KCS spreman za transplantaciju srca

B. RADIVOJEVIĆ

27. 08. 2013. u 21:13

U Kliničkom centru Srbije čekaju donora organa da obave prvu transplantaciju. Lekari će već u sredu da pozovu pacijenta za presađivanje

KARDIOHIRURZI Kliničkog centra Srbije vratili su se u utorak iz Hrvatske, gde su u zagrebačkoj klinici „Rebro“ bili na još jednom treningu za transplantaciju srca. Već u sredu, saznaju „Novosti“, pozvaće prvog kandidata za ovaj zahvat, Vladana Gerasimovića (53) iz Lazarevca, da se vrati u bolnicu. Čim se pojavi odgovarajući donor organa, presadiće mu srce.

To će biti prvi ovakav zahvat u Kliničkom centru Srbije.

- Sve je odavno spremno, ali već tri-četiri meseca čekamo samo odgovarajućeg donora - kaže, za „Novosti“, profesor dr Miljko Ristić, direktor KCS i vođa transplantacionog tima. - Problem je što pacijent ima retku, AB krvnu grupu. Kolege iz Zagreba, koje imaju veliko iskustvo u transplantacijama srca, savetovale su nam da ne gubimo vreme, jer organ može da se uzme i od donora nulte krvne grupe.

Gerasimović je potpuno pripremljen za ovaj zahvat. On je poslednjih petnaestak dana van bolnice, na privremenom otpustu dok se čeka donor.

UČILI ŠIROM EVROPE ČLANOVI tima za transplantaciju srca u KCS bili su na edukaciji u više centara u svetu - Zagrebu, Parizu, Hanoveru, Briselu... Tamo su uživo pratili kako se presađuje srce i učili kakva terapija se primenjuje da bi se sprečilo odbacivanje organa. Pored prof. Miljka Ristića, u timu su kardiohirurzi Svetozar Putnik, Aleksandar Đorđević, kardiolog Emilija Nestorović, anesteziolog Ivan Divac, perfuzer Slavko Kulić...

- Veliki je problem što nema organa i to nije slučaj samo kod nas - objašnjava profesor Ristić. - Doktorka Emilija Nestorović, član transplantacionog tima, tokom edukacije na „Mejo“ klinici videla je da se i tamo po nekoliko meseci čeka na odgovarajuće srce. Od kada imamo kandidata za transplantaciju, bilo je pet potencijalnih davalaca, ali samo je porodica jednog od njih dozvolila da se uzme jedan bubreg. Rođaci ostalih pacijenata u stanju moždane smrti nisu dali saglasnost.

U Srbiji su dosad urađene svega četiri transplantacije srca, prva 1995. godine, a poslednja 1999. u Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“. Od tada, pacijenti koji uspeju sami da sakupe novac, jer država nije plaćala ovakve zahvate, idu na transplantacije uglavnom u Grac ili Beč. Tamo zahvat košta oko 70.000 do 80.000 evra, a sa bolničkim troškovima od 120.000 do 150.000 evra.

- Republički fond zdravstvenog osiguranja izveo je računicu i u našim uslovima transplantacija srca ne bi trebalo da košta više od 35.000 evra - kaže profesor Ristić. - Toliko košta i u Hrvatskoj, koja je u Evropi prva po transplantacijama jetre, a druga po transplantacijama srca. Sama operacija nije skupa jer ne zahteva skup materijal. Najveći trošak su koronarografije, jer kod tih pacijenata biopsija srčanog mišića mora da se radi 30 puta godišnje, a to košta oko 20.000 evra.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Savet kolegama

28.08.2013. 19:26

Drage kolege, recipijent sa AB krvnom grupom moze da primi srce od donora koji je A, B, AB i eventualno O krvne grupe (ukoliko se srce ne moze alocirati pacijentu O krvne grupe). Uzmite, izmedju dva odlaska u Hrvatsku, ET manual, Chapter 6. Ne sumnjam u vas kvalitet, i ova pravila cete brzo savladati !!!

Nije Nego

29.08.2013. 14:43

Pobogu - od novembra 2012. godine najavljujete,te danas ce, te sutra će, prof. Ristiću uradite to već jednom pa nas onda, kao svi pristojni ljudi, obavestite. Počeli ste da ličite na Deda Mraza - obećanja, obećanja, lepe želje, bajke, najave, najave, a u vreći - magla.... Preteraste!