Umesto keša, 90 dana zatvora zbog prekrašaja

V. C. S.

05. 06. 2013. u 07:08

Novi Zakon o prekršajima povećao iznos novčane kazne koja se može zameniti zatvorskom. Procenat naplate kazni od 15 do 35 odsto. Na desetine hiljada predmeta zastari

VIŠE od milion ljudi bije bitku pred prekršajnim sudovima širom zemlje, a skoro polovina predmeta u poslednje dve godine ostala je nerešena. Čak i ona polovina građana koja bude osuđena, kazne, mahom, ne plaća.

Prema zvaničnoj statistici Visokog saveta sudstva, procenat naplate po gradovima kreće se od 15 do maksimalno 35 odsto. Na desetine hiljada predmeta zastari. U prošloj godini procenat izvršenih predmeta Prekršajnog suda u Beogradu bio je 14,3 odsto, u Zrenjaninu 32,5, u Valjevu 16,8, u Aranđelovcu 16,3...

Zato je država rešila da promeni Zakon o prekršajima. Najveća novina bi bilo uvođenje prekršajnog naloga, koji je već izazvao polemike u javnosti. Dok zakonopisci tvrde da će nalogom uštedeti državi ogromne svote i smanjiti broj nerešenih slučajeva, protivnici smatraju da država time stimuliše kršenje zakona.

Naime, građani koji budu počinili manji prekršaj (prekoračenje brzine za 20 kilometara na sat, nevezivanje pojasa, remećenje javnog reda i mira...), dobiće od policajca nalog. Ako odluče da ga plate u roku od nedelju dana, automatski im se prašta pola duga. Kako objašnjava jedan od autora zakona Zoran Pašalić, ono što im je oprošteno u stvari su troškovi prekršajnog postupka:

ODUZIMANJE ŽIVOTINJA SUD može da propiše i obavezne mere: lečenje zavisnika od alkohola i droge, zabrana upravljanja vozilom, obavezno psihičko lečenje, zabrana pristupa oštećenom ili mestu prekršaja, oduzimanje životnja ili zabrana držanja (za one čiji je prekršaj vezan za životinje), zabrana posećivanja sportskih priredbi (navijačima), udaljenje stranaca iz zemlje...

- Sve je više prinudnih naplata, a referenti, slanje pošte, izvršitelji mnogo koštaju. Cilj nam je da se kazne izmire što pre. Ovaj način se već pokazao dobrim u BiH, Sloveniji, Crnoj Gori, nekim zapadnim zemljama.

Profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Milan Vujanić kaže da će se smanjiti „nagodbe“ s policajcima.

- Kada je ovo uvedeno u Francuskoj, 90 odsto ljudi počelo je da plaća prekršajne naloge da izbegne suđenje.

Novi zakon uvodi i rad u javnom interesu. Svakih 1.000 dinara kazne „košta“ osam sati rada ili dan zatvora za one koji neće ili nemaju da plate. Rad u javnom interesu ne može biti kraći od 20, ni duži od 360 sati. Zatvor ne može biti kraći od dana, niti duži od 90. Ovo je velika novina jer se do sada moglo zameniti samo 60.000 dinara kazne za dva meseca rešetki. Sada će moći da se robija 90.000 dinara. Samo prošle godine 17.000 ljudi je u Vojvodini izabralo pre rešetke nego da plati kaznu, a u Beogradu je taj broj premašio 14.000.

Srbija će uskoro dobiti i registar neplaćenih kazni s imenima onih koji nisu izmirili obaveze, a oni koji ne izmire kazne neće moći da registruju kola.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije