Prestonica Jugosfere u Zagrebu?
29. 06. 2013. u 21:29
Da li je na pomolu novo udruživanje država bivše Jugoslavije i ko bi imao koristi od takvog projekta. Ako je ujedinjavanje balkanskih naroda dobro, zašto su SAD i EU razbile SFRJ
OZBILjNA ekonomska kriza u Evropi i nove političke realnosti u regionu sve više podstiču ideju o novim integracijama država nastalih raspadom SFRJ. Tako se, dvadesetak godina od krvavog razlaza nekadašnje braće, sve češće pominje formiranje Jugosfere - neki to nazivaju i „balkanski Beneluks“ - u čiji bi sastav ušle usitnjene i iscepkane članice bivše Jugoslavije. Tvrdi se da ta ideja nije strana ni evropskim centrima moći, ali ni nekim regionalnim liderima. Analitičari i istoričari podsećaju da se odmah po raspadu Jugoslavije razmišljalo o fomiranju Evroslavije u kojoj bi se okupile balkanske države. Nakon 2000. godine kada je došlo do obnove odnosa u regionu, počelo je da se pominje formiranje Jugosfere. Iako u Briselu nerado govore o tome, svesni su da bi lakše i jeftinije izašli na kraj sa celim Balkanom ako bi bio ujedinjen.
Kome bi išla naruku obnova jugoslovenskog prostora, koji su ekonomski i politički razlozi za takav projekat? Ko bi od njega imao interes, šta bi on značio za balkanske narode, a pre svega za Srbiju?
Istoričari smatraju da takvo ujedinjenje suštinski znači obespravljivanje Srbije.
- Ovde se radi o političkom ukrupnjavanju regiona, koji je prvo usitnjen kako bi srpska nacija bila podeljena i obespravljena, a ovo „ujedinjavanje“ treba da posluži da bude obespravljena i srpska država, koliko god mala ona bila - kaže za „Novosti“ istoričar Čedomir Antić.
On ocenjuje da zamisao da bivša Jugoslavija bude u izvesnoj meri obnovljena predstavlja suštinski lošu nameru pojedinih nemačkih i britanskih političara i intelektualaca prema narodima Balkana.
TIM DžUDA IZRAZ Jugosfera prvo je upotrebio Tim Džuda, novinar „Ekonomista“, 2009. godine. Izraz se koristi za teritorije nekadašnje SFRJ, odnosno današnjih država koje su do 1991. bile njen sastavni dio. To su: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija. Pominje se i Kosovo o kome se vode pregovori u Briselu.
- Ako je Jugoslavija bila dobra, zašto onda EU i SAD nisu pomogle njenu demokratizaciju i modernizaciju? Zašto su pomogle i ozvaničile njeno uništenje - pita Antić. - Stvaranje nezavisnih država na ovim prostorima podrazumeva uspostavu elementarne ravnopravnosti. Slovenija i Hrvatska su priznate kao nezavisne i unitarne, primljene u EU, pružena im je pomoć u obespravljivanju manjina, Makedonija i BiH su silom održane kao nezavisne države, Srbiji je oteto Kosovo, nametnuta AP Vojvodina i sada još, umesto da stupi u EU kao nezavisna država, treba da bude u nekakvoj zajednici sa Zagrebom. Reč je o cinizmu, licemerju, a možda i šovinizmu pojedinih evropskih političara.
Da je obnova eksjugoslovenskog prostora teško zamisliva, ali ipak moguća, smatra istoričar Dragan Petrović.
- Hipotetički to je moguće, naročito ako bi iza sličnog projekta stajale neke velike sile - kaže Petrović za naš list.
Pozivajući se na istorijske činjenice, naš sagovornik naglašava da je čitavog postojanja Jugoslavije, praktično svaka značajna promena u njoj, tokom sedam decenija, bila usmerena na jačanje pozicija nesrpskih faktora i slabljenje srpskog faktora. Činjenice govore sledeće:
- Od formiranja Jugoslavije 1918. i Vidovdanskog ustava, svaka sledeća izmena u zemlji bila je u korist hrvatskog faktora sve do kraja osamdesetih. Sporazum Cvetković-Maček proširio je hrvatske zemlje, potom slede granice federativnih republika i nove nacije 1945, izmena granice Kosmeta 1959, postepeno jačanje pokrajina, a i samih republika, posebno od 1974, promovisanje muslimanske nacije početkom sedamdesetih...

Dragan Petrović navodi da se i u poznoj Austro-Ugarskoj sasvim ozbiljno pristupilo planiranju projekta trijalizma koji podrazumeva da se, pored Beča i Budimpešte, kao treći centar uspostavi eventualno - Zagreb.
- Projekat je podrazumevao da se jugoslovenske zemlje pod monarhijom grupišu i okupe oko Zagreba - podseća naš sagovornik.
Čedomir Antić smatra da Nemačka nema potrebu da povećava svoj uticaj, a ako bi to činila ušla bi u sukob sa jačim partnerima, to jest Amerikom, i potrebnim partnerima - Francuskom - bar kada je reč o energetici.
Predrag Simić, profesor na Fakultetu političkih nauka, smatra da će balkanski Beneluks - zajedničko carinsko tržište - biti neophodan.
- U Hrvatskoj pominjanje Jugoslavije više nema tako negativan odjek kao pre. I u Sloveniji pokazuju znake velike iscrpljenosti, a odluka da uđu u EU mnogo ih je koštala. Ono što je jugoslovenske države istorijski spajalo, spaja ih i sada. One bi trebalo da se okupe po ugledu na Beneluks ili nordijske države koje jedna drugu pomažu - kaže Simić za „Novosti“.
A da li će ekonomija biti ta koja će ujediniti region i hoće li pragmatični ekonomski, više nego politički, razlozi privoleti balkanske države na saradnju?
Čedomir Antić smatra da ne postoje racionalni pragmatični razlozi za Jugosferu, i kaže:
- Srbija je već u CEFTA, to je dovoljno kad je reč o ekonomiji.
I ekonomista Dejan Mirović ocenjuje da nema ubedljivog ekonomskog razloga za formiranje Jugosfere:
- Hrvatska kao član EU i carinske unije formirane unutar te organizacije neće otvoriti tržište za srpske proizvode. Naprotiv, biće još zatvorenije nego do sada od 1. jula 2013. kada uđe u Uniju. SSP koji se primenjuje u Srbiji već svake godine nanosi nekoliko stotina miliona evra štete srpskom budžetu a gubici mogu biti samo jož teži.
Mirović ne vidi razloga da jedna manja država poput Hrvatske, sa ogromnim spoljnim dugom od oko 70 milijardi dolara i propalom brodogradnjom i industrijom, bude uzor i vođa Srbiji.
- Ako već treba voditi ekonomski štetne pregovore o EU, neka u Beogradu nastave da razgovaraju sa Briselom a ne sa trećerazrednom novom članicom EU - poručuje Mirović.
Kada je reč o političkim razlozima za formiranje Jugosfere, Mirović vidi samo jedan:
- To je dalje ponižavanje Srbije u sklopu nemačkog agresivnog i primitivnog istorijskog revizonizma u kojem je Hrvatska po inerciji uvek drugorazredni instrument i izvođač radova.
BENELUKS KAO VELIKA ALBANIJA
PROŠLE godine pažnju je izazavala ideja da Albanija, Kosovo, Crna Gora i Makedonija udruže snage i stvore strukture saradnje slične Beneluksu sa ciljem da poboljšaju političke i ekonomske odnose i ubrzaju put u EU. Tekst u kome je obelodanjena ova ideja objavljen je u „EU obzerveru“,iz pera Gantera Fekingera, Australijanca koji živi u Albaniji, i Ekrema Krasnićija, Albanca koji živi u Briselu.
U tekstu se ističe da bi ovakva struktura „dala novi podsticaj pripremama za članstvo u EU i pomogla ovim zemljama da budu konkurentne evropskoj ekonomiji kada pristupe EU“.
Navodi se i da bi prioritet nove strukture trebalo da budu trgovina i liberalizacija carina, borba protiv organizovanog kriminala, razvoj regiona, infrastruktura i razvoj regionalnog finansijskog tržišta.
Ideja je, međutim, naišla na oštre kritike, jer se smatra da bi to bilo pravljenje Velike Albanije na mala vrata.
Sale
29.06.2013. 22:29
Ni u najgorim snovima sa njima ponovo !
@Sale - Pa nepitamo se mi nego SNS i SPS koji doruckuju kod Obame,ima da gutamo gluposti koje nam serviraju.
@Sale - Nisu Jugoslaviju srušile ni SAD ni EU već privilegirana klasa onog vremena.Prilikom rušenja na površinu je isplivao samo šljam društva koji je iskoristio nered te se lopovlukom u vrijeme rata obogatio.U to vrijeme "mali" čovjek je govorio samo da prestane rat kasnije ćemo se pozabaviti lopovima.Kasnije je postalo kasno
@Sale - Ne pričaj gluposti tu se narod pita.A ako hoćeš pa i Tadić je bio na doručku sa crnom lutkom.
@Sale - Na novim prijateljima mnogi nam zavide.Atifete,Hashim,Ivo,Bakir,Milo.....
Komentari (73)