa civilnog na međunarodni politički nivo. Prvi sastanak Rekoma na kom je Važić prisustvovao održan je 6. septembra, u Zagrebu. Već sama najava sastanka izazvala je buru i aktuelizovala staru priču - da li će Srbija pristati da prekrši sopstveni ustav i dozvoli grupi nevladinih organizacija da postanu „nadsud“.
Naime, ako srpski parlament izglasa da statut ove organizacije bude obavezujući, on će postati međunarodni regionalni ugovor, iznad nacionalnih ustava i zakona. I obavezivaće sve institucije, ne samo državne i bezbednosne, već i SPC, SANU, RTS i druge medije...
Rekom je osnovan pre sedam godina radi popisa svih žrtava u regionu od 1991. do 2011. i rasvetljavanja uzroka rata. Ali, zadaci organizacije su i da organizuje javna slušanja na koja bi svako pozvan (žrtva, zločinac ili svedok) bio obavezan da se odazove i svedoči. Ko bi odbio, bio bi policijski priveden, i protiv njega bi bila podneta krivična prijava! Ove sesije prenosio bi javni servis.
ZA KRITIKE Specijalni izaslanik predsednika Siniša Važić kratko je za „Novosti“ potvrdio da je održan sastanak u Zagrebu i da je bio zatvoren za javnost. Sledeći je zakazan za kraj oktobra, u Ljubljani. - Mogu samo da kažem da je tema bio nacrt statuta i da je bilo dosta pitanja i nedoumica, ali ne mogu da otkrivam detalje. Otvoreni smo za sve dobronamerne kritike i pitanja, jer statut nema još konačnu verziju. Od svih predsednika bivših jugoslovenskih republika, lične predstavnike u Rekomu nisu imenovali još samo slovenački predsednik Borut Pahor i treći član Predsedništva BiH Nebojša Radmanović.
Prema istom dokumentu, nadležni organi država potpisnica (vlada, parlament, vojska, policija) bili bi dužni da obezbeđuju pristup podacima i dokumentima i da daju izjave ako istražitelji Rekoma to od njih zatraže. U slučaju da lice odbije da dostavi podatke, podleže sankcijama. Svakom licu koje sakrije ili uništi neki dokument, ili da lažni podatak, sledi kazna do godinu dana zatvora!
U Fondu za razvoj demokratije kažu da su dosadašnje donacije stranih fondacija i ambasada Rekomu dostigle 2,5 miliona evra. Takođe izražavaju bojazan da je cilj organizacije da, po prestanku rada haškog suda, koji je sudio pojedincima, sudi državi, crkvi, akademiji nauka...
„Za razliku od odbijanja zahteva Austrougarske da njeni izvršitelji ispitaju okolnosti ubistva prestolonaslednika Franca Ferdinanda, zbog čega je izbio Prvi svetski rat, ovoga puta Srbija, bez ultimatuma i rata, dobrovoljno prihvata sve istrage na svojoj teritoriji“, konstatuju u Fondu.
Prema ovoj organizaciji kritičan je i analitičar Đorđe Vukadinović:
- Inicijativa je očigledno zamišljena da u regionu nastavi misiju koju je Haški tribunal obavljao dve decenije. Bez obzira na to koliko humano i prihvatljivo delovala ideja da se rasvetli odgovornost za zločine, u prvim koracima Rekoma može se uočiti produžetak najgorih aspekata politike Haga, ali uz još fleksibilniju i aktivniju platformu koju je čak i Tribunal izbegavao - da piše istoriju balkanskih sukoba i žigoše pojedince i grupe. To neće doprineti pomirenju, već samo doliti ulje na vatru.
Vukadinović se plaši da će srpski intelektualci biti žigosani kao glavni krivci za rat, a organizaciju ocenjuje kao vrstu parasuda:
- To je Hag posle Haga. U pozadini cele priče su višemilionske donacije u evrima, a njeni osnivači nemaju ni profesionalne, ni etičke osnove za takvu vrstu zadatka. Čak je i prethodna vlast imala ambivalentan odnos prema inicijativi, a Tadić nije delegirao svog predstavnika. Postavlja se pitanje samo kad će stavovi Rekoma postati neki novi uslov za ulazak Srbije u EU.
Prof. dr Branislav Ristivojević sa novosadskog Pravnog fakulteta smatra da su pojedini segmenti statuta Rekoma suprotni našem ustavu:
- Ne znam koja je njegova konačna verzija, ali prema onome u šta sam imao uvid, oni su uzeli pravo da odlučuju kad i sa kojim dnevnim redom će se održati sednica skupštine ili vlade. Takođe im je cilj da otkriju uzroke rata, što je zadatak istoričara, a ne komisije. Krivičnu odgovornost treba ostaviti sudovima, a istorijsku - istoriji. Nemoguće je u kvazikrivičnom postupku utvrditi istorijsku istinu! To je neka vrsta prekog suda, a oni su zabranjeni našim ustavom.