Dve serije lažnog leka Daonil

B. R.

04. 07. 2013. u 13:33

U laboratoriji Alims vanredna kontrola medikamenta ”Daonil”. Oboleli od dijabetesa mogu da primete kad je falsifikat

Inspektori Ministarstva zdravlja pronašli su dve serije leka “daonil” koji se koristi u terapiji dijabetesa tipa dva, za koje se sumnja da su falsifikati. Istraga je u toku.

Uzorci dve serije leka: 8740022011 i 8749022011, sa rokom upotrebe do februara 2015, koje su pod istragom, predati su Nacionalnoj laboratoriji Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, na vanrednu kontrolu.

- Nacionalni centar za kontrolu ALIMS primio je 3. jula uzorke tableta za koje se sumnja da su falsifikovane - potvrdio je za “Novosti” Aleksandar Tucović, portparol ALIMS.- Stručnjaci NCK ispitaće, veoma brzo, analitičkim metodama o čemu se radi.

Sve što se dosad zna, ipak, upućuje da je reč o lažnom leku.

- Imenovani stečajni upravnik “Jugoremedije” dao je zvanične izjave nadležnim istitucijama da na osnovu evidencije kontrole gotovih lekova u 2011, proizvodnje leka “daonil” u pogonima “Jugoremedije” nije bilo posle 2009, kad je proizvedena poslednja serija sa rokom upotrebe do 2013. godine - kažu u Ministarstvu zdravlja.

RETKO “ULOVE” PREVARE U Srbiji se falsifikovani lekovi retko otkrivaju. U februaru ove godine, po prijavi, proveravan je lažni “folnak” za trudnice, ali se ispostavilo da je lažna bila samo jedna kutija. Pre toga je nađeno nekoliko falsifikata: 2005. godine “tetraglobulin” injekcije proizvođača “Paster Merijeuk Konaht”, 2007. “Aventis Beringov” “tetagam”, a 2009. i 2010. godine “Lilijev” lek “cijalis” za potenciju.

Lek “daonil” je na tzv. pozitivnoj listi, izdaje se o trošku osiguranja, a za blister od 30 tableta po pet miligrama država plaća 111,28 dinara.

Dr Ljiljana Bajović, internista-endokrinolog, profesor na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, kaže da je većina pacijenata sa ovog prevedena na drugi lek iz grupe sulfonamida - “amarin”.

- Tek kada se završe analize eventualno može da se govori o mogućim posledicama upotrebe tih tableta - kaže prof. Bajović. - Ako je neko pio lek za koji se može ispostaviti da je lažan i da u njemu nije bilo aktivne supstance, pacijent bi to sam primetio. Jer, u tom slučaju bi bile nešto povišene vrednosti glukoze u krvi, a kako pacijenti rade samokontrolu nivoa šećera u krvi to bi uočili. Gotovo nikad se, međutim, ne pije samo jedan, već najčešće dva leka iz dve grupe.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije