Upis u Subotici: Frizer ili babica samo na mađarskom!

U Subotici i okolini osmaci koji žele da se školuju za ginekološko-akušersku medicinsku sestru, tehničara pejzažne arihitekture ili elektrotehničara komunikacija naredne školske godine to će moći samo na mađarskom jeziku, dok će se arhitektonski tehničari obrazovati samo na hrvatskom jeziku. U Ministarstvu prosvete kažu da nije moglo drugačije, jer nema dovoljno novca da bi se otvaralo više odeljenja.

Samo na mađarskom jeziku biće zato i smerovi prehrambeni tehničar, pekar i rukovalac-mehaničar poljoprivredne tehnike u Poljoprivrednoj školi u Bačkoj Topoli, kao i mašinski tehničar motornih vozila, ženski frizer i pedikir-manikir u STŠ "Jožef Šinković". Na mađarskom jeziku u Politehničkoj školi u Subotici školovaće se i budući tehničari za oblikovanje grafičkih proizvoda, dok će u Tehničkoj školi "Ivan Sarić" samo na ovom jeziku to moći da urade budući tehničari za kompjutersko upravljanje i elektrotehničari informacionih tehnologija.

Roditelje mnogih osmaka čudi činjenica da pojedinih obrazovnih profila nema na srpskom jeziku.

- Moje dete oduvek sanja da bude babica i razočarana je što je taj smer samo na mađarskom - kaže Lj. M. iz Subotice. - Nadam se da će upisati bar opšti smer, ali mi je žao što njena najveća želja neće biti ispunjena.

I istoj situaciji našao se i osmak Rajko K., koji je želeo da postane tehničar pejzažne arhitekture. Naredne godine to će moći samo oni kojima je maternji jezik mađarski ili ga pak tečno govore.

Situaciju sa obrazovnim profilima u srednjim stručnim školama objašnjavaju činjenicom da o broju odeljenja ne odlučuju oni nego resorno ministarstvo.

- Verifikovani smo za 40 obrazovnih profila i mi bismo najviše voleli kada bi svaki od njih, svake godine bio na srpskom, mađarskom i hrvatskom jeziku, ali to nije moguće - objašnjava Iso Planić, direktor Politehničke škole. - Svake četvrte godine pejzažna arhitektura je na mađarskom jeziku, dok je ostalim godinama na srpskom. Svake godine upišemo po jedno odeljenje na hrvatskom jeziku i gledamo da to uvek bude u drugom području. Ove godine je to arhitektonski tehničar, smer koji je veoma popularan i zato razumemo negodovanje roditelja.

Prema rečima Snežane Marković, pomoćnice ministra prosvete, država nema dovoljno kapaciteta - ni novca, ni nastavnika, ni učionica, da bi sve smerove upisivala na svim jezicima.

- Subotica je višenacionalna sredina i trudili smo se da omogućimo školovanje i na svim manjinskim jezicima - objašnjava Marković. - U Vojvodini je broj slobodnih mesta već veći nego u ostatku Srbije, upravo zato da bi učenici mogli da se školuju na maternjem jeziku. Zato tu odobravamo i odeljenja manja od 15 učenika, koliko je zakonski minimum. Predloge za upisne kvote dale su škole, a odluka je doneta uz saglasnost Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje i školskih uprava. Voleli bismo da svakom detetu možemo da ponudimo sve profile na maternjem jeziku, ali to jednostavno nije izvodljivo. Nismo dovoljno bogati za to.