Zloglasno mučilište Srba Silos zatvoreno na Svetog Savu
27. 01. 2017. u 19:21
Koncentracioni logor u Tarčinu kod Sarajeva zakatančeno 27. januara 1996. godine. Bilo zatočeno više od 600 Srba, a 24 umrlo zbog torture i mučenja glađu
NA Svetog Savu 1996. godine zatvoren je koncentracioni logor "Silos" u Tarčinu kod Sarajeva, u kojem je bilo zatočeno više od 600 srpskih civila, od kojih su 24 umrla zbog posledica zlostavljanja, prebijanja, torture i mučenja glađu.
"Silos", kao koncentracioni logor za Srbe, kojim je upravljala takozvana Armija BiH, otvoren je 11. maja 1992. u objektu u kojem se pre rata čuvala pšenica, a zatvoren je 27. januara 1996. na Svetog Savu, dva meseca nakon što je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.
Prema svedočenju bivših zatočenika, "Silos" je imao sve elemente zloglasnog logora iz Drugog svetskog rata Aušvic. U tom logoru, jednom od 126 na području ratnog Sarajeva, uglavnom su bili zatočeni civili sa područja Tarčina, Pazarića i drugih okolnih mesta.
Najmlađi među njima bio je 14-godišnji Leo Kapetanović, a najstariji Vaso Šarenac koji je imao više od 85 godina. Torture nisu bile pošteđene ni žene, od kojih je jedna bila u šestom mesecu trudnoće.
Bivši zatočenik Slavko Jovičić Slavuj, i bivši poslanik u parlamentu BiH, iz "Silosa" je izašao 27. januara 1996. godine. On je svedočio da je "Silos" bio laboratorija za ispitivanje ljudske izdržljivosti, gde su muslimanski vojnici i čuvari zatvorenike gledali kao životinje koje su svakodnevno tukli, mučili na razne načine, "ubijali" glađu i trovali lekovima, prenela je agencija Srna.
"Nikad i nikome na svetu da se ne ponovi takvo stradanje i takva mučenja, koja savremena civilizacija nikad neće moći da shvati", zapisao je Jovičić na svom blogu.
O raspuštanju logora "Silos" zatvorenici su saznali od predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.
Logor su napustili 26. januara 1996, dok su poslednja 42 zatvorenika izašla dan kasnije, čime su zatvorena vrata kazamata.
POLITIČARI SVE ZNALI
BIVŠI komandant Prvog korpusa Armije BiH Vahid Karavelić optužio je, tokom procesa, članove ratnog Predsedništva i Vlade takozvane Republike BiH da su isključivi krivci za postojanje zloglasnog logora.
Karavelić je pred Sudom BiH ustvrdio da je najuže bošnjačko ratno rukovodstvo, koje su u to vreme, osim Alije Izetbegovića, činili Zlatko Lagumdžija, Haris Silajdžić, Ejup Ganić i Nijaz Duraković, imalo kontrolu nad dešavanjima u "Silosu".
NIKO KRIV?!
ZA zločine počinjene u logoru "Silos", kasarni "Krupa" i Osnovnoj školi "9. maj", Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.
Apelaciono veće Suda BiH, odlučujući po žalbama branilaca optuženih donelo je, 1. novembra 2012. godine, rešenje kojim se optuženima ukida pritvor i određuju adekvatne mere zabrane.
sale
27.01.2017. 20:07
Na žalost braćo nikakvu pouku iz ovih strahota nismo naučili, opet se kuva ista čorba, samo dragi Bog može da spreči ono što zli ljudi žele da se dogodi u BiH.
bitno da je bbc na dan secanja na zrtve holokausta vrteo snimke iz bosanskog logora, ceo dan slika i tekst bosanski srbi, logor za muslimane u bosni! znaci mi se vezujemo za holokaust, nemci izgleda vise ne!
Komentari (2)