Oluja: Niko nije kažnjen za 2.000 ubijenih
03. 08. 2013. u 21:10
Od hrvatske akcije "Oluja" prošlo je osamnaest godina, ali još nema odgovornih za ubistva i za progon stotina hiljada srpskih civila. Suština hrvatske politike - ko je otišao neka se ne vraća, a ko je ostao nije poželjan
ZAGRMELO je u pola tri ujutro, 4. avgusta 1995. godine. Iz 800 komada raznog artiljerijskog oruđa otvorena je vatra na Srbe u Republici Srpskoj Krajini. Sa 138.500 vojnika, 350 tenkova i 30 aviona Hrvati su otpočeli "vojno-redarstvenu akciju Oluja", prevedeno - etničko čišćenje Like, Banije, Korduna, severne Dalmacije... Narod je krenuo u zbeg, putem bez povratka, a hrvatska vojska počela zatiranje svakog traga njihovog življenja na tom području - paljena su sela i gradovi, uništavana imovina... Preko 220.000 Srba je praktično za jedan dan prognano iz Hrvatske, ubijeno je oko 1.200 srpskih civila i 750 vojnika. Oko 800 ljudi se još uvek vode kao - nestali.
Hrvati danas slave, a Srbi u crkvama pale sveće.
Od "Oluje" je prošlo osamnaest godina, a za ubistva Srba u Hrvatskoj, njihovo proterivanje i progon još niko nije odgovarao. "Oluja" je zločin bez kazne. Oslobađajuća presuda generalima Gotovini i Markaču, u Hagu optuženim za udruženi zločinački poduhvat u "Oluji", samo je jedan u nizu šamara žrtvama. Ovog puta, istina, sa direktnim pečatom dela međunarodne zajednice koji je delegirao Tribunal u Holandiji da kroji istoriju navodno deleći pravdu.
Srbi u Hrvatskoj i danas beskrajno teško ostvaruju elementarna prava. Stanarska se sporo vraćaju, do penzije je nemoguće doći, a povratak je sigurniji u mašti nego u realnosti. Jer, oni koji se ipak odluče da ponovo otpočnu život u starom kraju nailaze na niz problema, sve do direktnog fizičkog ugrožavanja - nisu retka prebijanja, pa ni ubistva.
Hrvatska je 1. jula ušla u Evropsku uniju i umesto da to bude znak da će za izbegle, stradale Srbe doći bolji dani, stigao je hladan tuš - nedugo potom kod Trpinje je uhapšeno dvanaest Srba pod optužbom da su počinili ratni zločin.
- Najnoviji procesi protiv Srba ne olakšavaju povratak proteranih, iako u Srbiji živi više od 50.000 registrovanih izbeglica koje bi, možda, želele da se vrate - kaže za "Novosti" Milorad Pupovac, lider Srba u Hrvatskoj.
Sumirajući skoro dve decenije od "Oluje", Pupovac ocenjuje da u nekim oblastima ima pomaka za Srbe - veća je njihova participacija u političkom životu, opštinske vlasti u sredinama gde su Srbi većinsko stanovništvo su konsolidovane, zabeleženi su određeni rezultati i u obnovi kuća, razvijene su srpske institucije, iako njihov status nije definisan... Postoje, međutim, oblasti u kojima nema napretka.
- Srbi se teško zapošljavaju u državnim i javnim službama, povratničke sredine veoma loše se razvijaju, problem je i suđenje za ratne zločine. Ni za "Bljesak" ni za "Oluju" niko nije odgovarao pred međunarodnim sudovima, iako je reč o zločinima koji su bili u funkciji etničkog čišćenja. Stanarsko pravo koje je zamenjeno stambenim zbrinjavanjem sporo se vraća, iako je međunarodna zajednica obezbedila sredstva. Što se tiče penzija, taj problem je na stolu i nadamo se da će se naći pravedno rešenje... Tu su i najnovija hapšenja, problem ostaje i što se još uvek neguje retorika koja podržava ratnu atmosferu i koja ne pomaže uspostavljanju međuetničke tolerancije, a kamoli da poštuje srpske žrtve i njihovo stradanje - nabraja Pupovac.
Suština problema je nedostatak političke volje da se Srbima garantuju ljudska i politička prava, smatra Miodrag Linta, predsednik Koalacije udruženja izbeglica i poslanik u Skupštini Srbije. Zvanična Hrvatska, kaže, neprestano šalje poruku Srbima: ko želi da se vrati nije dobrodošao, a vi koji tu živite niste poželjni.
A zvanična Srbija retko se oglašava kada su u pitanju problemi sunarodnika u susednoj državi.
Istoričar Predrag Marković navodi:
- Dok se Rumuni zanimaju za prava Vlaha u Srbiji ili slovački predstavnici obilaze svoju manjinu prilikom svakog dolaska u Srbiju, broj poseta naših državnika srpskim enklavama u Hrvatskoj mnogo je manji od broja poseta ekskluzivnim letovalištima u toj državi. To pokazuje razlike u državničkoj ozbiljnosti između Srbije, Rumunije i Slovačke.

Čovek bi očekivao, nastavlja on, da naši državnici dosađuju Bogu i narodu tražeći ostvarivanje ljudskih i imovinskih prava, pri čemu Srbi iz Hrvatske, bilo da su ovde ili tamo, čine ogroman deo srpskog nacionalnog korpusa.
- Da je Tesla živeo sto godina kasnije i radio kao profesor fizike u Gospiću, sada bi bio izbeglica bez prava na imovinu i penziju - konstatuje Marković.
ČETIRI DANA PAKLA
AKCIJA "Oluja" počela je 4. avgusta i trajala je četiri dana. Već 5. avgusta pao je Knin, a na kninskoj srednjovekovnoj tvrđavi postavljena je šahovnica. Zauzeta su i okolna mesta, a srpski civili pobegli su iz zauzetih područja. Hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak objavio je 8. avgusta da je akcija "Oluja" završena s vojnog aspekta.
S područja zahvaćenog hrvatskom ofanzivom pobeglo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Tada je počelo i temeljno miniranje i rušenje praznih srpskih kuća.
Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od čega 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece.
Vožd
03.08.2013. 21:23
I mi smo trebali njima da damo kartu u jednom pravcu iz Vojvodine. Ali Slobodanesku.....!!!!
@Vožd - Opet ima manje hrvata u Vojvodini nego Srba trenutno u hrvackoj... to malo hvata sto ima u vojvodini moze se samo nazvat sakom jada.
@Vožd - Vojvodina je teritorija K.u K. monarhije. Srbi su je dobili na upravljanje, ali samo na upravljanje.To upravljanje je vec danas upitno, a sutra ga nece biti. Proterivanje 4oooo hiljada hrvata iz Vojvodine u kojoj nije bilo vojnih operacija nije dovoljno (idiotima). Sta ste dobili proterivanjem njemackog, madjarskog i hrvatskog stanovnistva? Bedu ili sjaj. Moroni.
@Vožd - :)))))))))))))))00
@Vožd - vožd,hrvata u srbiji ima 0,8 % sve ste etnički očistili,a BOsna da ne govorim,u RH nitko nikad nije dobro prošao tko god nas je napao Latini vatru bacaju iz usta kad su napadnuti
Komentari (130)